Ambo Marene Yesusi Nokoringi Temanemoa
8
(Pulu Yemonga ungumu. Kolomongo-kanga wane.)
Kanu-kinie pe Yesusi pupe, kolea ailime kinie kangama kinie akumanga andopalie nirimumuni, Pulu Yemo ye-nomi-kingimu molopa yamboma nokombab temane peangamo topa silipe, yamboma ungu-mane silipe andorumu. Yu lombili andoli ye engaki-rurepo kinie
2 ambo mare kinie yu pea andoringi. Kanu ambomanga mare ou kuru topa, mare ou kuru enenga konopuna perimu kinie Yesusini ene pali tepa konde lirimu. Te, kolea-Makatalla ambo-Maria, ou yunge konopuna kuru yepoko-pakara moloringimendo Yesusini “Ongo wendo pai!” nirimu kinie ongo wendo puringi.
3 Te, ambo-Joana, Susa-menu. Susa yu kolea Gallilli-Disiriki ye-nomi-kingi Erotenga ulke tapu-yemo. Te, ambo-Susana. Ene kinie we-ambo aisili kinie Yesusi nokoringi. Kanu ambomane enenga kou-mone nosiringime likulie Yesusi kinie yu lombili andolime kinie enenga langi kinie mélema topo toko liku siku nokoringi.
Ye Tene Langi-Umbu Poniena Tanda Sirimu Ungu Ikumuc Kinie
Yesusindu “Ungu-Ikuma Nambemu-na Tolenoye?” Ningu Walsiku Piliringi Temanemod
8:4-8, 11-15 kinie 8:9-10
4 Kanu-kinie Yesusi molorumuna kolea lupe-lupemanga moloringi yambo paa aisili sukundu-sukundu ongo, liku máku toringi kinie yuni enendo ungu-iku te topalie nimbendo:
5 “Ye tene rasi-witi umbu poniena andopa tanda sirimu. Tanda silipe andorumu kinie
umbu mare aulkena manie purumu, kanuma yambomane kimbuni kambiliringi; mare keramane ongo liku noringila.
6 Umbu mare kou perimuna manie pupelie akuna no naa molorumu-na mulie topa wendo omba walsikale kolorumu.
7 Umbu mare kombulu siri-ka mele molorumuna manie purumu, siri-ka melemo wendo omba witi-umbuma topa norumu-na omba peanga naa lepa ˻mongo te naa torumu˼.
8 Umbu mare ma peangana manie purumuma wendo omba mongo peangama topa, mongo tokapu-kise mele torumu.” ˻nirimu.˼
˻Aku nimbelie˼ “Yambo komu peo lemomane i ungumu piliei!” nirimu.
9 ˻Yesusini aku nirimu kinie˼ yu lombili andolimene yundu ningindu: “Aku ungu-ikumunge pulumu ningu si!” niringi.
10 Kanu-kinie yuni enendo nimbendo: “Pulu Yemo ye-nomi-kingimu molopa yamboma kinie mélema kinie nokolemomongae ulu-pulu ou yuyu pilirimu kanu ulu-puluma ‘Ene kinié ˻na lombili olemele yamboma˼ piliengi!’ nimbelie ene ‘Ungu-ikumanga puluma piliengi!’ nimbelie ene nimbe sikimu. Nakolo we-yamboma ‘Unguma nimbu siembo!’ nimbulie ungu-ikuma mindi topo silio. ˻Pulu Yemone Aisayanga kerena nimbendo:˼
‘Ene mongone kanokolie kanoko imbi naa silimele'
komuni pilkulie pilku imbi naa silimele.’f Asaya 6:9
nirimu akumunge we-yambomando ungu-ikuma mindi tolio.” nirimu.g
11 Aku nimbelie yuni nimbendo: “Aku ungu-ikumungeh pulumu i-sipe:
“Langi-umbu tanda sirimu kanu umbuma Pulu Yemonga ungumu.
12 Umbu mare aulkena manie purumuma yambo mare aku-sílime molemele. Enene ungumu pilimele kinie pe ˻kurumanga nomi˼ depelemoi omba ‘Aku ungumu kamu tondolo-munduku pilíngi liemo Pulu Yemone ene lipe taponjipe aulke kerine wendo limbej kinie manda mólo!’ nimbe ungu tanda sili konopuna pupe pelemoma wendo limo.
13 Umbu mare tanda sirimu kou perimuna manie purumuma yambo mare aku-sílime molemele. Enene ungumu pilkulie konopu siku pilku limele. Nakolo ene pulkeno naa mundukulie ungumu laye-kolte mindi pilku molemele. Pe ene konopuna umbuni temba kinie molo ˻Setene omba˼ manda manjipe kondi-ka temba kinie, ene pilimele ungumu siye kolemele.
14 Umbu mare tanda sirimu, kombulu siri-ka mele molorumuna manie purumuma yambo mare aku silime molemele. Enene ungumu pilkulie pe aulkena pungí pungí kinie konopuna umbuni telemo umbunime kinie, méle aisili nosilimele mélema kinie ya ma-koleana uluma teko konopu singí uluma kinie, kanu-sili ulu mare wendo omba ungu kanumu topa nolemo kinie ungumuni uluri naa tepa langi-mongo kamu naa tolemo.
15 Umbu mare tanda sirimu, ma peangana manie purumuma yambo mare aku-sílime molemele. Enene enenga konopu peanga pepili molko ungumu pilkulie kanu ungumu kamu liku tondolo-munduku pilkulie, tondolo pupili molemele kinie kanu umbuma langi mongo ˻aisili˼ tolemo.” ˻nirimu.˼
Tepe-LLamemonga Ungu-Ikumuk
16 ˻Yesusini enendo ungu-iku te pea topa nimbendo:˼
“Yambomane tepe-llame kandokolie mingine suku naa panjiku polo maniekondo naa nosikulie nilimelemone, ‘Yambo ongema kolea kanangi ulkena suku pa tepili!’ ningu polo tenga ola nosilimele.l
17 Aku-sipe mele, kinié lopi telemo mélema pe walse mona lemba, yambomane kanonge; kinié aki topa lemo mélema pe walse pa temba kinie yambomane kanu mélema kanonge.
18 “Aku temba kene enene ungu pilimele akumu mimi siku piliengi! Pulu Yemonga ungumu pilku molemele yamboma paa olandopa nimbe simbe pilingí. Pe paa aisili pilingí. Nakolo naa pilku molemele yamboma ene laye-kolte pilimele ungumu kepe wendo limbe.” nirimu.m
Yesusinge Anumu Kinie Angenupili Kinie Akumanga Temane Ten
19 Walse Yesusi ulke tenga suku molorumu kinie yunge anumu kinie angenupili kinie yu kanongendo oringi. Akuna yambo aisili ekelepa teko moloringi-ne yu molorumuna nondoko manda naa ongolie
20 ˻ungu te ningu munduringi kinie˼ yambomane yundu ningindu: “Aminie kinie angenali kinie nu kanongendo ongo pena angilimele.” niringi.
21 Yesusini enendo pundu topa nimbendo: “Pulu Yemonga ungumu pilku liku telemele yamboma nanga anumu kinie nanga angenupili kinie molemele.” nirimu.
Poporome Aili Te Torumumuni Yesusinge Ungumu Pilipe Lirimu Temanemoo
22 Walse, Yesusi kinie yu lombili andolime kinie ene nona andoli sipi tenga sukundu puringi kinie pukulie, yuni enendo nimbendo: “Nomú nekendo pamolo!” nirimu kinie akuna pungí puringi.
23 Sípine pungí puringi kinie Yesusi yu uru perimu. Yu uru pepili poporome aili te nomúna torumu. Aku terimuna ˻nomúmu apisipe ola ombalie˼ no sípine sukundu-sukundu omba peke lepalie sípimu memba nona manie pumbe terimu kinie ene no wangonge teringi.
24 Kanu-kinie yu uru perimuna puku toko makinjikulie ningindu: “Ye-Nomimu,p Ye-Nomimu, olio no wangokomolo.” niringi kinie yu makilipelie poporomemo kinie no apisipe ola orumu nomúmu-tolo iri torumu. Kanu-kinie poporomemo topa kelepa, nomúmu lope naa tepa we lerimu.
25 Kanu-kinie yuni lombili andolimendo nimbendo: “ ‘˻Pulu Yemone olio nokomba.’ ningu˼ tondolo-munduku naa pilkimiliye?” nirimu.
˻Yuni terimu mele kanokolie˼ yemane pipili kolko mini-wale mundukulie anju-yando eneno walsikulie ningindu: “Apa! I yemo naenje? Poporomemone kepe nomúmuni kepe yuni eltendo “Teale!” nilimo ungumu pilku liku kelkembele.” niringi.
26 Kanu-kinie nomúna nekendo puku kolea Gerasa puringi.
Kuru Paa Aisili Ye Tenga Konopuna Molko Amboloringime Yesusini Topa Makororumu Temanemoq
Nomú yakondo kolea Gallilli, nomú nekendo kolea Gerasa kanumu.
27 Kolea-Gerasa akuna oringi kinie Yesusi sípine wendo omba kélona angilirimu kinie kanu koleana ye te yu molorumuna orumu. Kanu yemo kuru aisili yunge konopuna moloringimunge mulu-wambale telu kepe naa panjipe, we-we andopa, ulke tenga naa pepa, yambo-óno-koleana pelipe andopa molorumu.
28-29 Kurumuni kanu yemo taki-taki lirimu-na yambomane ka-sénene yu kimbu-kime ka toko yu nokoko moloringi nakolo ka-sénema sungu sirimu kinie pe kurumuni kolea ku leline yu memba purumu. Kanu yemone Yesusi kanopalie kalle nimbe yu angilirimuna manie molopa tamalu pepa tondolo-mundupelie nimbendo: “Yesusi, Pulu Ye Paa Olandopa Ailimunge Malo, na-kinie ulu nambolka uluri tenindu onuye? ‘ “Na mindili paa naa lipu simbu.” ni!’ nimbu mawa tekero.” nirimu. ˻Yu kokele ombá orumu kinie˼ Yesusini ou nimbendo: “Kurumu, i yemonga konopuna ongo wendo pui!” nirimu mele pilipelie yemone aku-sipe “Mindili liku naa si!” nimbe mawa terimu.
30 Aku nirimu kinie Yesusini yemondo walsipelie nimbendo: “Nunge imbi naeye?” nirimu kinie
yemo yunge konopuna kuru aisili moloringi-ne pilipelie yuni “Nanga imbi Paa Aisili.” nirimu.
31 Kanu kuru aisilimene wale aisili Yesusi mawa tekolie ningindu: “Olio ‘ongo wendo pangi!’ ningu toko makorokolie “˻I ma-koleamo munduku kelko˼ Pulu Yemone kowa-muru paa lepa mindi pupe naa pora nilimo murumunge ˻olionga ye-nomi Setene walse lipe mundumbe˼ kanu murumunger pai!” ni naa ni!” ningu mawa teringi.
32 Akuna ma-pangi tenga umbu-kongi aisili ímu-nongo moloringi kanokolie Yesusi mawa tekolie ningindu: “Olio ˻toko makorokolie˼ ‘Ne kongimenga konopumanga molo-pangi!’ ni!” niringi kinie
yuni “Kapola, akuna pangi!” nirimu.
33 Aku-sipe nirimu kinie kuruma kanu yemonga konopuna wendo ongolie kongi akuna moloringimenga konopuna puku moloringi kinie kanu kongime kekelepa toko lkisiku puku kopona pukue toko nomúna suku puku no wangoringi.
34 Ulu akuma wendo orumu-na kanokolie kongi tápu-teko moloringi yema talopa lelko pukulie niringimuni, kolea-ailine moloringi yamboma kinie, kolea-kangamanga moloringi yamboma kinie, ulu akuma wendo orumu mele temanemo toko siliku puringi.
35 Kanu temanemo piliringi yamboma ‘Uluma wendo omu mele kanamili!’ ningu wendo puku Yesusi molorumuna ongolie ou kuru aisili konopuna molko ongo wendo puringi yemo mulu-wambale pakopa, umbu-konopu pepili Yesusi molorumuna nondopa manie molorumu kanokolie ene pipili koloringi.
36 Yesusini terimu mele mongone kanoringi yambomane pe oringi yamboma ningu siringi. Kuru aisili konopuna moloringi yemonga konopuna kuruma ongo wendo puringi kinie yemo yu umbu-konopu pepili molorumu mele ningu siringi.
37 Kanu-kinie kolea-Gerasa yamboma pali paa mini-wale mundukulie Yesusi mawa tekolie ningindu: “Olionga koleana naa mololi kelko pui!” niringi kinie yu kelepa pumbendo nona andoli sípine suku purumu.
38 ˻Yu pumbe terimu kanopalie˼ kuru aisili konopuna ou molko wendo oringi yemone yundu nimbendo: “Pea pambili!” nimbe mawa terimu.
Nakolo Yesusini “Mólo!” nimbe yundu nimbendo:
39 “Nu ulkendo puku Pulu Yemone nu lakopa tepa konjimu mele nunge yamboma ningu si-pui!” nirimu.
Yesusini aku nirimu-na pilipelie ye kanumu pupe kolea-ailine suku moloringi yamboma pali Yesusini yu-kinie lakopa tepa konjirimu mele nimbe sirimu.
Ambola Te Kolorumumu Kinie
Kuru Te Topa Naa Kelerimu Ambo Te Kinie
Yesusini Elte-Kinie Tepa Konde Lirimu Temanetolos
8:40-42, 49-56 kinie 8:43-48
40 Kanu-kinie Yesusi yu ˻lombili andolime-kinie˼ nomú yakondo orumu kinie yu ‘Ombá.’ ningu máku toko nokoko moloringi yambomane “Nu papu okono.” ningu konopu siringi.
41-42 Juda-yamboma máku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulke te nokorumu ye te, yunge imbi Jairasi, Yesusi molorumuna orumu. Kanu-kinie yu Yesusinge kimbuna nondopa omba manie molopa tamalu pepa yundu mawa tepalie nimbendo: “Nanga ulkendo pea pambili oi!” nirimu. Yemo yunge ambolamo, yunge lemenu telu mindi, yu ponie engaki-rurepo mele omba purumu kanu ambolamo, kuru paa aili-tepa torumumunge yu nondopa kolomba tepa lerimumunge ˻yemone Yesusi aku-sipe mawa terimu˼.
Pe Yesusi kanu ulkena pumbe purumu kinie yambo aisili liku máku toko yu kakapu teko ekelepa teko pea puringi.
 
43 Kanu yambo pea puringimenga ambo te yunge pena perimu walema pora naa nirimu. Yu pena mindi pepili ponie engaki-rurepo omba purumu. Yu doketamanga yunge kurumu ‘Pora nipili!’ nimbe andopa, yunge kou-mone pali ene sirimu nakolo kuru kanumu pora naa nirimu.
44 Kanu ambomo Yesusi pumbe purumu kinie bulkundu omba, yunge wale-pakolimunge pundumu ambolorumu kinie walsikale yunge kuru torumu kanumu pora nirimu.
45 Aku terimu kinie Yesusini nimbendo: “Na naene ambolomuye?” nirimu.
Yambomane pali “Na mólo!” niringi kinie ˻yu lombili andoli ye˼ Pitane yundu nimbendo: “Ye-Nomimu,t yambo aisili nu angilinona nondoko-nondoko ongo kakapu teko ekelepa teko angilkimili kanumu.” nirimu.
46 Nakolo Yesusini altopa nimbendo: “Na yambo lipu taponjilio tondolo mare nanga kangine omba ulsu pumu-na pilipulie yambo tene na ambolomumundu nikiru.” nirimu.
47 Aku-sipe nirimu pilipelie ambomo yu lopi manda naa tepa, yu terimu mele Yesusi pilipe molorumu kanopalie yu kimbu-ki pungu-pungu nipili Yesusi molorumuna omba manie molopa tamalu pepalie, yamboma pilku angiliengi yuni ‘Kuru pora nipili!’ nimbe omba yu ambolorumu kinie walsikale konde purumu mele nimbe para sirimu kinie
48 Yesusini yundu nimbendo: “Nanga ambolamo, ‘Nu manda tepa konde limbe.’ ningu tondolo-munduku pilinu kanu ulumuni nu konde pukunu. Konopu pe nipili mololiku pani!” nirimu.u
49 Yesusini ambomondo aku-sipe nimbe molorumu kinie, ye te, yamboma máku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulke-nokoli-ye ˻Jairasi˼nge ulkena molopalie omba ˻Jairasindu˼ nimbendo: “Nunge ambolamo kolopa pora simu. Ungu Mane Sílimu ‘Mindili nopili!’ ningu we naa mengo wani!” nirimu.
50 Yuni nirimu mele pilipelie Yesusini ˻ulke-nokoli-yemondo˼ nimbendo: “Mini-wale naa munduyo! Nunge ambolamo nane ‘Manda lipe taponjimbe.’ ningu tondolo-munduku pilku moloni kiniev yu konde pumbe.” nirimu.
51-53 Kanu-kinie Yesusi yemonga ulkena ombalie ulkena sukundu yambo aisili ambola kolorumumu kondo kolko kola teko moloringi kanopalie enendo nimbendo: “Ambolamo kolou naa kolomu. We uru mindi pelemow kene kola naa teai!” nirimu. Nakolo yu sike kolopa pora sirimu pilkulie yuni “We uru pelemo.” nirimumunge enene yu ungu-taka tonjiku tae tenjiringi. Pe yu ˻ambolamonga suluminiana˼ pumbe purumu kinie ‘We-yamboma pali naa ongo anju pai!’ nimbelie Pita keme, Jono keme, Jemisi keme, kanu ambolamonga anumu lapatolo kinie “Ene mindi pea pamili wai!” nimbe ˻ambola-ónomo lerimu˼ suluminiana ene memba purumu.
54 Pupelie ambolamonga kimu ambolopa yundu walsipelie nimbendo: “Ambolamo, nu ola moloi!” nirimu kinie
55 yunge mini purumu kanu minimu altopa sukundu orumu kinie ambolamo walsikale ola molorumu. Kanu-kinie Yesusini ˻anumundu˼ nimbendo: “Ambolamo langi mare liku si!” nirimu.x
56 Yuni terimu mele kanokololie ambolamonga anumu lapatolo elte paa mini-wale munduringili nakolo yuni eltendo tondolo-mundupe nimbendo: “Ulu i tekeromo yambo telurindu kepe anju puku paa naa ningu siele!” nirimu.