Satanꞌyo ba traim nio Yesusꞌyo
(Matyu 4.1-11; Mak 1.12-13)
4
Yesusꞌyo Holi Spirit robote tia,
ka Holi Spirit boko nio ba traikeu pi Yodan,
ka boko nio banoi kuroumo bokera taine bobiri aro bouni.
2 Ka bakei bo orara bonoi boinatiu umo 40-pla,
ka Satanꞌyoa ba traim nio.
Umo benori kero auto rae bata naine.
Ka to botoa aua.
3 Ora ka Satanꞌyo baeka toa roria,
“Ora aua nemo Maa nio Naniyo bo,
ora rama ekamou niare orewo ro abe bret ka rama.”
4 Ka Yesusꞌyo baeka toa baru roria,
“Ro boina apoika nio Naniyo boeka roria,
 
‘Auto pon bo beba o roinatia naine. ’ ”b
 
5 Ka Satanꞌyo bako nio bakoe nake ka berenai pon baripa kingdom nere bokera erera.
6 Ka baeka toa Yesusꞌyo roria,
“Neno roina au prakaka neno rakonoma roina kingdom ereria ramau more,
roina naa rakome nake.
Naniyo Kingdom bukunai ereriawo bako tona ka roina beba maiyo bana niokonana bo rakonowa.
7 Sapos urata rama kiyeumo mona ka lotu ramau mona bo,
roina au meme ereria rakonoma.”
8 Ka Yesusꞌyo baeka toa baru Satan roria,
“Ro boina Apoika nio Naniyo boeka roria,
 
‘Rama lotu moa Naniyo Beba Aiyaka nemo,
ka bo nio aike poni ramau. ’ ”c
 
9 Satanꞌyo bako nio Yesusꞌyo binopi taun kokonai Yerusalem ro ka batreya bakei tempel nake aua,
ka baeka toa roria,
“Nemo maa nio Naniyo bo,
ra riomo ramaro pruta ro.
10 Ro ora poka boina apoika nio Naniyo boeka roria,
 
Naniyo raeka tore ensel nio rerau roma naite ka rere niorama aua.
11 Rere abema nake eno nere ro,
teba niare kaa rotama kiyeu naine. ’ ”d
 
12 Ka Yesusꞌyo baeka toa baru roria,
“Ro boina apoika nio Naniyo boeka roria,
 
Rama traim nio Beba Aiyaka,
Naniyo nemo naine. ’ ”e
 
13 Satanꞌyo au bukunai ineraiꞌinerai ba traim nio Yesusꞌyo bounkiye,
ka ba traikeya ka banoi bataukeya roporae bua.
Aro taun Nasaret bii niokonaiya Yesusꞌyo naine
(Matyu 4.12-17; Mak 1.14-15)
14 Au prakaka neu Holi Spirit boina tia,
ka Yesusꞌyo banoi baru bua distrik nio Galili ro.
Ka aro mabion mabian bo orara ro eba bereko roria Yesusꞌyo bakae bakei ben Galili.
15 Ka batau banoi ture batau tore mabion mabian oro lotu rorau nere Yuda.f
Naa nio bere abukore poka tiksa naite.
Aro Nasaret euꞌborarae toa Yesusꞌyo
(Matyu 13.53-58; Mak 6.1-6)
16 Yesusꞌyo banoi baru taun Nasaret,
bo Aiyaru ba kokonai tou.
Ka de neu Sabatg bokae,
ka banoi oro lotuh nei Yuda poka au batatau rora benai bo.
Ka bauwokoe ka banou roina apoika nio Naniyo ra ritim tore.
17 Apoika bikoboa bo ro nio propet Aisaiaꞌo boina.
Ba kopao bonoi ka ro oria banoutiu ka baeka roria.
 
18 Spirit nio Beba Aiyaka boina tina,
botauke,
mobaterikena beni
roina ro naite nio Naniyo rakwanoni nore aro au boun tore bo.
Baeka tona roina ranon ro naite rana eka noi aro bikebi kalabus roina rinobi bobiri,
ka aro ineriya ine rotai prutau baru.
Ba salim neno roina rana rokonuii aro nae kokonai nei aro tarebin bii koboi bo roina rinobi bobiri.
19 Ka ba salim neno roina ro naite rana ekaꞌkine nau nore aro roria de neu bokae beni roina Beba Aiyaka ra arebii aro nio.i
 
20 Yesusꞌyo apoika ba kabukeu ka bakotoa beba apoika ba abu bo,
ka bakei to.
Aro bekeri oro lotu rorau bo ine nere bere tiara Yesusꞌyo aike poka.j
21 Ka baeka tore roria,
“Marau aka,
ro neu Apoika nio Naniyo eba bebeko bo aua botau nau beni tebe nebeyo.”
22 Aro iriawo o bii kinauꞌkinau biya ro naite naite baeka toii ka naa nio biabukobe nake.
Ka bibau bitiere boi ibiaru roria,
“Beba ara ma nio Yosepꞌyo bae?
Botau rone bo ka ro ora baeka bo?”
23 Ka Yesusꞌyo baeka toii baru roria,
“Bana tiarau ben roria roꞌbiri rebe eka rona.
‘Doktaꞌmo,
reka nimo amiaru ramau ka ronaite baru bua.
Poka au meme bamau mere taun Kaperneam eba bemeko beni,
marau ramau boku nimo amiaru oria mao.’ ”k
24 Ka baeka roria,
“Bana eka nobe aua roria,
aro kuroumo aru nio propet,
ro raeka bo eba rikiya naine.
25 Bana eka aua nobe roria,
roporae nio propet Elaijaꞌo mabion bukunai bekeri Israel bo bian nere bibiri beni.
Roporae oria,
Naniyo boo batau botaii naine boinatiu ainini 3-pla ka ura 6-pla.
Ka roporae orara mao auto boun tore ka aro bekeri kuroumo bukunai orara mao tobotore aua.
26 Ora ka Naniyo ba salim nio Elaijaꞌo ranoi tore aro bukunai mabion bian bibiri bire naine.
Bouni.
Ba salim nio banoi tou raꞌarebiu poni mabion aruta neu beba Yuda,
bian neu barai batraikeu kuroumo Sarefat kakurou taun Saidon.
27 Ka roporae neu propet Elisaꞌwo,
lepro bukunai bikebi Israel ro,
ka bo arebii roina rii naite bua nain.
Bo arebia beba aruta pon,
beba kantri Siria naa nio Namanꞌyo.”
28 Roporae aro bukunai ereria bekeri oro lotu rorau,
ro oria eba bereko ka o botare toro aua.
29 Biwokobe ka bii rauskeya banoi taun kurumonae ro.
Taun nei boinatiau toro nake,
ka biiꞌkowanobi boa toro ii patoꞌboun roina rii tura rarei rataro toro pato ro.
30 Ora batoba banoi raumo aro buknai irara ka banoi aka.
Yesusꞌyo spirit inemaine bataurare
(Mak 1.21-28)
31 Ka tui Yesusꞌyo batoba bataro taun Kaperneam provins Galili,
ka de Sabat ture batau tore.
32 Biorokeu bia ro nio baeka ro,
botauke ro baeka toii bo,
bo prakaka.
33 Beba rae spirit inemaine bokei tia,
ka bakei tii oro lotu nei Yuda rorau ro.
Bokoe rapikeya ka baei ka baro prakaka aua ka baeka roria,
34 “Ete?
Yesusꞌyo neu Nasaret,
au mate ramau moma bo?
Bakame au inemaine ramau moye bae?
Bana tiarama beni,
nemo Beba Holi nio Naniyo.”
35 Yesusꞌyo batobeu spirit inemaine oria ka baeka tou roria,
“Ro rem eto ka rem rokomuwa.”
Ka spirit inemaine orewo botura beba ara barei raumore ka boꞌrokotua ka au inemaine rae botau toa naine.
36 Aro iria biorokeya ka biekaꞌeka boi baru roria,
“Arobae,
ro mate borewo?
Namba ba au prakaka boina tia,
ora ka spirit inemaine ro eba berekiya ka bere rokorua beba ara.”
37 Ka ro nere aumeme batau tere oriawo,
bo kokonai bonoi kuroumo bukunai erera.
Yesusꞌyo au kanakapu batare tau aro bukunai bere naite
(Matyu 8.14-15; Mak 1.29-31)
38 Yesusꞌyo oro lotu nei Yuda oriawo bataraikeu,
ka banoi oro nio Saimonꞌyo.
Saimonꞌyo oro nio botou ka reka neu boruru aua.
Ora ka binobi ka bitiere boa Yesusꞌyo raꞌarebiu.
39 Banou kakurona tiu beba ora ka ba tobeu reka ruru ora,
ka botekau.
Ka berenai poni bowokoe ka bonoi ka auto botau ka bokotoi biba.
Yesusꞌyo batau tore aro mabion mabian bukunai bere naite
(Matyu 8.16-17; Mak 1.32-34)
40 Roporae umo katau rataro,
aro mabion mabian rekaꞌtou ineraiꞌinerai botare bo aro nereo bere ko nere bekare roa Yesusꞌyo.
Eno batere tiare aruꞌaru ka bere naite.
41 Aro spirit inemaine bere potokere bo bere rokorure,
ka beeri ka bere eka roria,
“Nemo Maa nio Naniyo.”
Ora ka batobere ka baeka tataraire ro rae rereꞌeka naine.
Bere tiarau beni ara Kraisꞌyo.
Yesusꞌyo batori tore banoi taun prae
(Mak 1.35-39)
42 Intikiꞌroro aua Yesusꞌyo banoi bo aro bikebi naine.
Aro mabion mabian bukunai biore bereya binobi ka binobu biya ka iriꞌbiabia roina ratekai naine.
43 Ora ka baeka toii roria,
“Ku neu Naniyo baeka tona bakane oria bo,
botau roria ro naite kingdom nio Naniyo rana eka ronoi tore taun taribin.”
44 Ka ro nio ba autim bonoi tore oro lotu kuroumo meme bukunai nereo aro Yuda.