9
(Kolomongo-kanga wane. Pulu Yemonga Ungumu.)
Kanu-kinie Yesusi altopa nona andoli sipi tenga sukundu pupelie nirimumuni, Nomú-˻Gallilli˼ yakondo omba yunge kolea ˻Kapeniame taono˼ orumu.
Yesusini Kimbu Ki Kolopa Pora Sirimu Ye Tenga Ulu-Pulu-Kerime Mundupe Kelepa, Yu Tepa Konde Lirimu Temanemoa
2 Yu ˻Kapeniame kelepa˼ omba molorumuna ye marene kimbu-ki kolopa pora sirimu ye te taropola teko mengo oringi. Enene ‘Yesusini i yemo manda tepa konde limbe.’ ningu pilkulie yu mengo oringi, Yesusini kanopa pilipelie kimbu-ki kolopa pora sirimu yemondo nimbendo: “Nanga kangomo, nunge konopu wayongo nipili! Nunge konopuna ulu-pulu-keri terinu pelemoma manie pupili, siye kolkoro.” nirimu.
3 Aku nirimu kinie pilkulie Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi ye mareneb eneno konopuni pilkulie, ‘I yemone Pulu Yemo marake tekemo.’ ningu piliringi.
4 Ene konopu leringi mele Yesusini pilipelie nimbendo: “Ene nambemuna konopu lelko kenjikimiliye?
5 I yemondo “Nunge ulu-pulu-kerime manie pupili, siye kolkoro.” nimbú kinie ene ulu te naa kanokolie ‘We-we tepa nikimu.’ konopu lengeye? Molo “Ola angilku nunge kunungumu liku mengo kimbu-kongono teko andoi!” nimbú kinie yu ola angilimbene naa angilimbenje mona lemba manda kanokolie ‘Aku-sipe mindili sipe nikimunje?’ konopu lengeye?
6 Nakolo ‘ ‘Manie Omba Mana-Ye Au Lerimu Yemoc tondolo pelemomone ya ma-koleana yambomanga ulu-pulu-kerime “Manie pupili, siye kolkoro.” manda nimbé.’ ningu piliengi!’ nimbu aku-sipu nindu.” nirimu.
Aku nimbelie kimbu-ki kolopa pora sili yemondo nimbendo: “Nu ola angilku nunge kunungumu liku mengo ulkendo pui!” nirimu.
7 Aku nirimu kinie yemo ola angilipe ulkendo purumu.
8 Yambo aisili akuna máku toko moloringimene yu aku terimu kanoko mini-wale mundukulie, mana-yamboma ulu-tondolo aku mele tenge tondolomo sirimu Pulu Yemonga imbi ambolko ola linjiku kapi niringi.
Yesusini Mateyundu “Na Lombili Oi!” Nirimu Temanemod
9 Kanu-kinie Yesusi pumbe pupelie nirimumuni, kou-takisi lipe molorumu ye te, yunge imbi Mateyu, kanopalie yundu “Na kinie pea pambili lombili oi!” nirimu. Kanu-kinie Mateyu yu ola angilipe yu lombili purumu.
10 Pe Yesusi Mateyunge ulkena langi nomba molorumu kinie kou-takisi lili yema kinie, ˻Juda-ye ailimene˼ “ulu-pulu-kerime teli ye” ˻niringi˼ wema kinie aisili ongo Yesusi kinie yu lombili andoli yema kiniee ene pea manie molko langi noringi.
11 ˻Ene aku-siku teluna langi nongo moloringine˼ Parisi-yemane kanokolie yu lombili andolimendo walsiku pilkulie ningindu: “Enenga ungu-mane sili yemo kou-takisi lili yema kinie ulu-pulu-kerime teli ye wema kinie ene kinie yu nambemuna langi pea nokomeleye?” niringi.f
12 Aku-siku niringi mele pilipelie Yesusini enendo nimbendo: “Kuru naa tolemo yamboma doketana naa pulimele. Kuru tolemo yamboma mindi doketana pulimele kanumu.g
13 Nane “Yambo sumbi-nílime na molombona wangi!” nimbundu ma-koleana naa orundu.h ‘Ulu-pulu-keri teli yamboma na molombona wangi!’ nimbundu orundu. Ulu-pulu-keri teli yamboma lipu taponjimbundu orundu kenei ene puku Pulu Yemonga bokuna molemo ungu tenga pulumu puku pili-payo! Pulu Yemone nimbendo:
“ ‘Na mélema popo toko kalko siengi!’
nimbu pilipu naa molio.
‘Ene yambo-lupema konopu monjiku
kondo kolangi!’
nimbu pilipu mindi molio.”j Osia 6:6
nirimu kanumu.” nimbe Yesusini nirimu.
Yambomane Walse-Walse Langi Naa Nongo Mi Tolemele Ulumunge Ungu Tek
14 Pe ˻No-Linjili˼ Jono lombili andoringi yema Yesusi molorumuna ongolie yundu walsiku pilkulie ningindu: “Olio kinie Parisi-yema kinie olio alieli langi mi topo naa nolemolol nakolo nu lombili andolime aku-siku naa telemele akumu nambemuna naa telemeleye?” niringi.
15 ˻Aku-siku niringi kinie pilipelie˼ Yesusini pundu topa enendo ˻ungu-iku te topa yu toko konjingí kolombamonga ungu te nimbelie˼ nimbendo: “Ambo limbe ye te yunge pulu lemo yema kinie molemo kinie ene konopu sikulie “Kola tepo langi naa namili!” manda ningíye? Manda naa ningí. Pe mindi, ambo limbe yemo ene molongena ongo wendo lingí kinie kanu walemanga sike ˻konopu keri panjiku˼ langi naa nongendo mi tonge. ˻Isili-ou mólo!˼m
16 “Mulu-wambale ou te sungu nilimo kinie olione mulu-wambale paa konde tenga te kopisipu lipu, sungu nilimomonga naa topo tambululimolo kanumu. Yambo tene aku-sipe topa tambulkenje kanu mulu wambalemo nona panjilke kinie mulu-wambale konde kopisilimu kanga lepa lli nimbelie mulu-wambale oumu kelepa kamu aili-tepa sungu nilke.n
17 “Kongi-meme kalumuni teli mingi-ou tenga no waene konde naa-la kolemolo kanumu. Yambo tene mingi-ou tenga no-waene konde te kolkanje kanu no waenemo mingine sukundu pepalie pe akolka kinie kanu mingi-oumu naa akopa sungu nilke. Kanu-kinie nomo kepe mingimu kepe kamu keri lelka. Akumunge no-waene konde kongi-meme kalumuni teli mingi kondena mindi kolemolo kanumu. ˻Pe nomo akolemo kinie kalumuni teli mingi kondemo anju-yando pupe sungu naa nilimomonga˼ nomo kinie mingi kondemo pea kapola lemo.” nirimu.
Ambola Te Kolorumumu Kinie,
Kuru Te Topa Naa Kelerimu Ambo Te Kinie,
Elte Yesusini Tepa Konde Lirimu Temanetoloo
9:18-19, 23-26; Ambo 20-22
18 Yesusini Jononga lombili andoli yemando ungu nimbe molopili ˻Juda-yamboma máku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulke te˼ nokorumu ye te Yesusi molorumuna omba yunge kumbikerena koporongo langopa yundu nimbendo: “Nanga ambolamo kinié isili kolopa pora sikimu. Nakolo nu ongo yu kimuni amboloni kinie yu konde pumbe.” nirimu.
19 Aku nirimu kinie Yesusi ola angilipe yu lombili purumu. Yesusi lombili andolime pea puringila.
20-21 Kanu-kinie ambo te molorumu kanumunge pena perimu walema pora naa nirimu. Yu pena mindi pepili ponie engaki-rurepop omba purumu. Kanu ambomone ‘Yunge wale-pakolimu mindi ambolondu liemo na konde pumbu.’ nimbe pilipelie Yesusi pumbe purumu kinie bulkundu omba, yunge wale-pakolimunge pundumu ambolorumu.q
22 Ambolorumu kinie Yesusi topele topa yu kanopalie nimbendo: “Ambolamo, nu konopu wayongo nipili moloyo! ‘Nu manda tepa konde limbe.’ konopu lenu kanu ulumuni nu konde pukunu.” nirimu. Kanu enamonga ambomo konde pupelie we molorumu.
23 Kanu-kinie Yesusi ˻Juda-yamboma máku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulkemo˼ nokoli yemonga ulkena sukundu ombalie yambo aisili molko kondo kolko, kolape-mingi langoko, kola aili-teko teko moloringi kanopalie yuni nimbendo:
24 “Ene anju pame! Ambolamo kolou na kolomu. We uru mindi pelemo.” nirimu.r Aku nirimu kinie ˻ambola kanumu sike kolopa pora sirimu pilkulie yuni “We uru pelemo.” nirimumunge˼ yu ungu-taka tonjiku tae tenjiringi.
25 Kanu-kinie yambo máku toko moloringime pulú-sipe pena-pena tepalie ˻ambola-ónomo lerimu˼ suluminiana pupe yunge kimu ambolorumu kinie ambolamo ola molorumu.
26 I ulu-tondolo terimumunge temanemo kanu koleamonga sukundu lerimu koleamanga pali anju-anju purumu piliringi.
Yesusini Mongo Keri Lerimu Ye Talo Tepa Konde Lirimu Temanemos Kinie
Kuru Tene Ye Tenga Kere Pipi Sirimumu Yesusini Topa Makororumu Kinie Yu Ungu-Taka Tonjiringi Temanemo
27 Yesusi kanu koleamo mundupe kelepa pumbe purumu kinie mongo keri lerimu ye talo yu lombili ongo walsikululie ningilindu: “Ye-Nomi-Kingi Depisini Kalopa Lirimu Yemo,t nu olto kondo koloi!” ningu wale aisili niliku oringili.
28 Yu ulke tenga sukundu purumu kinie mongo keri leli yetolo yu molorumuna lombili oringili kinie yuni elte walsipelie: “Elte na mawa tekembele mele ‘Manda temba.’ konopu lekembeleu molo móloye?” nirimu kinie
eltene ningilindu: “Ailimu, ‘Manda teni.’ konopu lekembolo.” niringili.
29-30 Kanu-kinie yuni eltenga mongotolonga ambolopalie nimbendo: “Nane ‘manda temba.’ konopu lekembele mele aku-sipe wendo opili!” nirimu kinie eltenga mongotolo peanga lerimu, mélema altoko kanoringili. Yesusini elte tondolo-mundupe mane sipelie nimbendo: “Eltene i ulu wendo okomomo yambo teluri kepe paa naa piliengi, naa ningu siele!” nirimu.
31 Nakolo elte pena pukulu Yesusini terimu mele aku koleamonga sukundu lerimu koleamanga pali temane toko silikulu andoringili.
32 Kanu yetolo Yesusi munduku kelkolo pungilí puringili kinie ye te konopuna kuru molorumumunge ungu te naa nirimu ye te Yesusi molorumuna mengo oringi.
33 Yesusini yemonga konopuna molorumu kuru kanumu topa makororumu kinie ungu naa nirimu ye kanumuni ungu nirimu-na yambo máku toko moloringimene kanokolie konopu aisili liku mundukulie ningindu: “Ou Isirele-koleana sukundu i-sipe ulu te wendo naa orumu kanumu.” niringi.
34 Nakolo Parisi-yemanev ningindu: “Kurumanga nomimuni yu lipe taponjilimo-na yuni kuruma topa makorolemo.” niringi.w
YESUSINI YUNGE LOMBILI ANDOLIME “KONGONO TEANGI PAI!” NIMBE LIPE MUNDURUMU TEMANEMOx Akumunge
Yesusini Yamboma Kondo Kolorumu Temanemo
35 Yesusi kolea-ailimenga kinie, kolea kangamanga kinie pelipe andopalie nirimumuni, Juda-yamboma máku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulkemanga pupe ungu-mane sipe; Pulu Yemo ye-nomi-kingi molopa yamboma nokolemoy nokomba ungu-pulumunge temane-peangama topa sipe; kuru lupe-lupema torumu yamboma tepa konde lirimula.
36 Yambo paa aisili yu molorumuna ongo liku máku toko moloringime kanopalie ene umbu-konopu naa pepili andoko, kangime enge naa perimu-na ene-eneno manda liku na taponjiku molkolie ene kongi-sipisipime enenga tapu-ye te naa molorumumunge we moloringi mele ene aku-siku moloringi-nez kanopalie ene paa kondo kolorumu.
37 Kanu-kinie ˻yambo aisili ‘Yuni lipe taponjipili!’ ningu moloringine kanopalie˼ lombili andolimendo nimbendo: “Langi pulumu poniena nou lemo nakolo kongono-ye aisili mólo!
38 ˻Na ye telumu mindi i kongonomo tekero kene˼ Langimenga Pulu Yemo mawa tekolie yuni “Langi nou lelime lingí kongono tenge yamboma yunge poniena lipe mundupili!” niei!” nirimu.a
Yesusini yu lombili andoli ye engaki-rurepondob “Yando wai!” nimbelie enene yambomanga konopuna kuru molemoma “Ongo wendo pai!” ningu toko makoronge tondolomo sipelie, yambo kuru tolime kinie kangi pange-mange telime kinie ‘Konde pangi!’ ningí nambamo sirimu.