Yesusꞌyo banoi banou ine nio Pailat
(Matyu 27.1-2; 27.11-14; Mak 15.1-5; Yonꞌyo 18.28-38)
23
Aro aiyaka biuwe ka biko nio Yesusꞌyo banoi toa Pailatꞌyo.
2 Ka kote bi babau ka bieka roria,
“Beme tiarau beni roria beba ara tiapore batai toboru aro nemeiyo.
Ka ba raikiye toii takis reme baim ronoi toa Sisarꞌyoa naine.
Ka baeka roria nia mao Krais aiyaru rakei king.”
3 Ora ka Pailatꞌyo batiere toa Yesusꞌyo roria,
“Nemo king nere Yuda bae?”
Ka baeka toa roria,
“Ro orawo poka bama eka beni.”
4 Ka Pailatꞌyo bauwe ka baeka toii bikpris ka mabion mabian bukunai roria,
“Bana orenereu au rae batepakeu kiye naine ora kote rebe rau roa beba ara.”
5 Ora ka ro bere oriꞌkeya prakaka roria,
“Beba ara banoi raumou bo prae bukunai neu Yudia.
Bauwe distrik Galili ka bo batau bakae ba riyokae bo prae oria.
Ka ture batau tore mabion mabian ka oꞌboturupare.”
Yesusꞌyo kote beraia Herotꞌyo
6 Pailatꞌyo ro orara eba bakiyere ka batiere tore roria,
“Beba ara boku nio bo distrik Galili bae?”
7 Pailatꞌyo eba bakieu roria Yesusꞌyo bariokae kuroumo Herotꞌyo batau tou bo,
ka baeka toa Yesusꞌyo banoi toa.
Herotꞌyo mao banoi bakei taun kokonai Yerusalem roporae orara.
8 Herotꞌyo batiara Yesusꞌyo ka o botaꞌrarai aua,
botauke benaiateu bakei bataiya katau ratiara Yesusꞌyo.
Ro poni eba batako ka baeka poka aiyaru raꞌtiara Yesusꞌyo mirakol rae ratau.
9 Herotꞌyo batiere bauta Yesusꞌyo bukunai aua,
ora Yesusꞌyo ro rae baeka toa baru naine.
10 Aro bikpris neu tempel ka aro saveman neu lo nei mao binobu ka bieka tiapana prakaka kote ribaꞌbau Yesusꞌyo.
11 Herotꞌyo baꞌabutoi aro soldia nio bii piripiriꞌbaiya Yesusꞌyo ka bibau bua inemaine.
Amono tare biko ka biba abeb ka bi salim nio ranoi toa baru bua Pailatꞌyo.
12 Tota bo Herotꞌyo apei Pailatꞌyo ineii bikikiyei ipiaru,
ora ka de oria,
kura biabeu baru.
Pailatꞌyo baeka toii Yesusꞌyo ri akaoko aiꞌtakarori
(Matyu 27.15-26; Mak 15.6-15; Yonꞌyo 18.38–19.16)
13 Pailatꞌyo baei bikpris neu tempel ka aro binobi tia ka aro mabion mabian rekare ka rere arakeu aru.
14 Bii kabe bi arakeu beni ka baeka toii roria,
“Rumu koniyo beba ara rakae tona ka bumu eka roria batau tore mabion mabian o botare toro toii gavaman.
Eba rebe ko!
Roporae bebekeri bo bana tiere noa nou au orara ka bana orenereu nia aurae batepakeu kiye naine roina kote rebe rarau.
15 Herotꞌyo mao ba tiarau beni au orara mao,
ora ka ba salim nio bakae baru toiye bua.
Eba rebeko.
Beba ara aurae batau nain ora rana eka ka rarai.
16-17 Ora ka rana eka noi aro prae riwipim nio poni ka tui rana roko nua ranoi.”c
18 Ora aro mabion mabian beꞌeri aru ka bere eka roria,
“Rama rokomuwa Barabasꞌyo rakae krumonai ka beba ara,
roina ramiya rarai.”
19 Barabasꞌyo beba bibreya kalabus bakei.
Roma batau toii gavaman bakei taun orara ka beba aruta batia barai.
20 Pailatꞌyo ba raikiye ra rokotuwa Yesusꞌyo ranoi,
ora ka baeka tore bua.
21 Ora berikeya prakaka roria,
“Akaoko tiau aiꞌtakarori!
Akaoko tiau aiꞌtakarori!”
22 Namba tri roporae bua ro baeka tore roria,
“Au mate bomaine batau?
Bana oniau au inemaine rae batau roina rana eka rarai.
Ora ka rana eka noi soldia riwipim nio ka rana rokonuwa ranoi.”
23 Ora bere pana tata ka ro beꞌeri keya kokonai aua ka bere eka roria,
“Yesusꞌyo Rama akaoko nio aiꞌtakarori.”
Ro berau keya kokonai bonoi bonoi botabarikau ro nio Pailatꞌyo.
24 Ora ka Pailatꞌyo ba kiyerekoe o nereo ka baeka tore reria Yesusꞌyo ka rarai.
25 Aro mabion mabian ro beraukeya Pailatꞌyo roina rarokotua beba aro batitiei bibiri ka roma batau toii gavaman neii,
ka Rom kalabus biabeya bo ranoi krumonai.
Ka Pailat ba rokotua banoi.
Ka Pailatꞌyo bakiyeu koe o neii ka batreya Yesusꞌyo eno neii soldia.
Yesusꞌyo bii akaoko nio aiꞌtakarori
(Matyu 27.33-44; Mak 15.22-32; Yonꞌyo 19.17-24)
26 Roporae bi kwanobi boa Yesusꞌyo,
bii nobu biya beba rae neu taun Sairini.
Naa nio Saimonꞌyo bakae roina ranoi taun kokonai Yerusalem.
Bii abeya ka aiꞌtakarori nio Yesusꞌyo baokau ka ba kiyakoe.
27 Aro bukunai bere kiyakore Yesusꞌyo bo.
Mabion bukunai bere ro morai kokonai berau roa Yesusꞌyo.
28 Yesusꞌyo ba toboru ka baeka tore roria,
“Nebeyo mabion neu taun kokonai Yerusalem,
rebe ro rona naine.
Rebe ro robe ebeyaru ka aro me nebeyo.
29 Botauke roporae neu rokae tui bo rebe eka roria,
‘Naniyo o rotaꞌrarai tore aro mabion bekeri akau,
ka aro mabion ma reru nain,
ka aro mabion too bekorore mee nain.’
 
30 Ka rere eka rore toro kokoka roria,
Rebe reri tiaye,’
ka rere eka rore toro meme roria,
Rebe kobutiyaye.’ d
 
31 Sapos aro beba pasin orara bii babau roporae ai batare bo ka rotau mate pasin ora ribau roporae ai orara raꞌbobotae ben?”
32 Soldia bii abei beba peipin bikwanopi poi mao,
pasin inemaine bipapau.
Kibau ribiei rirapi pia raru Yesusꞌyo.
33 Roporae bii riokibe bo bii ebu roria Tiapore reba,
bii akaoko Yesusꞌyo aitakarori ro ka beba peipin ira au inemaine bi papau bo.
Beba peipin ira,
rae bii akaoko nio aiꞌtakarori pauwa nio Yesusꞌyo ka rae bii akaoko nio aiꞌtakarori pata nio Yesusꞌyo.
34 Ka Yesusꞌyo baeka roria,
“Naniꞌmo,
rama pogivim nere.
Botauke bere onrau aumate oriawo berau.”
Ka poka bena satu bibau roina notike nio Yesusꞌyo ibiaru oribere.
35 Aro mabion mabian benoru ine poni,
ka aro binobi tia bore aro mabion mabian bi piripiriꞌbaiya Yesusꞌyo.
Ka bieka boa roria,
“Batau ba arebire aro tarebin,
botau mate bainatiu ra arebiya aiyaru nain bae?
Sapos aua,
beba ara Naniyo mobateri roina bo nio ratau ka rakonere aro mabion mabian,
marau aka ra arebiya aiyaru nambae.”
36 Aro soldia mao bi piripiri baiya,
ka pi viniga bikoboa roina ratoni.
37 Ka bieka boa roria,
“Sapos nemo king nere Yuda,
rama arebima amiyaru.”
38 Ro rae bibiyeu ka bi potokeu boina nake neu aiꞌtakarori nio Yesusꞌyo.
Ro oria boeka roria:
 
BEBA ARA KING NEI ARO JUDA.
 
39 Rae nei beba peipin ira aiꞌtakarori nei birina aru bia Yesusꞌyo bo rae ba pripriꞌtaiya Yesusꞌyo ka baeka toa roria,
“Sapos nimo Kraisꞌmo bo,
rama arebima amiyaru ka nepeyo mao.”
40 Ora rae baeretou tairiprae,
ba tobeya rae ro baeka toa Yesusꞌyo ka baeka toa roria,
“Bama rabuꞌmaiya Naniyo nain bae?
Botauke nae ora bama okau,
boinaru poka nia mao baokau ro.
41 Aumeme berau roi bo,
boinatiu poka aumeme inemaine bepau bo.
Beba ara au inemain rae batau naine.”
42 Ka baeka bua roria,
“Yesusꞌmo,
o rama kinana roporae ranom rakemi kingdom nimo ro.”
43 Ka Yesusꞌyo baeka toa baru roria,
“Bana eka noma aua,
marau de oria rakemi mina aru heven ro.”
Yesusꞌyo barai
(Matyu 27.45-56; Mak 15.33-41)
44 Roporae umo banou tiako bo.
Bororo bo kobutiau bokera prae orara,
bonoi boina tiu umo baotakiye 3 kilok bariri.
45 Botauke roporae orara umo ba titi bua naine.
Ka amono kokonai boereto tempel rorau ro bo praratu prae peipin.
46 Ka Yesusꞌyo baei prakaka aua ka baeka roria,
“Nani,
spirit neno banere eno nimo.”
Roporae ro ora baeka ka oꞌbaraikoe prakaka ka barai.
47 Kepten neii soldiaf ba tiarau au orara botau ka Naniyo naa bata abukoe nake ka baeka roria,
“Aua poka,
beba ara ba ninivu aua poka ine nio Naniyo.”
48 Roporae aro bukunai berau bere arakeu ka bere tiarau au orara botau ine nereyo,
morai berau ka riberieug ka benori baru oro nereyo.
49 Ora aro kura ka aro mabion bere kiyakore bekare distrik Galili benoru rairi kiye mama ka ine bere tiarau pon aumeme erewo botau roporae oriawo.
Bii ora Yesusꞌyo
(Matyu 27.57-61; Mak 15.42-47; Yonꞌyo 19.38-42)
50 Roporae orara beba aruta naa nio Yosepꞌyo bakei.
Ka ara rae nei aro aiyaka nei kote eba bikiere aro Yuda.
Ka beba pasin naite batau botoponai ine nio Naniyo.
51 Aro aiyaka prae nei ro bii rarouꞌrarou roina ribiya Yesusꞌyo rarai,
ora Yosepꞌyo bonea tou ro orara.
Boku nio Yosepꞌyo bo taun Arimatea,
boina distrik Yudia.
Ka batau keu kingdom nio Naniyo roina rokae.
52 Yosepꞌyo banoi batiere toa Pailatꞌyo ka roina Yesusꞌyo raoka ranoi ka raora.
53 Ora ka ba abeya Yesusꞌyo baoka bakotaro tiau aiꞌtakarori pruta ro ka amono bi rorowa ka bi kwanobi bi bereya raina toro kemo rorau.
Toro kemo ora,
beba rae barai bibereya naine.
54 De Sabat bokae kakurona beni ora ka aumeme berau.
55 Aro mabion bere kiyakore Yesusꞌyo bekare distrik Galili bere kiyakore Yosepꞌyo ka kerau toro kemo ora rere tiarau ka bo prae bibreya Yesusꞌyo baina bo botau robo.
56 Bere tiarau beni,
ka benori baru oro ro aueiubo ba wel rerunare.
Ka de neu Sabat,
roina rekeri poni,
botauke lo nere boeka.