A nikaka te hanigeiena e Sunahan
4
Na kapakapana u raranga a matsi hahatoulana e markato uana teka,
alam u hatuts railimiou te markato uana a katuun te hanigeiena e Sunahan.
Na u mana koru,
alimiou e markato uamiou teka.
Alam e ranga hatagala koru mera moulimiou tara solona a Tsunono e Iesu,
alimiou go markato haniga noahas uaiam teka.
2 Alimiou e atei silemiou u raranga tu hala railam alimiou,
u raranga te hala has nema a Tsunono e Iesu i tamulam.
3 E Sunahan e ngilena a torimilimiou na markato i tamilimiou ega gogoso.
E markato uana teka ba limiou te ka halehana ba namiou a markatona te tsikolo uar na te lulu tson has uar.
4-5 Alimiou goma hengoemi u ngil turu tuenrei,
ba limiou te kukute miou a markato a niga tere Sunahan.
Alimiou e marka noa las uamou tara nikaka a niga.
E kato uana teka ba pöata te töl ramia limiou a touhaliou i tamilimiou ba limiou te niga mia i matana e Sunahan.
6 Alimiou goma kato homi uami teka bate kato homie miou a tana katuun.
E möa.
Alam u hatei hakapa railimiou,
a Tsunono e hahuna rena romana u katuun te markato uar teka.
7 E Sunahan ema ngö sil ranei ra tegi kato homi uu ra.
E möa.
Nonei e ngö sil ranei ra tegi kato haniga uu ra.
8 Na katuun te tori tsuga nena u raranga teka ema tori tsuga nanei u raranga tara katuun tuun.
E möa.
Nonei e tori tsuga nena u raranga tere Sunahan,
e Sunahan te hala ranei limiou u Namnamei u Göagono i tanen.
9 Alam ema ngilin ranga hapara nami tego ngil mera milimiou u hahatoulana i tamilimiou tere Kristo,
taraha e Sunahan e hatuts hakapa railimiou tego hiangilngil pouts uaiam limiou.
10 Na lam e atei silem alimiou e ngil hamana ramiou a man hahatoulana hoboto i tamilimiou te hamana uaier tere Kristo te ka ria tara mamana han i Masedonia.
Kaba lam e hatei noahas ramou limiou a matsi hahatoulana i tamulam,
alimiou go hiangilngil pouts noahasiam,
ba u ngil teka te pan susul nou.
11 Alam u hatei mam raiou limiou na lam e hatei lel has ramou limiou,
alimiou go hiakaka haniga hobotoiam ba limiou a man tötöa tema herokemi a toukui tara tana katuun.
Na limiou go kato haniga noa laseiam a man toukui i tamilimiou,
möa tu hanoeiam.
12 E kato uana teka ba limiou tema hasola mia tara moni tara tana katuun.
Te markato haniga uamou limiou teka,
ba u katuun te haniga rariou limiou.
Pöata te la pouts nama romana a Tsunono
13 A matsi hahatoulana,
alam e hatei has rami limiou u katuun ti mate ti hamanaia tere Iesu.
Alimiou goma tabe sil koru ramien te kato uaier a pala te hahamanar.
A pala teka ema hamaneri tegina ka haniga hoboto gono menaien e Sunahan i murina a tou mate i taren.
14 Ara e hamanera e Iesu e mate me takei poutsuna.
Na ra e hamana hasera,
a pöata te la pouts nama romana e Iesu be Sunahan te peigi gono mera nameien u katuun ti mate ti hamanaia tere Iesu.
15 Alam e hatei rami limiou u raranga teka tara Tsunono:
ara u katuun te töatöa noa rou tara pöata te la pouts nama romana a Tsunono,
ara ema mam narei romana u katuun ti mate mam.
E möa.
16 Taraha,
a Tsunono e koul menama romana i Kolö u raranga u mal,
na tsunono turu angelo e ku hapan nou romana,
na tuhil tere Sunahan e ling has nou romana.
Na u katuun ti hamanaia tere Iesu i mam tara pöata ti mateien e takei pouts mam has riou romana.
17 Na i murinen,
ara te töatöa noa ria i puta e la sei gono mera rouen romana turu köasi,
ba ra tena hia sabe sabe hoboto gono mera a Tsunono iasa.
Ba ra tena ka nitöa gono mera romana a Tsunono.
18 E kato uana teka,
ba limiou te hatei rami a palai u raranga teka bate hatagala ramen.