Yesusꞌyo aukanakapu bataꞌtau toa wokboi nio Kapten nei ami
(Matyu 8.5-13)
7
Yesusꞌyo ro baeka toii disaipol ka aro mabion mabian prae ro eba berekia beni,
ka banoi taun Kaperneam ro.
2 Kapten aruta neii 100 soldia bakei,
ka wokboi aruta mao bakei tia.
Wokboi ara banikotaiya towa aua,
ka marau wokboi ara botoiya ka mama katau rarai.
3 Kapten eba bako roria Yesusꞌyo bakae,
ora ka baeka toii aro hetman nei aro Yuda rinobi ritere boa Yesusꞌyo rakae roina auꞌkanakapu rataꞌtau wokboi nio.
4 Binobi ka bii tiara Yesusꞌyo,
ka bitiere tiapana roa aua,
“Kapten ara banaite,
boinatiu mate rama arebiya,
5 botauke,
baniokotaiye aua aro Yuda ka oro lotu neiyo batau.”
6 Ora ka Yesusꞌyo banoi toii aru.
Bakae kakurona tiu oro,
ka kapten baeka toii aro kura nio prae rinobi rieka boa Yesusꞌyo roria,
“Beba Aiyaka,
boo kokonai bamau bakame oro neno,
botauke neno beba bana naite naine.
7 Ora ka bana eka pon,
bana naite naine roina aniaru rakane noma.
Ora rama eka pon ka beba boo batau tona bo raꞌnaite baru.
8 Neno mao banau bakeni kuaiya beba batau tona.
Ka neno mao soldia neno bikebi kuwana.
Rana eka noa soldia rae roria,
‘Ranom,’
banoi.
Rana eka noa rae roria,
‘Rakame,’
ka rakae.
Neno rana eka noa beba boo batau tina roria,
‘Nemo au orara ramau,’
ka au orara ratau tou rora.”
9 Yesusꞌyo ro ora eba bakia ka o bakinau bukunai ka ba toboru baru tore aro monai monai bokepaꞌkepa tui bera noru ka baeka tore roria,
“Bana eka nobe,
bana tiarau bilip nio beba ara bo kokonai aua ka bana tiarai beba Israel rae bilip kokonai rora boina tii naine.”
10 Ka kapten baeka toii aro rii nobi boa Yesusꞌyo,
binobi baru oro ka bitiara beba boo batau toa kapten bo ba naite baru beni.
Yesusꞌyo ba borua mabian tokopo barai taun Nain ro, ka bauwe baru
11 Tui Yesusꞌyo banoi taun Nain ro,
ka disaipol nio ka aro mabion mabian monaiꞌmonai erewo benori roa aru.
12 Bakae kakurona tiu brau kokonai neu tioi neu taun,
ka beba rae barai ka bere oka benori kuromonai.
Nio ma aruta poka neu mo.
Aka nio mao barai ben ka mo pon bokei.
Aro bukunai aua neu taun benori roi aru.
13 Beba Aiyaka ba tiarau mabion orara,
ka morai batau tou ka baeka tou roria,
“Rem ro naine.”
14 Ka Yesusꞌyo banoi ka parapara eno ba tere tiau ka aro parapara biokau bo binobu.
Ka Yesusꞌyo baeka roria,
“Mabian tokopo,
bana eka noma,
rama uwekom.”
15 Ka beba barai bo,
bauwokoe ka ro kaeka.
Yesusꞌyo ba rokotua banoi tou baru mo nio.
16 Aro bukunai bere orokeu rou au orewo ka naa nio Naniyo bere abukore.
Ka bere eka roria,
“Profet aruta bariokae toiye beni,”
ka “Naniyo bakae beni roina ra arebii aro neiyo.”
17 Ro neu au orewo Yesusꞌyo batau boꞌboputu aka bonoi kuroumo bukunai neu distrik Yudia ka kuroumo bukunai bereina iriꞌbearu bo orara.
Yesusꞌyo apei Yon Neu Baptais
(Matyu 11.2-19)
18 Aro disaipol nio Yon neu Baptaisꞌyo,a
bieka bou boa au meme bukunai erera Yesusꞌyo batau tere bo,
ka baei peipin nei rikape poa.
19 Ka baeka toii rinopi poa Beba Aiyaka roina ritere poa roria,
“Nemo beba Naniyo mobateri rakame bae,
e?
Reaukeya beba rai bua bae?”
20 Beba peipin iria binopi poa Yesusꞌyo,
ka bieka poa roria,
“Yon neu Baptais baeka toii rekape repe tiere poma roria,
‘Abapen nemo beba Naniyo baeka ramaro bae,
e?
Reaukeya beba rae bua bae?’ ”
21 Roporae ora bikape biriokape pia Yesusꞌyo,
batau auꞌkanakapu batare tau aro spirit inemain bere potokere,
ka aro mona monai rekaꞌtou ineꞌrae ineꞌrae botare,
aro ineria,
ine bere toro baru bua.
22 Ora ka baeka toii baru beba peipin ro bikwakape bo roria,
“Runopi baru bua ka rupu eka poa Yonꞌyo au bupu tiarau ka eba bupu ko.
Au roria aro ineꞌria ine botai prutau baru,
aro kaa borai tii bitoba baru,
aro lepro botaii bounkiye tii baru,
aro tebe kaputai ro eba bereko baru bua,
aro bibiri biuwe baru,
ka aro tebenire,
ro naite nio Naniyo eba bereko.b
23 Ka aro bere tiarana bo bilip nere rorei naine o roina rotare rarai.”
24 Beba peipin ro nio Yonꞌyo bipa koakape bo binopi beni.
Ka Yesusꞌyo ro baeka tore mabion mabian bukunai tou Yonꞌyo roria,
“Rebe nori kuroumo aro biun bo roina aumate rebe tiarau?
Rebe nori roina prou aruta rebe tiarau pu ro puturou ka roꞌninau bae?
Boun.
25 Rebe nori mate rebe tiarau?
Rebe nori beba rae rebe tiara noꞌtike naite naite ba ae bae?
Bouni,
aro noꞌtike naite biꞌbike ka au naite bereina rii bo,
aro ira bo bikeꞌkebi oro nei king.
26 Ka rebe nori mate rebe tiarau?
Rebe nori propet aruta rebe tiara bae?
“Abapen!
Bana eka nobe,
beba ara propet taribin ba tabarikai.
27 Apoika nio Naniyo boeka tou beba ara roria,
 
Neno rana eka noa beba aruta,
ro neno eba bako bo,
roina rana eka noa ranoi tia toma
ka tara ratama tau nau tiaꞌateu.’ c
 
28 “Bana eka nobe roria,
aro eberia mo beru nebe bo,
aruta nebeyo ba tabarika Yonꞌyo naine.
Ora ka bakei beba mamayana kingdom nio Naniyo,
Beba ara Yonꞌyo batabarika naine.”
29 Aro monai monai bekeri ereria ka aro takis bii koꞌkoi eba bereko ro nio beni ka bere eka roria,
“Naniyo ba ninivu aua.”
Ro oria bere eka,
botauke,
Yonꞌyo ba baptaisim nereo.
30 Ora nei aro Farisi ba aro saveman neu lo oreba bikobou bore au Naniyo katau ratau tore,
ka benori rowa Yon neu baptais naine roina ra baptaisim nere.
31 Ka Yesusꞌyo baeka bua roria,
“Aro roporae oriawo,
rana eka rotau rone roina roripau au beraꞌrau bo?
Berau rone bo?
32 Bere orepoka aro meme bekeri bo aro bereotaro berau,
ka berikire berikare rore ereyaru ka bere ekaroi roria,
 
‘Maere bere putu robe roina rebe tina
ka bebe tina naine,
ne mata rai betiti bebe ro naine.’
 
33 “Yon neu Baptais bakae ka auto rae bata ka wain baton naine,
ka bebe eka roria,
‘Yon Neu Baptais,
spirit inemaine rae bokei tia.’
34 Maa nio Beba bakae ka auto bata ka wain baton ka bebe eka roria,
‘Tiara beba aria,
beba auto bata teya ka beba wain baton teya.
Nia aro kura nei aro takis bikoꞌkoi ka aro au inemaine bibabau.’
35 Bebe eka roria,
aro mabion mabian bere toba rore save naite nio Naniyo bere abe maa nio,
bere ripaiye roria save nio bonaite aua poka ka bo ninivu.”
Mabion sin botaꞌtau bo sanda bota turuꞌturu kaa nio Yesusꞌyo
36 Farisi aruta baeya Yesusꞌyo bakae oro nio roina auto ratatia.
Ora ka Yesusꞌyo banoi toa oro rorau nio Farisi ara ka bakeito tia ka auto batatia aru.
37 Roporae orara mabion aruta sin botaꞌtau bokei taun oria.
Eba boko roria Yesusꞌyo bakei tia oro nio Farisi ara ka auto bata tia.
Ka botol naite aruta boabu bibau niare ka sanda birikirou.
38 Bokae ka bonou tia oreba nio Yesusꞌyo ro,
kakurona tia kaaꞌme nio boro ineꞌpe neu bo taba taba tiau kaa nio ka kaa bota pitoni.
Boꞌro beni ka tiape neu boabu ka inepe neu bota iri-iri ka kaa bota trokeu kaaꞌme nio ka sanda bota tabatu tiau kaaꞌme nio.
39 Farisi ara baeya Yesusꞌyo bakae tia oro nio bo,
au orewo ba tiarau ka aiyaru baeka eka baru roria,
“Sapos beba ara Profet aua bo ratiarau beba mawe eno bo potekeya bo,
ka beba mabion boꞌtauron bo.
Neu bo,
roꞌtiarau roria neu beba sin botaꞌtau.”
40 Ka Yesusꞌyo o nio batiarau beni ka baeka kiye toa baru roria,
“Saimonꞌmo,
ro rae kere inarina kanau rana eka noma.”
Ka Saimonꞌyo baeka baru roria,
“Tiksaꞌmo,
rama eka mona.”
41 Ka Yesusꞌyo baeka toa baru roria,
“Beba peipin bii dinau pia beba aruta beba dinau ba koꞌkotoi aro.
Rae bo dinau bako boinatiu poka pe neu fotnait 50-pla nio ka rae bo dinau boko boinatiu poka pe neu fotnait 5-pla nio.
42 Ora binapiu niare rikopoa baru naine.
Ora ka dinau nei barokotu toii baru.
Bipau roria ka maiyo neii ra raikiye toii aua?”
43 Ka Saimonꞌyo baeka kiye toa roria,
“Bana eka poka beba dinau kokonai aua barokotu boina bo.”
Ka Yesusꞌyo baeka toa roria,
“O nemo botoponai.”
44 Ba toboru kiye tou mabion ora ka baeka toa Saimonꞌyo roria,
“Bama tiarau ben mabion orewo?
Neno bakane oro rorau nemo,
pi bakomona naine roina kaaꞌme neno pi raninu,
ka mabion orewo kaaꞌme botana nitu ineꞌpi neuwo ka tiape neu boabu kaaꞌme botana kutu.
45 Nemo ro bama trokena naine,
ora ka mabion orewo,
roporae bakeni oro rorau nemo bo bokae ka boinatiu marau,
botau ro botrokeu tina kaaꞌme neno.
46 Wel bama ko ka tia bamana preteu naine,
ora mabion orara sanda boko ka kaaꞌme botana turuꞌturu.
47 Ora ka bana eka noma roria,
mabion orewo boniokotana aua,
botau ke sin neu Naniyo baputukere tou.
Maiyo sin mama pon batau bo ka Naniyo bataurare,
ba raikiye toa mama poni.”
48 Yesusꞌyo baeka tou mabion oria roria,
“Sin nemiyo bana taurare beni.”
49 Nei aro prae bikebi auto biba nei mao ibiaru bieka keꞌkeu roria,
“Ara beba maiyo sin nere ra taurare?”
50 Yesusꞌyo baeka tou mabion ora roria,
“Bem bilip mona ben ka Naniyo bako nem baru.
Marau renomi nau oꞌrarai.”