E Isu Ni Lakavu
18
Na tahuna e Isu i vasileki lobo,
i vano turane huriki a murimuri,
ri padikudu na Maloku ne Kidron.
Na tabeke mule lokovonga i tahoka a hania na oliv,
lakea ri lokovonga.
2 E Iudas,
ra bakovi i habi e Isu na limane huriki a pile,
i lohoka vona a hania iea,
a vuhuna i balaka kupo e Isu i vapopo vonga turane huriki a murimuri vona.
Jesus betrayed and arrested (Ioanes 18:1-14)
3 Lakea e Iudas i tuli e huriki a tara na nugumaheto turana e huriki a bolekori na prister dagi,
a Pariseo,
ri lakea vona a hania iea.
Ri bole a bombom,
a lam,
a lebo na vabinga.
4 E Isu i lohoka vona a maki ta ge bele vona,
lakea i pagitala i nana ria,
“E rei a viri mu virokanea?”
5 Ri koli,
ri ta maea,
“E Isu o Nasaret.”
E Isu i ta rike,
i ta maea,
“Iau kunana.”
(E Iudas,
ra bakovi i lohopile e Isu,
i pesi turane ria vonga.)
6 Na tahuna e Isu i ta maea,
“Iau kunana,”
ri karuku hamule,
ri boru puru.
7 Lakea e Isu i nana tabu,
“E rei a viri mu virokanea?”
Ri ta maea ria,
“E Isu o Nasaret.”
8 E Isu i koli,
i ta maea,
“A taki mua pali,
iau kunana.
Mua mu ngaru ni bole iau,
mu taparaki e huriki a bakovi nga ri gi vano.”
9 *I ta maea,
ge bele muholi a ngava i taki muga,
i ta maea,
“E huriki a bakovi o habi nau,
i uka tara viri ge velu.”
10 Muri e Simon Petrus i lalu talea a bainat vona,
i palakudua a talingana vora na prister i muga ne huriki a prister,
ra talingana a kanena.
(A rana vora iea e Malkus.)
11 *Lakea e Isu i takia e Petrus,
i ta maea,
“O ru mulea a bainat vomu!
O luhoi navai,
i uka ma ga bole a nimadihi e Tata ge habia nau?”
12 Muri e huriki a nugumaheto turana ubu ne ria,
e huriki a bolekori ne huriki a Iuda ri lakavua e Isu.
Ri kolotatea,
13 ri turari lakea ne Anas,
e lahuane Kaipas,
ra prister i muga ne huriki a prister lobo na pida iea.
14 *E Kaipas ra viri i vaka­lohoka muga e huriki a Iuda i taki ria bara i kamumu hateka a bakovi ala taku kunana ge mate,
ge bole a murine huriki lobo.
E Petrus i Nana Rovi ne Isu
15 E Simon Petrus,
turana murimuri tara,a
ru muri ne Isu.
A prister i muga ne huriki a prister lobo i lohoka vona a muri­muri iea,
lakea i dili turane Isu na mata­ruma na prister iea.
Peter denies knowing Jesus and Annas questions Jesus (Ioanes 18:15-27)
16 Pali e Petrus i dava polovavo,
tabukoi na logo.
Ra muri­muri i lohoka vona a prister i muga ne huriki a prister lobo,
i hamule pori,
i ta turana ngatavine i matakari a logo.
Muri i tuli dilia e Petrus.
17 Lakea a vora ngatavine i matakari a logo i nanea e Petrus,
i ta maea,
“Ioe tara,
ioe a murimuri vona?”
Pali e Petrus i lavuni,
i ta maea,
“I uka.”
18 I piu hateka a hini,
lakea e huriki a vora,
a bolekori ri tunua a kanono,
ri pesi haluia,
ri hua.
E Petrus tara i pesi turane ria,
i hua a kanono.
A Prister Dagi i Nanea e Isu
19 Lakea a prister i muga ne huriki a prister lobo i nanea e Isu ne huriki a murimuri vona,
na maka ngava i tovo e huriki vona.
20 E Isu i koli,
i ta maea,
“Na tahuna a habi a ngava,
a pesi kavakava kunana.
A tovo bala pololilo na maka roho na vaponga,
pololilo na roho na Vure,
e huriki a Iuda ri vapopo bala vonga.
I uka ma a made kapiloho a tovo e huriki.
21 I navai mu nana iau?
Mu nana e huriki ri longo iau.
Muholi hateka,
ri lohoka vona a maka ngava a taki.”
22 Na tahuna e Isu i taki a ngava nga,
a bolekori tara na prister i muga ne huriki a prister lobo i tahatea,
i ubia na dumematana,
i ta maea,
“Naha ni koli mavonga a ngavana prister dagi.”
23 E Isu i koli,
i ta maea,
“Iau bara taki a ngava i hale mu puka talea ngane.
Pali iau bara taki a ngava i muholi,
i navai o ubi iau?”
24 Muri e Anas i rudua ge lakea na prister i muga ne huriki a prister lobo,
a rana e Kaipas.
A limane Isu i tabana ni kolotata.
25 Na tahuna e Simon Petrus I pepesi i hua a kanono lakea ni nana,
“Ioe tara a murimuri na bakovi iea?”
Pali e Petrus i lavuni,
i ta maea,
“I uka.”
26 Lakea a vora na prister i muga ne huriki a prister lobo,
a kabu na bakovi i palakudua e Petrus a talingana,
i gege,
i ta maea,
“Ioe tara,
a matai ioe o turana na hania.”
27 *Pali manga a hini muga e Petrus i lavuni tabu.
I malaviriri kunana a kureko i vakatubu ni tangi.
E Isu i Pesi na Matane Pilato
28 Muri e huriki a Iuda ri tuli talea e Isu na ruma ne Kaipas,
ri tulia i lakea na ruma dagi na bakovi o Rom ra i matakari vonga.
I hatelanga pali a hini,
lakea e huriki a Iuda i uka ma ri dili na ruma dagi,
a vuhuna ri koi ri gi katoki na matana Vure,
bara ri keri ni kani a kinani na Habu na Nipagepolo.
Pilate questions Jesus (Ioanes 18:28-40)
29 Lakea e Pilato i pori mai ria,
i nana,
“A ra ngava mu padi virihia vona a bakovi iea?”
30 Ri koli ri ta maea,
“Ra bakovi iea,
ge ia a bakovi kamumu,
i uka ma mi gi tuli vilia vomu.”
31 *Lakea e Pilato i koli,
i ta maea,
“Mu vano mu pelekadoa na vinara ne mua.”
Pali e huriki a Iuda ri marikoi,
ri ta maea,
“I uka.
A vinara ne mua e huriki a Rom,
i taki i uka ma mi gi rabalaki a viri.”
32 *Ri ta maea,
ge bele muholi a ngavane Isu i ratea muga na tahuna i ta muga vona ge mate navai.
33 E Pilato i hamule dili tabu na ruma dagi vona,
lakea i galea e Isu,
i nanea,
“Ra ioe,
i muholi ioe a hariki ne huriki a Iuda?”
34 Lakea,
e Isu i nanea e Pilato,
“Ra ngava o nana vona,
i valai na niluhoi vomu,
o i tahoka tara viri i taki ioe vona?”
35 *E Pilato i koli,
i ta maea,
“Ioe,
o luhoi ge iau a Iuda?
E huriki a viri vomu,
e huriki a prister dagi ri tuli valai ioe koea.
A ra naro hale o ratea?”
36 E Isu i ta rike,
i ta maea,
“A hariki­anga nau i uka ma a maki na malala.
Pali a harikianga nau ga maki na malala,
e huriki a vora nau bara ri gege,
ri vaubi,
e huriki a Iuda i uka ma ri gi lakavu iau.
Pali a harikianga nau i uka ma a maki na malala.”
37 Lakea e Pilato i ta maea,
“I mavonga,
ioe a hariki,
e?”
E Isu i koli,
i ta maea,
“O ta muholi na tahuna o gale iau a hariki.
I muholi ngi,
iau ni poda ga ratea a leho iea.
A puru valai na malala ga vakalongo a ngava muholi.
E huriki ri ngaru a ngava muholi,
bara ri longo mai iau.”
38 Lakea e Pilato i nanea,
“I navai a ngava muholi?”
E Pilato i Longo Ni Gi Rabalaki e Isu
Muri e Pilato i pagitala mai e huriki a Iuda,
i ta maea,
“Iau i uka ma a matavisia vona tara rabu hale ge ratea a bakovi iea.
39 Pali si gi muri mai a naro ne mua hosi,
na tahuna iea na Habu na Nipagepolo bara si bole talea na bavi tara bakovi hale.
Pali mua mu ngaru ga bole talea a ‘hariki ne huriki a Iuda’?”
40 Ri gale dagi ri ta maea,
“I uka,
ge nahea ia!
O habia ne mia e Barabas!”b