YESUSI MINDILI NOMBA KOLOPALIE, LOMBOROPA OLA MOLORUMU TEMANEMO
Kolomongo-Aili 26–28
Yesusi Tongendo Langi Niringi Temanemoa
26
(Kolomongo-kanga wane. Pulu Yemonga Ungumu.)
Yesusini ˻yu pe yando ombá mele˼ ungu akuma nimbe pora sipelie yunge lombili andolimendo nimbendo:
2 “Ene pilkimili, wale talo we omba pumbe kinie Pulu Yemone olionga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu Mele Pilimolo Walemob wendo ombá. Aku walemo wendo ombá kinie Manie Omba Mana-Ye Au Lerimu Yemo “Kolopili unju-perana ola uku toko panjengi!” ningu liku anju singí.”c nirimu.
3 Yesusini aku-sipe nirimu walemonga Pulu Yemo popo tonjiringi ye-ailime kinie, Juda-yamboma nokoringi tapu-yema kinie,d ene Pulu Yemo popo tonjiringi ye-aili-olandopa ‘Kayapasi’ nili ye akumunge ulkena puku liku máku tokolie niringimuni,
4 Yesusi kiyongo ningu ka siku tongendo langi ningu moloringi.
5 Ningu molkolie ningindu: “˻Nondopo tamili,˼ nakolo Pulu Yemone olionga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu Mele Pilimolo Walemanga ˻‘uluma tepo molamili!’ ningu˼ yambo aisili ya Jerusalleme ongo máku toko molongemonga yu isili-ou topo konjímulu kinie enene olio-kinie mumindili kolko opa tenge kene isili-ou naa topo, keleamili!” niringi.
Ambo Tene Yesusinge Pengena Kopongo-Wele Ondo Lenjirimu Temanemoe
6 Kolea-kanga Betani ye te ou kuru-laká nombalie kelerimu ye te,f imbi lelko “Ye Kuru-Laká Noli Saimono” niringi kanumunge ulkena Yesusi molopili
7 ambo te kopongo-wele ma-mingi paa peanga te yu molorumuna memba orumu. Kanu wele paa mune tolimunge kou-mone paa aili-tepa purumu. Akumu memba ombalie Yesusi langi noli polo molorumuna memba omba ˻‘Yu tepo konjembo!’ nimbe˼ pengena ondo-lenjirimu.g
8 Yuni aku terimu kinie kanokolie Yesusi lombili andolime konopu keri panjikulie ningindu: “Aku kopongo-welemo nambemuna we teko kenjikinuye?
9 Aku welemo kou-mone limelkanje kou aisili lipulie yambo-koropama moke tepo silimelka.” niringi.h
10 ˻Enene ambomondo˼ aku-siku ˻niringi˼ pilipelie Yesusini enendo nimbendo: “I ambomo-kinie nambemuna ungu aisili nikimiliye? Yuni na-kinie ulu peanga te temu.
11 Yambo koropama ene-kinie alieli molonge nakolo na ene-kinie alieli naa molombo.
12 Na kolombo kinie óno tengemonga yuni i wele mune tolimu nanga kangine ondo-lenjimu.i
13 Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: “Ma-koleamanga pali i ˻nanga˼ temane peangamo andoko toko singí kinie i ambomone kinié temu temanemo kepe ‘Yambomane pilkulie ‘Yuni tepa konjirimu.’ ningu piliengi!’ ningulie aku temanemo toko singíla.” nikiru.” nirimu.
Judasini Yesusi Yunge Opa-Touma “Lipu Simbu.” Nimbe, Nimbe Panjirimu Temanemoj
14 Kanu walemonga Yesusi yu lombili andoli ye rurepok akumanga ye te, yunge imbimu Judasi-Isikeriote, Pulu Yemo popo tonjiringi ye-ailime moloringine pupe,
15 ene walsipe pilipelie nimbendo: “Nane ene Yesusi ambolko ka singí aulke te lipu ora sindu liemo enene na ˻kou˼ nambepa singíye?” nirimu. ˻Aku nirimu kinie pilkulie˼ enene kou-sillipa mongo wane paono tene (30)l kambu toko yu siringi.
16 Kanu-kinie yu kelepa yando ombalie Yesusi lipe ene simbe aulke te koropa molorumu.
Yesusi Lombili Andolime Kinie Pea Kamu Langi Noringi Temanemom
17 Pillawa Akoli Méle Isimu Naa Munduku Pillawa We Kalko Noringin Kóromonga pulu-pulu walemo wendo orumu kinie ˻Juda-yambomane Pulu Yemone ou enenga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele pilingindu kongi-sipisipi walo te toko nonge mele pilkulie niringimuni,˼ Yesusi lombili andoli yema yu molorumuna ongo walsiku pilkulie ningindu: “Pulu Yemone olionga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele pilimulúndu kongi-sipisipi walo te kinié nonimu kolea tena pupu tepo mimi te-pamili konopu lekenoye?” niringi.
18 ˻Aku-siku ningu walsiringi kinie˼ Yesusini ˻ye te molomba mele ene lipe ora sipelie˼ nimbendo: “Ne kolea-aili ˻Jerusalleme˼ suku pukulie, ne ye akumu molombanao puku yundu i-siku niengi: “Ungu Mane Sílimuni i-sipe nimu: “Na-kinie ulu te wendo ombá walemo nondopa wendo ombá tekemo.p Nunge ulkena sukundu na kinie na lombili andolime kinie olio Pulu Yemone olionga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele pilimulú kongi-sipisipi walomo nomolo.” nimu.” niengi!” nirimu.
19 Kanu-kinie lombili andolime puku Yesusini nirimu mele te-pukulie niringimuni, Pulu Yemone enenga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele pilingí kongi-sipisipi walo nongemo teko mimi teko nosiringi.
20 Kanu-kinie, ipupini ena pupe kala torumu kinie Yesusi kinie lombili andoli ye rurepo kinie ˻ongo˼ langi noli polona moloringi.
21 Langi nongo moloringi kinie Yesusini nimbendo: “Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: “Enenga ye tene na lipe nanga opa touma simbe.” nikiru.” nirimu.
22 ˻Aku nirimu kinie pilkulie˼ enenga konopuna umbuni aili-tepa terimu pilkulie yu-mele-mele walsikulie ningindu: “Ailimu, nando nikinuye?” niringi.
23 Yesusini pundu topa nimbendo: “˻Ene nanga ye-rureponga˼ ye te na-kinie langime polo ai suku singine ola lemo te walsikale lipu nombolo yemone na lipe, opa-touma anju simbe.
24 Kinié Manie Omba Mana-Ye Au Lerimu Yemo kinie tenge mele koronga-ou ningu panjiringi temanemo ˻Pulu Yemonga˼ bokuna molemo meleq sike opa-toumane tenge, nakolo yu lipe opa-touma simbe yemo mindili nomba paa molopa kenjimbe. Yu molopa kenjimbemonga ye akumu anumuni naa melkanje papu. Yu mindili naa nolka.” nirimu.
25 Yesusini aku-sipe nirimu pilipelie Judasi, yu lipe anju simbe terimu yemo, yuni yundu nimbendo: “Rapai,r nikinu yemo na mólonje?” nimbe walsirimu kinie
Yesusini yundu “Sike, nu.” nirimu.
Yesusi Yu Kolorumu Mele ‘Pe Pilku Molangi!’ Nimbe Langi Sirimu Noringi Temanemos
26 Ene langi nongo molangi Yesusini berete te lipe Pulu Yemo-kinie “Ange.” nimbe ambolopa pike lepa yu lombili andolime sipelie nimbendo: “Imu nanga kangimu ene liku nangi!” nirimu.t
27 Pe no-waene kapo te lipelie Pulu Yemo-kinie “Ange.” nimbe ene sipelie nimbendo: “˻I no-waenemo˼ ene pali liku nangi!
28 I ˻no-waene˼ sikirumu nanga mememo. Pulu Yemone ˻yu kinie yunge yamboma kinie molonge mele˼ ungu te nimbe panjipe mi lerimu kanu ungumuu ‘Kamu wendo omba pepili!’ nimbu ‘Yambo aisilinge ulu-pulu-kerime kamu manie pupili! Pulu Yemone altopa naa kanopa siye kolopili!’ nimbu nanga mememo ondo lenjipulie ˻kolombo˼ aku mememo imu.v Akumu ene pali liku nangi!
29 Nane enendo i-sipu nimbu sikirumu: “Isili-ou na no-waene altopo paa naa nombó. Pe mindi, Pulu Yemo ye-nomi-kingimu molopa nokolemo koleanaw ene-kinie no-waene kondemo kelepo nombó.” nikiru.” nirimu.
30 ˻Langi nongo pora sikulie˼ ene Pulu Yemonga konana te ningulie, pena puku Ma-Pangi Unju-Ollipi Poniena ola puringi.x
Pitane Yesusi “Naa Kanolio.” Nimbé Mele Yesusini Yu Ou Nimbe Sirimu Temanemoy
31 Kanu-kinie Yesusini yu lombili andolimendo nimbendo: “Paa kinié ipulueli ˻opa-toumane˼ na-kinie tenge ulumu kanokolie enene pali na munduku kelenge. ˻Aku-siku tenge mele˼ Pulu Yemone ou nirimu yunge bokuna molemo kanumu. Pulu Yemone ˻ungu-iku te topalie˼ nimbendo:
“ “Kongi-sipisipi tapu-yemo tangi!” nimbú,
yu tonge kinie sipisipime bulu-balu ningí.”z Sekaraya 13:7
nirimu, ˻aku-mele kinié wendo ombá˼.
32 ˻Isili-ou na toko konjingí kinie ene sike bulu-balu ningí˼ nakolo na lomboropo ola molopolie nimbumuni, na kumbi-lepo kolea Gallillindu pumbu, ˻ene pe akilku akuna onge kinie altopo pea molomolo˼.” nirimu.a
33 ˻Yesusini aku-sipe nirimu kinie pilipelie˼ Pitane nimbendo: “Nu-kinie ulu te wendo ombámonga kanokolie enene pali ‘Nu sike.’ ningu tondolo-munduku pilimele mele manie pumbe kinie nu munduku kelengi liemo nane nu aku-sipu paa mundupu naa kelembo, paa mólo!” nirimu.
34 Yesusini pundu topa nimbendo: “Nane nu paa sike nimbu sikirumu: “Paa kinié ipulueli, kera-gulta ou ko naa topili nuni ˻pipili kolkolie˼ wale yepoko nando kolo toko “Yu naeye? Na naa kanolio.” nini.” nikiru.” nirimu.
35 Nakolo Pitane yundu nimbendo: “Na nu-kinie tapú-nikiru.” tolembolomonga olto pea “Topo konjimulú.” níngi liemo kepe nu “Naa kanolio.” paa naa nimbú.” nirimu. Lombili-andoli ye-wemane pali “ “Nu naa kanolemolo.” paa naa nimulú.” niringila.
Kolea Gesemani Yesusini Pulu Yemo-Kinie Ungu Nimbe Mawa Terimu Mele Temanemob
36 Kanu-kinie Yesusi kinie yu lombili andoli yema kinie kolea ‘Gesemani’ niline puringi. ˻Akuna puringi˼ kinie yuni enendo nimbendo: “Na anju pupu Pulu Yemo-kinie ungu ni-pukuru kene ene ya molai!” nirimu.
37 Aku nimbelie Pita kinie Seperi malo ˻Jemisi kinie Jonotolo˼ pea lipe memba pupelie ˻‘Na teko kenjingí ulumu paa nondopa wendo ombá tekemo.’ nimbe pilipelie˼ yu-yuyu kondo kolopa konopu keri panjipe kamelena mindili tepili molorumu.
38 Yuni enendo nimbendo: “Nanga konopuna umbuni paa aili te tepamo kene na kolkoro none tekemo. Ene uru naa peko na-kinie pea tapú-topo nokopo konjipu molamili, ene ya we mimi-siku kanoko molai!” nirimu.
39 ˻Aku nimbelie˼ yu-yuyu laye-kolte anju pupe koporongo langopa tamalu pepalie Pulu Yemo-kinie ungu nimbe mawa tepalie nimbendo: “Nanga Tara, na nondopo ˻mindili noli˼ no-mingine no nombómoc ‘Naa nambo!’ nini aulke te lemo liemo paa papu nakolo ‘Nane tepolie nanu konopu simbu.’ konopu lekero mele naa teambo! Nuni kanoko peanga kanoni ulumu mindi teambo!” nirimu.
40 Aku nimbelie kelepa yunge lombili andoli ye yepoko moloringine yando omba ene uru peringi kanopalie Pitando nimbendo: “Ene uru naa peko na-kinie ena laye-kolte manda we kanoko konjiku naa molemelkaye?
41 ‘˻Kurumanga nomi Setenene˼ olio kondi tomba kinie tepo kenjimulú kene.’ ningulie ˻uru naa peko˼ Pulu Yemo-kinie ungu ningu kanoko konjiku molayo! Sike ‘tepo konjemili!’ nimbu konopumane pilimolo nakolo temolondo kangimu siye tepa tondolo naa pulimo.” nirimu.
42 Aku-sipe nimbelie yu altopa anju pupe ou Pulu Yemo-kinie ungu nimbe mawa terimu mele altopa nimbendo: “Nanga Tara, na ‘˻Mindili noli˼ no-mingine nomo nani!’ nirinu nomo naa nombó kinie we pemba liemo nuni ‘Wendo opili!’ konopu leno mele na-kinie wendo opili!” nirimu.
43 Altopa yando orumu kinie ene uru orumu-na altoko uru peringi kanopalie
44 yu altopa wale yepoko-sipe anju pupe Pulu Yemo-kinie ungu ou nimbe mawa terimu mele altopala nirimu.
45 Kelepa yando ombalie lombili andolimendo nimbendo: “Nambemuna we uru peko múlu pilku molemeleye?d Kaname! Manie Omba Mana-Ye Au Lerimu Yemo ˻toko konjingí˼ ulu-pulu-keri telemele yema liku singí enamoe wendo ombá tekemo.
46 Ola angilku pamili wame! Na lipe opa-touma simbe yemo okomo kanai!” nirimu.
Yesusi Ka Siringi Temanemof
47 Yesusini ˻kolea Gesemani yu lombili andolimendo˼ aku nimbe molopili yu lombili andoli rurepo akumanga ye Judasi orumu. Pulu Yemo popo tonjiringi ye-ailime kinie,g Juda-yambomanga tápu-yema kinie, kanu yemane liku munduringi ye aisili, yambo toli lou-pulsema kinie kopema kinie mengo, Judasi-kinie oringi.
48 Ou Yesusi molorumuna naa wangi Yesusi Juda-ye-ailime lipe simbe nimbe panjirimu ye ˻Judasini˼ ene Yesusi yu ipulueli manda kanonge mele nimbe sipelie nimbendo: “Nane ye te kanopolie kangulumbu akumu Yesusi. Yu ambolko liku ka siei!” nirimu.
49 ˻Aku yema˼ oringi kinie ˻Judasi˼ yu Yesusi molorumuna sumbi-sipe ombalie “Rapai,h nu akuna angilinu lemo.” nimbe omba yu kangulurumu.
50 Aku terimu kinie Yesusini yundu nimbendo: “Ano, nuni teni okono mele sumbi-siku tei!” nirimu.
˻Judasini Yesusi-kinie terimu mele˼ kanokolie oringi yemane yu liku ka siringi.
51 Aku teringi kinie kanopalie Yesusi pea tapú-toko angiliringi ye tenei yunge lou pokete-napimu kulu topa wendo lipe Pulu Yemo popo tonjiringi ye-aili-olandopamonga kendemande-ye te topa yunge komu te topa laká lenjirimu, aku komumu wendo orumu.
52 ˻Yuni aku terimu kinie kanopalie˼ Yesusini yundu nimbendo: “Nunge lou pokete-napimu altoko lakilí! Lou-napi liku yambo tonge yamboma lou-napini toko konjingíla, aku-kene ˻‘Mólo!’ nimbu lou-napimene ulu te naa teamili˼!
53 Nane nanga Tara walsipulie “Liku taponji!” nilkenje yuni angello-ami talape rurepo,j molo olandopa malapunge telu molo talo, tamburembu na “Liku taponjengi pai!” nimbe lipe mundulke akumu nu naa pilkinuye?
54 Nakolo ˻angellomane ongo opa-toumane na ‘naa tangi!’ ningu liku taponjilimelkanje˼ Pulu Yemonga bokuna na-kinie wendo ombá nimbe molemo mele nambe-tepa wendo olkaye?” nirimu.
55 ˻Aku nimbelie˼ Yesusini ˻yu ka singí oringi˼ ye aisili ongo moloringimendo nimbendo: “Na ‘yambo topo wa noli yere molio.’ konopu lelkolie na ka singíndu yambo toli lou-pulsema kinie kopema kinie mengo okomeleye? Ulke-tembele ˻kerepuluna we-yamboma máku toko molemele˼ koleana alieli ene pea molemolo kinie ungu-mane sipu molio kinie na liku ka naa silimele kanumu.
56 Nakolo i-sipe wendo okomo ulumanga pali Pulu Yemone ungu-umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi ye marene ulu mare ˻na-kinie˼ pe wendo ombá mele ou ningu bokuna toringi molemo mele kamu wendo okomo.” nirimu.
Kanu-kinie yu lombili andolime pali ˻‘Olio pea ka singínje.’ ningu pilkulie˼ yu munduku kelko ene talopa lelko puringi.
Juda-Ye-Ailimene Eneno Yesusinge Kote Pilku Yu Teko Kenjiringi Temanemok Kinie
Pitane Wale Yepoko Kolo Topa “Yesusi Yu Naa Kanolio.” Nirimu Temanemol
Kote: 26:57, 59-68; Pita: 26:58, 69-75
57 Kanu-kinie Yesusi ka sikulie Pulu Yemo popo tonjiringi ye-aili-olandopa Kayapasi molorumuna mengo puringi. Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinie,m Juda-yambomanga tápu-yema kinie, enene ˻‘Yesusi kote tenjipu piliemili’ ningu˼ akuna ou ongo máku toko moloringi.
58 Nakolo ˻Yesusi mengo puringi kinie˼ Pita lombili aki lipe taka-lepa pupe, Pulu Yemo popo tonjiringi ye-aili-olandopamonga ulkena, ulke angilipe pala-mele makapu terimu, ai-suku-singine yambo máku toringi kolea we lerimuna paa sukundu pupe, ‘Yesusi nambe-tengenje piliembo!’ nimbe ˻Yesusi nokoko moloringi˼ ele-yema kinie molorumu.
59 Pulu Yemo popo tonjiringi ye-ailime kinie, Juda-yambomanga kanjollo-yeman pali kinie, akumane Yesusi yu toko konjingindu ulu te tepa kenjirimu ulu te ‘Yambo tene ‘yu i-sipe i-sipe tepa kenjirimu.’ nimbe kolo topa nipili!’ ningu yambo te koroko moloringi kinie
60 yambo aisili ongo ungu mare kolo toko niringi nakolo enene yu manda toko konjingí ungu te naa niringi.
Laye pe-mele yambo talo ongolo
61 ˻kolo toko˼ ningilindu: “I yemo i-sipe nirimu ˻pilirimbulu˼: “I Pulu Yemo ˻popo toko kaloli˼ ulke-tembelemo nane topo tekisipulie wale yepoko omba pupili ulke-tembele ˻konde˼ te manda kolo-wangopo takombo.” nirimu.o ˻Yuni aku nirimumunge ‘Yu Pulu Yemo-mele molio.’ konopu lepalie aku nirimumu nimbe kenjirimunje˼.” niringili.
62 Aku niringili pilipelie Pulu Yemo popo tonjiringi ye-aili-olandopamo ola angilipe Yesusi walsipelie nimbendo: “Ungu te pundu toko naa nikinuye? Nu ˻ningu kenjirinu mele˼ nikimbilimu nambolka ulumu ningu kenjirinumundu nikimbiliye?” nirimu.
63 Nakolo Yesusi ungu te pundu topa naa nimbe we angilirimu.
Pulu Yemo popo tonjiringi ye-aili-olandopamone yundu altopa nimbendo: “˻Nu moleno mele paa sike ningu sieni!˼ Konde Molopa Mindi Puli Pulu Yemo pilipe molopili “Paa sike nikiru.” ningu mi lelkolie, Pulu Yemo yunge Malo,p yuni olio “Nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.” nimbe mako torumu ye-nomi Kirasimuq sike nu molo móloye? Olio paa ningu si!” nirimu.
64 Yesusini nimbendo: “Akumu na.” ˻nirimu˼. “Ungu te pea enendo pali nikirula. Pe walse Manie Omba Mana-Ye Au Lerimu Yemo, Ye Tondolo Olandopa Púlimu-˻kinie mélema nokombando˼ yunge ki-umbukundu molopa, kupemanga ola molopa manie ombá ene kanonge.” nirimu.
65 Aku-sipe nirimumunge ˻‘Yu Pulu Yemo-mele molio.’ nimbe nirimu-na˼ pilipelie Pulu Yemo popo tonjiringi ye-aili-olandopamone ˻paa pilipe keri pilipe˼ yunge wale-pakolimu yuyu ambolopa sungu sipelie nimbendo: “Kinié yu-yuyu paa sike Pulu Yemo ungu-taka tonjipe marake tekemo kene pilipulie mongo lirimu mele nimbe simbe yambo te pea nambemuna koromoloye? Yu-yuyu paa sike Pulu Yemo ungu-taka tonjipe marake tekemo pilkimulu.
66 Nambolka konopu lekemeleye? ˻Yu-kinie nambe-teamiliye?˼” nirimu kinie
enene ningindu: “Yu Pulu Yemo ungu-taka tonjipe marake temumunge topo konjímulu liemo papu.” niringi.
67 Kanu-kinie enene yunge kumbikerena lkambe toko munduku, ki lumuni toringi. Marene yu laruwe tokolie ningindu:
68 “Nu ‘Pulu Yemone olio nokopa konjimbe ye te “Lipu mundumbu.” ou nimbe mako torumu ye-nomi Kirasimu molio.’ nilino kene naene nu tokomonje ningu si!” niringi.r
69 Kanu-kinie Pita yu pena-mele, yamboma liku máku toringi koleana molorumu kinies kongono tenjili kendemande-ambo te Pita molorumuna omba yundu nimbendo: “Nu kepe Gallilli disiriki ye Yesusi-kinie pea tapu-toko moloringi kanumanga ye te lemo.” nirimu.
70 Nakolo akuna moloringi yamboma pali kanoko molangi Pitane kolo topalie “Mólo!” nimbe “Nu nikinu mele na naa pilkiru.” nirimu.
71 Aku nimbelie Pita yu ulke-kerepuluna pupe molopili kongono tenjili kendemande-ambo tene yu kanopalie akuna moloringi yambomando nimbendo: “I yemo yu Nasarete-Ye Yesusi-kinie pea tapu-toko molongi ye te lemo.” nirimu.
72 Pitane altopa “Mólo! Nuni nikinu yemo na naa kanolio.” nimbelie Pulu Yemonga imbi lepa mi lerimu.
73 Laye-kolte pe-mele, Pita angilirimuna nondoko angiliringi yemane ˻yu ungu laye-lupe mele nirimu mele pilkulie˼ yu angilirimuna ongolie yundu ningindu: “Kolea Gallilli disiriki yambomane ungu nilimele mele nu aku-siku ungu nikinu pilkimulu. ˻Yesusi kinie yu lombili andoli yema kinie kolea Gallilli disiriki yemala,˼ nu kepe Gallilli ye te, aku-kene ‘Nu paa sike yu lombili andoli ye te lemo.’ konopu lekemolo.” niringi.
74 Aku niringi kinie Pitane Pulu Yemonga imbi lepa tondolo-mundupe mi lepalie nimbendo: “Paa sike nikiru. Ene nikimili yemo paa naa kanolio. Kolo tokoro liemo Pulu Yemone na topa konjipili!” nirimu.
Aku nirimu kinie tamburembu kera-gulta ko torumu.
75 Aku terimu kinie pilipelie Yesusini yundu “Kera-gulta ou ko naa topili nuni wale yepoko kolo tokolie “Yu naa kanolio.” nini.” nirimu ungu kanumu Pita kelepa pilirimu.t Pilipelie ˻‘Ama, paa tepo kenjindu lepamo. ‘Paa naa tembo.’ konopu lerindu mele sike tendu.’ nimbe pilipelie˼ pena pupe kola paa aili-tepa terimu.