U katunun moni egi hanei
5
Hengoiam,
alimiou u katunun moni.
Alimiou go tabeiam bate ngalamiou,
taraha a manka a man omi e butu noua i tamilimiou.
2 A manka te lue mialimiou a moni e mula nou romana,
na u kokoros e noue riou a man hasobö a man niga i tamilimiou.
3 A manka a man niga i tamilimiou e kopa noar,
na limiou ema taguhu mera mien a palair u katuun.
Na e Sunahan e kout mera noi limiou a markato teka.
Alimiou ena sagoho kamits memou a man markato teka temar sagoho kamits uami limiou te ski mera nei limiou u tula.
4 Alimiou u gamo has raiam u katuun ti kui ia i kui i tamilimiou bate peits namiou a hihol i taren.
Hengoiam!
Nori e raharahar bate kur,
ba Tsunono turu ami ri Kolö te hengo ranen.
5 A nikaka i tamilimiou i puta e saputu mena a mamanaka te ngile milimiou.
Alimiou u roro pinopino mia tara pöata ti kui hatagalaia a palair u katuun.
Alimiou e kato here nami a peisa milimiou a sipsip te hapan hanigan töa ner bate atung hamateier bate noueier.
6 Alimiou u kout homi raiam u katuun tima katoe ii taka ta omi.
Nori ima antunan palis railimiou,
kaba limiou u kato hamate ramen.
U katuun te sagoho kamitsir egi hahaloso hanigan töa
7 A matsi hahatoulana,
alimiou go hahaloso hanigeiam te la pouts nama romana a Tsunono.
A katuun e lebeiena a kui i tanen bate hahalosena a langits na pitala tegi kui hoboto uen.
Nonei e hahaloso silena tega pan haniga uu a kannou te ngil korue nen.
8 Na limiou go hahaloso haniga hasiam.
Kato hatagaleiam a torimilimiou,
taraha a Tsunono e sukusukun la nama.
9 A matsi hahatoulana,
alimiou goma ranga memi a raharaha te ranga mia limiou tara tana katuun,
be Sunahan tema ona has ranoui limiou.
Taraiam,
a Tsonun Hamou e sukusukun tukuna,
e tuol na i matana a tamana.
10 U propet ti rangaia tara solona Tsunono i sagohi a kamits pan,
kaba nori i hamana hatagala noahas batema ranga meri a raharaha.
Na limiou go kato has uam iesana.
11 Ara e ngö rari u katuun teka u katunun sasaala,
taraha nori i tuol hakarapoto bei e Sunahan tara pöata ti sagoheien a kamits.
Alimiou e atei silemiou temar tuol hakarapoto has uu e Jop i manasa tara pöata te sagoheien a kamits.
Na limiou e atei silemiou a ka a niga te kato beien e Sunahan i murina pöata a omi tere Jop.
A ka teka e haröto raneira,
e Sunahan e taatagi sil koru ranoura.
12 A matsi hahatoulana,
u raranga teka e pan koruna:
alimiou goma tatei peiemi i Kolö tsi i puta na tu töa tu mar ranga bate hamana uamiou iasa.
E möa.
Alimiou go pei tuneiam “Aa” te mana nen,
tsi “E möa” tema mana neien.
E Sunahan ena mots hahuna ranou limiou.
13 Tega butuia a ka a omi tsi a pöata a omi tara töa i tamilimiou,
nonei ega singo uu tere Sunahan.
A katuun te sasaalana e tatei soloseiena a Tsunono bate kömana.
14 Te ka mena a töa katuun i gusumilimiou ta siki,
nonei e tatei ngö rena a pal kapan turu lotu.
Nori emi tatei sahi ner u uapi i tanen tara solona a Tsunono ba nori te tuolur i rehinen bate singo beren tere Sunahan.
15 Na te hamane rien a ka te singo sile ren,
ba katuun te niga pouts nou.
A Tsunono e kato haniga poutse nouen.
Na Tsunono e luba nanoien a man markato a man omi te katoeien.
16 E markato uana teka,
ba limiou te hiahahatei namiou a manka man omi tu katoeiam limiou,
ba töa te singo uana tere Sunahan bate singo beiena a tai.
Te kato uamou limiou teka,
ba limiou te niga pouts mou.
Te singo hatagalana a katuun te nigana i matana e Sunahan,
u singo teka e katoe nou a toukui pan.
17 E Ilaitsa a töa propetina i manasa nonei a katuun tuun te kato has uara ra i romana.
Na nonei e singo hatagala uu tere Sunahan tegoma hapolo menaien a langits.
Ba langits ema polo nei e antunaia turu topisa hiningal na tönomo a tsihou!
18 Be Ilaitsa e singo lel uana tere Sunahan tego hapolo pouts menaien a langits.
Ba langits e polo poutsuna,
ba manka i puta e pusuku poutsuna be hua pouts hasina.
19-20 A matsi hahatoulana,
te la hatutu ba nena a töa i tamilimiou u raranga u mana,
ba tai te lu pouts mena meien tere Sunahan,
nonei ega atei sil,
te habirits ba nami limiou a tana katuun tara markato a omi i tanen ba nonei te habirits pouts uana tere Sunahan,
alimiou e luba has namia a katuun a omi teka tara tou mate.
Na e Sunahan e luba has nanou a parpara a markato a omi tara katuun teka.
Nonei talasi.
Alia e Jemis