E Paulus i Habi a Ngava o Epesus
19
*Na tahuna e Apolos i made vonga o Korin,
e Paulus i laho pololilo,
i vano,
i bele o Epesus.
Na tahuna i bele vonga i matavisi e huriki a murimuri ranga.
2 *Lakea i nana ria,
“Na tahuna mu luhoi torea e Kristo,
mu bole a Hanu Kiripiripi,
o i uka?”
Ri koli ria ri ta maea,
“I uka ma mi lohoka vona a Hanu Kiripiripi.”
3 Lakea e Paulus i nana tabu,
“Pali a hilova navai mu bolea?”
Ri koli,
ri ta maea,
“A hilova e Ioanes i tovo mia vona.”
4 *Lakea e Paulus i ta maea,
“E Ioanes i vahilolo e huriki,
ri gi pulo a vilone ria.
I taki ria ri gi luhoi torea a viri ta ge valai muri vona,
re Isu.”
5 Na tahuna ri longoa a ngava iea,
ni vahilolo ria na rana e Isu a Bakovi Dagi.
6 *Muri e Paulus i ru langa a limana ne ria,
lakea a Hanu Kiripiripi i puru ne ria,
ri ta na tabele tebi,
ri ta propet.
7 Re huriki a bakovi nga ri ala ravulu a polona i rua.
8 Muri e Paulus i dili na roho na vaponga,
i ta pagapaga vonga na Velenga Kamumu na keva i tolu.
I ta turane ria,
i vakalongo ria vona na harikianga na Vure.
9 Pali i ranga ne ria ri putu ngingi,
ri tabana i uka ma ri luhoi tora,
ri ta hale na dalaa ne Isu na matane huriki.
Lakea e Paulus i hataro ria,
i tuli e huriki a murimuri,
i vano i vara na parava lobo na roho na nitovo ne Tiranus.
10 E Paulus i made vonga na pida i rua,
i vara ria vonga,
lakea e huriki lobo na tabeke ne Asia ri longoa a nitana Bakovi Dagi.
E huriki a Iuda,
e huriki a Grik.
E Huriki e Tune Skeva
11 *A Vure i rata maka nivakasiri dagi na limane Paulus.
12 *A nitora na Vure i dagi hateka vona,
e huriki bara ri bole a lavalava kiroko,
a varakia e Paulus i padoi,
bara ri ru langa ne huriki ri giloa,
lakea bara ri tavaga,
e huriki a hanitu ri ha tala ne ria.
13 Muri e huriki a Iuda ranga,
a leho ne ria ni laho viliha ni lili tala e huriki a hanitu,
ri masia a nitora na rane Isu a Bakovi Dagi.
Lakea ri ngaru ni leho vona a rane Isu,
ri taki e huriki a hanitu,
ri ta maea,
“A taki ioe na rana e Isu Kristo,
ra viri i vara vona e Paulus,
o ha tala!”
14 E huriki e tune Skeva ala polorua ri ratea a naro iea.
E Skeva ia a prister dagi ne huriki a Iuda.
15 Na parava tara ri ratea a ngava iea,
lakea a hanitu tara i koli,
i ta maea,
“A lohoka vona e Isu.
A lohoka vona e Paulus.
Pali mua,
mua e rei?”
16 Muri a bakovi i dili vona hanitu i vuli puru ria,
i ratapile ria.
I mavuka a varakia ne ria,
ri vadarivu,
ri ha tala na roho.
17 *E huriki a Iuda,
e huriki a Grik o Epesus ri longoa a maki i bele,
lakea ri mangenge,
ri kavurikea a rane Isu,
a Bakovi Dagi.
18 E huriki ri luhoi torea e Kristo,
e huriki ala kupo ri taki tala a naro hale ne ria na matane huriki.
19 E huriki ranga ne ria,
a bakovi na muto,
ri bole valai a maka puhu ne ria,
ri rungani na matane huriki lobo.
A mapana maka puhu ri rungani,
a kedo silva i 50,000.b
20 I mavonga,
a nitane Bakovi Dagi i rere,
e huriki ala kupo ri longoa,
ri longo maia.
21 *Muri e Paulus i ngaru ni laho lakea o Masedonia,
o Akaia muri ge lakea o Ierusalem.
Lakea i ta maea,
“Ga lakea taro o Ierusalem,
muri a Vure i ngaru iau ga lakea o Rom.”
22 I rudu taro a bolekori vona,
e Timoti e Erastus,
ru gu muga lakea o Masedonia.
Pali i made mule taro vonga na tabeke ne Asia ia.
23 *Na tahuna iea e huriki a bakovi ranga ri marikoi vona a dala ne Bakovi Dagi,
lakea ri piurike a hatene huriki.
24 A bakovi tara,
a rana e Demitrius,
a mari ni rata a maki na silva.
Ia a bakovi ni rata na silva a goroto kiroko na vure ngatavine e Artemis.c
I habi a leho dagi ne huriki a mari turana,
ri bole a moni dagi ni rata a maka goroto nga.
25 I gale palupu e huriki nga,
turana e huriki ranga ri rata a leho maea,
lakea i taki ria,
“Mua o huriki a turagu,
mu lohoka vona si vakabele a moni dagi vona a leho si ratea.
26 Pali ngane mu longo,
mu matai a naro e Paulus i rata.
I taki e huriki,
lakea ri pulo a narone ria.
I taki e huriki a vure ni rata na limana bakovi,
i uka ma ria a vure muholi.
I uka ma i rata koea o Epesus kunana.
I rata na tanga lobo o Asia.
27 I mavonga,
i mata manga e huriki bara ri biu a leho ne hita,
bara ri biu tabu a roho ni vasileki na vure dagi ne hita,
a vure ngatavine e Artemis,
bara ri luhoia ta a maki tavula.
Lakea ra vure ngatavine,
e huriki lobo o Asia,
e huriki lobo na malala ri kavurikea,
i uka ma ge dagi tabu a rana.”
28 Na tahuna ri longoa a ngava iea,
i madihi a hatene ria,
ri vakatubu ni gale tala dagi,
ri ta maea,
“E Artemis,
a vure ngatavine ne Epesus,
i dagi hateka!”
29 *Lakea e huriki lobo na tanga dagi,
i varoru a niluhoi ne ria,
ri roro lae.
Ri turari e Gaius,
e Aristakus,
ra bakovi o Masedonia ala rua ru laho turane Paulus.
Ria lobo ri nunu lakea na roho na vaponga ne huriki a Grik.
30 E Paulus i ngaru ni dili ge ta turane ria,
pali e huriki a murimuri ri hatekakaria.
31 E huriki a matakari ranga ne Asia ri ngarua e Paulus.
Ria ranga ri rudu a ngava vona,
ri takia nahea ge dili na roho na vaponga.
32 E huriki pololilo na roho na vaponga ri varoru.
E huriki ranga ri kulugou na maki tara.
E huriki ranga ri kulugou na maki ranga,
a vuhuna ria lobo i uka ma ri lohoka vona i navai ri lokovonga.
33 E huriki a Iuda ri tugua e Aleksander i lokomuga,
lakea e huriki ranga vonga ri takia ge ta.
Lakea e Aleksander i tolokave ria ri gi longo valai ri gi longo a ngava ge taki.
34 Pali ri matakilaka vona ia a Iuda,
lakea ri gale dagi tabaka,
i manga na kilala i rua,
ri ta maea,
“E Artemis ne Epesus i dagi hateka!”
35 Muri a sekreteri ne Epesus i taki e huriki ri gi vulai,
lakea i ta maea,
“Mua o huriki a bakovi o Epesus.
Mu lohoka vona e Epesus i matakari a roho na vure ngatavine e Artemis turana kedo i boru valai na hunu,
ra kedo si kavurikea.
36 A ngava iea i muholi.
I uka tara viri ge gegea.
I mavonga mu vulai,
naha ni rata viliha.
37 Re huriki a bakovi mu turari valai koea,
i uka ma ru takia tara ngava ge hale na vure ngatavine.
I uka ma ru panahoa tara maki na roho ni vasileki vona.
38 Pali e Demitrius,
e huriki e turana,
bara ri tahoka a ngava,
ri gi lakea na murina ni vapelekado,
e huriki a mari ni pelekado a ngava ri gi longo a ngava ne ria.
39 Pali mua,
bara mu tahoka tara ngava mu gu pelekadoa,
mu taki tala na vaponga ne huriki na tanga dagi ri gi pelekadoa.
40 A ta mavonga,
a vuhuna e huriki a matakari o Rom bara ri masia a rongova i bele mona,
bara ri luhoi hita ta si vaubi.
Ra rongova mona i uka vuhuna.
Bara si keri ni tuveve a pelegona.”
41 I taki lobo a ngava nga,
muri i tono tala ria,
ri vano.