Pasin inemaine botieu to bilip
(Matyu 18.6-7; 18.21-22; Mak 9.42)
17
Yesusꞌyo baeka toii disaipol nio roria,
“Au meme prae rekare ra roina rotau tore aro rirebi ka au inemaine ribau bere boa ine nio Naniyo.
Tebenima aua,
beba maiyo au batatau bo botatau toii beba birebi ka au inemaine bibaba bau ine nio Naniyo,
aiyaru o rota main baru.
2 Sapos beba rae ratau toa beba mama aruta ka barei sin,
Naniyo nae kokonai aua roina rakotoa.
Nae ora Naniyo rakotoa rotabarikau nae rako sapos aro niare aiyakanai riabu bia oka nio beba ara ka riabeya riebo rotaro nau ro.
3 “Ora ka rumu tiarau ke umiaru.
“Ora bana rae nemo au inemaine batau,
rama arebiya ka ro rama eka moa tebau roina au ora ratau bua naine.
Ora ka ro eba bakiyeu tima ka to batoboru au inemain barokotu,
ora rama pogivim nio.
4 Ora ka au inemaine batau toma 7-pla roporae umo aruta,
ka 7-pla roporae bakae toma baru ka baeka toma roria,
‘Main tebenima,’
ora rama pogivim nio.”
Yesusꞌyo baeka tou pasin neu bilip
5 Aro Aposel bieka boa Onaiꞌyo roria,
“Ramau moi bilip nemeiyo ro kokonai.”
6 Yesusꞌyo baeka toii roria,
“Sapos bilip nemuwo boyana boina timu bore poka iri neu ai mastet,
ora rumu inamiu rumu eka mou ai kokonai aruta roria,
‘Ra muru nau uru nemo aka ka ranom rama tumo nau ranomu ro.’
Ka ai arara ra kiyeukoi ro nemuwo.
Yesusꞌyo baeka tou pasin neu wokboi nio
7 “Ora ka Beba rae nemuwo wokboi rae bakei tia ka baeka toa roina ranoi e ratau bae ranoi sipsip ratau tore.
Ka roporae wokboi nio rakae baru oro bo,
Beba Aiyaka nio raeka toa roria,
‘Berenai,
rakame ka ra kemo ka auto rama?’
8 Boun.
Raeka toa wokboi nio roria,
‘Ranomi auto neno ramana raen amono rame ka auto ramana kwakame rana ka pi rana ton nou bou,
tui nemo mao rama ka pi rama ton.’
9 Ka ro tenkiyo mao raeka toa wokboi nio roria ro nio eba bata kiyeu bae?
Roun.
10 Ora ka nemuwo mao,
roporae aumeme bukunai bumaꞌmau Naniyo baeka tomu,
rumu eka roria,
‘Nemeiyo wokboi bobiri.
Au mate bemaꞌmau bo,
ora au nemeiyo bemau poni.’ ”
Yesusꞌyo batau toii 10-pla beba lepro botiei binaite baru
11 Yesusꞌyo batoba banoi roina ranoi taun kokonai Yerusalem ro.
Ka roporae batau batoba banoi,
bokera ma prae neii distrik Sameria ka provins Galili.
12 Bariokiye kuroumo aruta orara ka aro 10-pla sik lepro botai bikabe bi nobu bia.
Bi nobu rairi kiye mama,
13 ka biebi kokonaia ka bieka boa roria,
“Yesusꞌmo,
Beba Aiyaka,
morai ramau moi.”
14 Roporae ba tiarai kiye ka baeka toii roria,
“Runomi ka reka nemuwo pris rumu ripaib roina ritiarau.”
Ka roporae binobi,
tepa nei bo ninivu baru.
15 Roporae rae neii batiarau roria,
reka nio bo ninivu baru,
bakae baru bua ka baei prakaka ka naa nio Naniyo ba abukoe nake.
16 Bakae toa Yesusꞌyo ka urata bakieuto bokera kakurou kaa nio,
ka ba tenkiu toa.
Beba ara bakae toa baru Yesusꞌyo,
ara beba neu Samaria.
17 Ka Yesusꞌyo batiere toa roria,
“Aro beba 10-pla tepa nei bonaite bae?
Aro 9-pla prae binobi rone?
18 Abapen beba aruta nei aro ira rakae baru ka naa nio Naniyo raꞌabukoe nake bae?
Abapen beba aruta neii aro tarebin pon bae?”
19 Ka Yesusꞌyo baeka toa beba nei Samaria roria,
“Rama wokom ka ranomi,
bilip nemo botau toma ka reka nemo botama naite baru.”
Kingdom nio Naniyo rokae ra
(Matyu 24.37-39)
20 Farisi prae bitiere boa Yesusꞌyo roporae oniapen bo neu Kingdom nio Naniyo rokae,
ka Yesusꞌyo baeka toii roria,
“Roporae kingdom nio Naniyo rokae bo,
au rae roripare aro mabion mabian roina rere tiarau naine.
21 Nere mao rere inariu rere eka roria naine,
‘Kakei aria bae’ e ‘Kakei obae.’
Botauke kingdom nio Naniyo boina raumo tibe beni.”
22 Ka Yesusꞌyo baeka toii disaipol nio roria,
“Roporae rokae ra ka rebe raikire aua roina rebe tiarau de aruta nio Maa nio Beba.
Ka rebe inariu rebe tiarau naine.
23 Aro rieka bobe roria,
‘Tiarau,
Kakei obae bae e,’
o ‘Tiarau,
kakei aria.’
Runomi ka rumu kiyeikome naine.
24 Roporae Maa nio Beba rakae bo rakae krumunai poka ute rotiti rotau poka ineꞌbobati ka lait neu ro prurai ronoi kuroumo bukunai ka mabion mabian bukunai rere tiarau.
25 Ora nana bo aro neu marau oreba rere korowa,
ka nae bukunai rako.
26 “Au botau tin roporae nio Noaꞌoc bo,
roinaru roporae Maa nio Beba mao rakae.
27 Aro mabion mabian bekeri auto bera ka pi bere ton nei mabian mabion bon ka bian bi bunare ronoi roinatiu roporae Noaꞌo ranoi rariokiye tiau bua kokonai.
Roporae Noa bariokiye tiau bua kokonai beni,
ka pi bo putu ka borei bonoi ka mabion mabian bukunai botiyere bere biri.
28 “Roporae neu Lotꞌyod mao bo boinaru.
Bekeri auto bera ka pi bere ton,
ka au bere baim rire aro,
ka au bere salim ka e berau ka oro bibau bere mao.
29 Ka roporae Lotꞌyo ba traikeu taun Sodom beni,
aku ba niare bi ebu salfa botaro heven poka bo ka botiere ka bere biri aka.
30 “De nio Maa nio beba katau rakae rotaukae berenai poni poka au botau toa Noaꞌo apei Lotꞌyo.
31 Roporae orara,
beba aruta bakei oro ko,e
ka aumeme nio koina oro rorau,
rataro ka aumeme nio rako naine.
Rotau poka rora,
beba bakei e ranoi baru oro naine.
32 O rumu kinau ke bon nio Lotꞌyo,
au orara botau tou bo.
33 Sapos beba laip nio ba abeu prakaka bo laip nio roratitu.
Ka sapos beba laip nio barokotu kiye beba ara laip nio roratitu naine.
34 “Bana eka nobe,
roro oria roporae Maa nio Beba rakae,
beba peipin ri bobo aru bet aruta,
ka aruta nei beba peipin ira Naniyo rako ka rae rarokotu.
35-36 Mabion peipin wit ri kuku aru ka aruta rako ka rae rokei.”
37 Ka aro disaipol bitiere boa Yesusꞌyo roria,
“Beba Aiyaka,
au ora rotau bo prae onpen?”
Ka Yesusꞌyo baeka toii roria,
“Bo prae au bere biri bereina bo,
bo prae ora tu boou roina rikabe ri arakeu aru.” f