Romo-Gapomano Ye-Nomi Paillatene Yesusinge Kote Pilirimu Temanemoa
23
(Pulu Yemonga ungumu. Kolomongo-kanga wane.)
Aku ningulie Juda-yambomanga ye-ailime pali ene ola angilku Yesusi liku mengo puku ˻Romo-gapomano ye-nomi˼ Paillate molorumuna mengo puku kote tenjiringi.
2 Yu kote tenjikulie Paillatendo ningindu: “I yemone nimbendo: “Romo-gapomanomone olio Juda-yamboma naa nokopili!” nimbe, “Romo-Gapomano Ye Paa Aili Kumbine Sisamo kou-takisi naa tangi!” nimbe,b “Yu-yuyu “Pulu Yemone olio nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.” nimbe mako torumu ye Kirasimu, ye-nomi-kingimu molio.” nimbe molemomo olio pilipu kanolemolo.” niringi.
3 Ene aku-siku niringi kinie pilipelie Paillatene ˻Yesusinge kotemo˼ yu walsipe pilipelie nimbendo: “Nu Juda-yambomanga ye-nomi-kingimu moleno molo móloye?” nirimu.
Yesusini pundu topa nimbendo: “Sike nikinu. Akumu na.” nirimu.
4 Yuni aku nirimu kinie pilipelie Paillatene Pulu Yemo popo tonjiringi ye-ailime kinie, we-yamboma akuna liku máku toringime kinie, enendo nimbendo: “I yemo ulu te naa tepa kenjimu.” nirimu.
5 Nakolo enene karaye teko tondolo-munduku ningindu: “Yuni ungu-mane sipelie “We-yamboma ulu teko kenjiku, mongo liku teangi!” nimbe mane sirimu. Yuni ou-pulu-pulu kolea Gallilli-Disiriki ungu akumu mane sipe, pe yandopa kolea Judia-Disiriki koleama pali silipe andopalie, pe kamu ya kolea-aili Jerusalleme omba ungu akumu mane sipe molemo.” niringi.
Ye-Nomi-Kingi Erote Molorumuna Yesusi Mengo Puringi Temanemo
6 “Kolea Gallilli” niringi kinie pilipelie Paillatene enendo walsipe pilipelie nimbendo: “I yemo yu Gallilli ye teye?” nirimu kinie
7 enene “E.” niringi pilipelie yuni nimbendo: “˻Ye-nomi-kingi˼ Erote, Gallilli-Disiriki nokolemo yemo, Yesusinge kotemo yuni pilipili yu molemona mengo pai!” nirimu. Aku walemonga kanu ˻ye-nomi-kingi˼ Erote yu Jerusalleme omba molorumuna pilipelie, “Yu molemona mengo pai!” nirimu. ˻Paillate yu Jerusalleme lerimu kolea Judia-Disiriki nokorumu yemo.˼
8 Erote ˻molorumuna mengo puringi kinie˼ yu Yesusi kanopalie konopu sirimu. Yu Yesusini ulu terimu mele ungu aisili pilipelie, ‘Kanu yemo kanamboa!’ nimbe molopa, ‘Yuni ulu-tondolo te tepili kanamboa!’ konopu lepa molorumu-nac yu orumu kinie kanopa konopu sirimu.
9 Akumunge, Erotene Yesusi ungu aisili walsipe pilirimu nakolo Yesusini ungu te pundu topa naa nimbe we molorumu.
10 Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime kinie, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinie,d akuna angilkulie enene Erotendo ningindu: “Yesusini i-sipe ungu nimbe kenjipe, i-sipe ulu aisili tepa kenjipe molemo.” ningu tondolo-munduku niringi.
11 Kanu-kinie Erote kinie yunge ami-yema kinie enene ‘Yesusi yu ye-nomi mólo! Yu we-yere.’ ningu ye-nomimene pakolemele mulu-wambale peanga te liku pakonjiku, yu ungu-taka tonjiku tae tenjiringi. Kanu-kinie Paillate molorumuna Erotene Yesusi lipe yando mundurumu.
12 Paillatene Erote molorumuna Yesusi ou naa lipe mundupili Paillate kinie Erote elte opa-tou moloringili. Nakolo Yesusi-kinie aku teringili walemonga pe elte angenungulu mele moloringili.
Paillatene Yesusinge Kotemo Pilipelie “Kolopili!” Nirimu Temanemoe
13 Yesusi Paillate molorumuna yando mengo oringi kinie Paillatene Pulu Yemo popo tonjiringi ye-ailime kinie, Juda-yambomanga tapu yema kinie, we-yamboma kinie, “Ene wai!” nimbelie
14 enendo nimbendo: “I yemo na moliona mengo ongolie “Yuni yambomando ‘Romo-gapomanomone olio naa nokopili!’ nimbe ‘Ene mongo liku teangi!’ nimbe molemo.” ninguf na moliona mengo ongi. Kanu-kinie ene kanoko molangi nane kote pilipulie enene ‘Yu tepa kenjirimu.’ níngi mele na ulu te naa pilkiru.
15 ˻Gallilli-Disiriki ye-nomi-kingi˼ Erote, yu pea i yemo ulu te tepa kenjirimu te naa-la pilipelie yu altopa yando mundumu. Pilkimiliye? Yu ulu te tepa naa kenjimu. Yu we nambemu-na topo konjimulúye?
16 Ulu te tepa naa kenjimumunge nane yu we kopene topolie “Kelko pui!” niembo!” nirimu.
17-19 (Kolea-aili Jerusalleme sukundu ye te, yunge imbi Barapasi, ˻yu kinie ye mare kinie˼ ‘Romo-gapomanomone olio Juda-yamboma naa nokopili!’ ningu ou Romo-gapomanomo-kinie opa tekolie yambo mare toko konjiringimunge yu ka siringi. ˻Romo-gapomanomonga ka-ulkena kanu ye Barapasi we pepili Juda ye-ailimene Yesusi kote tenjiringi˼. Juda-yambomane ponie tenga-tenga kolea-aili Jerusalleme ongo akuna suku Pulu Yemone enenga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele piliringi walemog wendo orumu kinie Romo-gapomano ye-ailimuni ka-ye te ka-ulkena wendo lipe mundupe “Pui!” nirimu.)h ˻Aku-sipe terimu mele piliringimunge Paillatene “Yesusindu “Pui!” niembo!” nirimu kinie pilkulie˼ enene pali yundu tondolo-mundukulie ningindu: “I yemo mólo! Yu ˻kolopili˼ mengo pukulie, Barapasi ˻ka-ulkena˼ wendo liku si!” niringi.
20 Paillatene ‘Yesusi we pupili!’ nimbelie enendo ungu te pea nirimu
21 nakolo enene yundu wale aisili tondolo-munduku ningindu: “Yu kolopili unju-perana uku toko panji!” ningu moloringi.
22 Aku niringi kinie yuni enendo altopa wale yepoko-sipe walsipelie nimbendo: “Aku nambemu-naye? Yu mongo nambolka mongore limuye? Yu ulu te tepa naa kenjimu. Yu we nambemu-na topo konjimulúye? Nane yu we kopene topolie “Kelko pui!” niembo!” nirimu.
23 Nakolo enene karaye teko ungu tondolo-mundukulie ningindu: “Yu kolopili unju-perana uku toko panji!” niringi kinie enene tondolo-munduku niringi mele pilipelie Paillatene ene niringi mele temba terimu.
24 Kanu-kinie Paillatene kote pilipelie enene yu-kinie “Paa tei!” ningu karaye teko mawa teringi mele ‘Aku-sipe tepili!’ nirimu kinie
25 ˻ye Barapasi,˼ ‘Romo-gapomanomone olio Juda-yamboma naa nokopili!’ nimbe ou Romo-gapomanomo-kinie opa tepalie yambo mare topa konjirimumunge ka-ulkena perimu kanu yemo, wendo lipe ene sipelie nirimumuni, pe enene ‘Yesusi kolopili!’ niringi mele pilipelie “Yu-kinie aku-sipe wendo opili!” nimbe ami-yema sirimu.
Yesusi Toringi Kolorumu Kinie Ono Teringi Temanemo
Akumunge Yesusi Unju-Perana Ola Uku Toko Panjiringi. Unju-Perana Pepili Juda-Yambomane Yu Ungu-Taka Tonjiringi Temanemoi
26 ˻Romo ami-yemane˼ Yesusi mengo pungí pukulie niringimuni, kolea Sairini ye te,j yunge imbi Saimono, yu Jerusalleme pumbe orumu kinie kanoko yu ambolko liku ka-mele siku Yesusi kolomba unju-peramo liku pendekona ola nosinjikulie “Imu menjiku yu lombili aki-liku pui!” niringi.
27 Yambo aisili yu lombili puringi. Ambo mare yu toko konjingímunge kola teliku puringi.
28 Kanu-kinie Yesusini topele topa kanu ambomando nimbendo: “Jerusalleme-amboma, ene na kolombomonga pilkulie kola naa teangi! Ene-eneno kinie enenga ambolangoma kinie ulu pe wendo ombámonga pilkulie kola teangi!k
29 Aku-sipu nikirumu, nambemuna nikiruye? Niembo! Walse ene Jerusalleme yamboma ˻teko kenjiku mongo limelemonga umbuni singí˼ walemo wendo ombá kinie ene kinie enenga ambolangoma kinie mindili nonge kinie yambomane ningindu: “Ambo ambolango te naa mengo, ambolango ame naa siku, wayongono molemele amboma, enenga ambolango te mindili nombá ene naa kanongemonga ene maloya.” ningí.l
30 Pe
‘yambomane kelko mulú aili polemomando
“Ma ange topa olio topili!” ningu,
ma-pangimendo
“Ma ange topa olio aki topili!”
ningí.’ ”m Osia 10:8, Aisaya 2:19
nirimu.˼
31 ˻Nimbelie pe kamu ungu-iku te topa enendo nimbendo:˼ “Unju konde angilimomo peko tokomele. Aku lemu pe unju kololimu nambe-tengeye?n Akumunge ˻enene ene aku-siku umbuni singí, mindili nonge˼.”
nirimu.
32 Ye talo pea ‘Yesusi kinie kolangi!’ ningu unjuna ola uku toko panjingindu mengo puringi. Aku yetolo mongo liringili yetolo.
33 Kolea ‘Penge-Ombele’ níline oringi kinie yu kinie mongo liringili yetolo kinie unju-pera yepokonga ola uku toko panjiringi. Mongo liringili yetolonga te Yesusi yunge ki-umbukundu uku toko, te Yesusi yunge ki-tarokondo uku toko panjiringi.
34 Aku teringi kinie Yesusini nimbendo: “Tara, na-kinie tekemele mele akumu yambomane naa pilkimili kene nuni tekemelemonga “Mindili nangi!” naa ningu siye koloi!” nirimu.
˻Aku tekolie, ou unjuna ola uku toko naa panjikulie˼ yunge mulu-wambale ˻kulunjiku nosiringime˼ ‘Moke teamili!’ ningu ene yu-mele-mele lingí mele pilingindu kou-kate teko pe mulu-wambalema liringi.
35 We-yamboma enene yu-kinie teringi mele kanoko we angiliringi nakolo enenga ye-ailimene yundu ungu-taka tonjiku ningindu: “Yu yambo-wema ‘Naa kolko konde pangi!’ nimbe lipe taponjirimu mele kinié yuni ‘Naa kolopo unju-perana wendo pambo!’ nimbe yu-yuyu lipe taponjipe unju-perana wendo opili! Yu sike Pulu Yemone mako topa olio ‘Nokopa konjipili!’ nimbe lipe mundurumu ye-nomi Kirasimu omba molomu liemo kinié yu-yuyu aku-sipe lipe taponjipili!” niringi.
36 Ami-yema pea yu ungu-taka tonjiku molkolie no-waene kombili teli te ‘Nopili siemili!’ ningu singí tekolie
37 yundu ningindu: “Nu Juda-yambomanga ye-nomi-kingi molonu liemo ‘Naa kolopo unju-perana wendo wambo!’ ningu nu-nunu liku taponji!” niringi.
38 ‘Yu mongo lirimu mele yamboma kanangi!’ ningu
I YEMO JUDA-YAMBOMANGA YE-NOMI-KINGIMU
ningu imbi toko unjuna ola monjiringi.
39 Mongo liringili yetolo unju-perana ola uku toko panjiringi yetolonga tene Yesusindu ungu-taka tonjipelie nimbendo: “Nuni “Pulu Yemone mako topa olio ‘Nokopa konjipili!’ nimbe lipe mundurumu ye-nomi Kirasimu ˻molio.” nilino mele sike molo móloye? Sike aku-siku˼ moleno liemo nu kinie olto kinie pea ‘Naa kolamili!’ ningu liku taponjiku unju-perana wendo li!” nirimu.
40 Nakolo mongo liringili yetolonga tene yuni nirimu mele pilipelie yu iri topalie nimbendo: “Nu kinie yu kinie telu-siku mele mindili nongo kolongele mele tengimunge Pulu Yemo pipili naa kolkonoye?
41 Nu kinie olto tepo kenjirimbulumunge mindili papu síngi. Nakolo i yemo yu mongo te naa lirimu.” nirimu.
42 Aku nimbelie yuni ˻Yesusindu˼ nimbendo: “Yesusi, nu ye-nomi-kingimu molko mélema nokokolie ninimuni, na pilí!” nirimu kinie
43 Yesusini pundu topa yundu nimbendo: “Nane nundu paa sike nimbu sikirumu: Kinié nu na-kinie pea Yamboma Molko Konjilimele Kolea Peanganao pupu molombolo lemo.” nikiru.” nirimu.
Yesusi Kolorumu Temanemop
44-45 Yesusi unju-perana ola we pepili ai-tangoli ena tuwellepo killoko terimu kinie kolea pali sumbulu topalie pe ipupini ena tere-killoko terimu kinie ena kelepa topa kolea tangorumu. ˻Ulu aili te walsikale wendo orumula. Pulu Yemo popo toko kaloringi˼ ulke-tembele ˻Jerusalleme suku angilirimu akuna sukundu Pulu Yemo molorumu˼ suluminia paa kake telimunge kerepuluna ˻‘Yamboma sukundu naa pangi!’ ningu ou alieli˼ mulu-wambale aili tene pipi siku panjiringi angilirimu. Kanu mulu-wambalemo ai-suku-singine maniendo-sipe olá-topa ulsu purumu.q
46 Yesusini ungu te tondolo-mundupe nimbendo: “Tara, nanga minimu ‘Nu molenona opili!’ nimbu nu sikiru.” nirimu. Aku nimbelie yu kolorumu.
47 ˻Romo˼ ami-ye wane-anderete nokorumu ye te Yesusi toringi ami-yema nokopa molorumu kanu yemone Yesusi ungu te nimbe kolorumu mele pilipe kanopalie yuni Pulu Yemo kapi nimbelie nimbendo: “I yemo yu paa sike ye konopu sumbi nili te lepamo.” nirimu.
48 Kanu-kinie ‘Yu unju-perana uku toko panjingí kanomolo.’ ningu ou liku máku toringi yamboma yu terimu mele kanoko bulu-balu ningu ungu aisili konopu liku munduku kondo kololiku ulkendo puringi.
49 Yu kinie ou tapu toko andoringi yema kinie, kolea Gallilli-Disiriki munduku kelko yu lombili andoko ˻Jerusalleme˼ pea oringi amboma kinier enene ˻yu-kinie teringi kolorumu mele˼ sulu-teko kanoko angiliringi.
Yesusi Ono Teringi Temanemos
50-51 Yesusi kolorumu kinie ye te, yunge imbi Josepo, yu Juda-yambomanga kanjollo ye-aili te molopa, ulu-peangama manjipe tepa molorumu. Yu konopu sumbi-nili ye te, kolea Judia-Disiriki Arimatia-taono yemo. Yu ‘Pulu Yemo ye-nomi-kingimu molopa olio nokomba walemot wendo opili!’ nimbe nokopa molorumu yemo. Yu Juda-yambomanga kanjollomo sike molorumu, nakolo kanjollo-yemane ˻ou ene-eneno kote pilkulie˼ “Yesusi kolopili!” niringi kinieu yuni “E.” naa nimbe we molorumu.
52 Kanu yemone ˻Romo-gapomano ye-nomi˼ Paillate molorumuna pupelie “Yesusinge ónomo na si!” nimbe mawa terimu.
53 Paillatene “Kapola.” nirimu kinie Josepo pupe ónomo manie lipe, mulu konde tene lipe ondopalie, kou-kande tenga memba pupe suku nosirimu. Aku kou-kandena yambo-óno te ou naa nosiringi, yu mindi pulu-pulu nosirimu.
54 Yesusi óno terimu wale akumu kinié mele, opali mele ˻ koro moloringi˼ Wale-Sambatemov nondopa wendo ombá terimu. Sambate-Walemo wendo ombá kinie koro molongendo kinié mele mélema liku undu-undu siringi walemo wendo orumu, aku walemonga Yesusi ono teringi.
55 Ou Yesusi-kinie kolea Gallilli-Disiriki munduku kelko yu pea ˻Jerusalleme˼ oringi amboma Josepone Yesusi óno terimu kou-kandemo kanoko akuna suku ónomo nosirimu mele nemo-nemo ningu kanokolie niringimuni,
56 pe kanoko pora sikulie yando ongo, ‘Yunge ónona kopongo-welema kinie méle lupe mune tolime kinie kanjinjemili!’ ningu teko mimi teringi. Nakolo Sambate-Walemo wendo orumu kinie Pulu Yemonga ungu-manemone
‘Sambate-Wale kinie koro molangi!’w Ou-Pulu-Pulu 2:3, Wendo Oringi 20:10, Ungu-Manema 5:14
nirimu mele pilku likulie méle teko mimi teringi mélema sumbi-siku óno-koleana naa mengo pukulie we nosiku koro moloringi.