U pas te kolotein e
JUT
1
Alia e Jut,
a katunun kui tere Iesu Kristo,
e toular e Jemis.
Alia e koloto menagi u pas teka i tamilimiou,
u katuun te ngöri e Sunahan.
E Sunahan e Tamarara e ngil koru ranou limiou,
na e Iesu Kristo te taratara kap ranou limiou.
2 E Sunahan e tatei taatagi nitöa ranou limiou bate hala ranei limiou a masalohana,
na markato te ngil menari a taina katuun ega tagala nitöaia tara nikaka i tamilimiou.
U tson hihatuts u gamogamo
3 A matsi hahikapien,
alia e ngilin koloto menagi u pas i tamilimiou bate hatei ragi limiou ime temar lu pouts meraira e Sunahan.
Kaba lia e hakats koru negu tego koloto uu lia i tamilimiou bate hatei hatagala ragi limiou tego pile kap hatagala mena milimiou u nihamana i tamilimiou ti hapilepile kap mam burai u katuun tere Kristo.
E Sunahan e hala raira a markato turu nihamana na ema antunan palis menarien.
4 Taraha,
a palair u katuun u omi i mous ma i gusu milimiou.
U mar katuun teka i tus merai turu mar nihahuna te ka noua turu kout tere Sunahan,
ba nori tena tia riou,
ti mar ranga uu propet tere Sunahan.
Nori e roron paliseier u raranga u niga tere Sunahan bate katoerien u rarangana tara markato a omi.
U katuun teka e roron tori tsuga naier a töa puku a Tsunono i tarara,
e Iesu Kristo.
5 Alimiou u atei sil hakapeiam a manka te katoi a Tsunono i manasa,
kaba alia e ngilin hatei lel ragien limiou.
E Sunahan e taguhir u katunur i Israel me luba rena men turu tsiktsiki i Itsip.
Kaba i murinen nonei e kato hamatir u katuun ti hahamanaia i gusuren.
6 Na u angelo tima tuol ia iahana nipepeito te halarien e Sunahan,
ba nori te hipus ba ner a han i taren i Kolö,
e Sunahan e kits kap raien a man tsien,
be haka ranen tara makum a kuhil koru e antunana turu lanin hahuna pan.
7 Alimiou e atei sil hase miou a taun i Sodom na i Gomora na palair u taun has i rehiren.
U katuun ti kaia tara man han teka i kato hohomi koru mei a peisaren ti hiakaka gono pouts u a pal tson na touhaliou has.
Na ka teka e haröto nena ime temar hahuna mera neien romana,
u katuun u omi turu tula te kulupu nitöana.
8 Kaba u katuun u omi teka e markato noahas uaier iesana.
Nori e kato homi pouts haser a peisaren na e tori tsuga has raier u katuun pan.
Nori e ranga homi rer a pal kapanira i Kolö,
taraha nori e kukutier a markato temar sinasoho uaren.
9 Kaba e angelo Maikol,
a tsunono pan turu angelo,
ema mar ranga homi uai teka.
Pöata ti hiararanga sileien u tuenrei tere Mosis,
e Maikol ema ranga homi nai e Satan.
Nonei e ranga meien me poeiena,
“A Tsunono peisa te hapiou na noulö.”
10 Kaba u katuun teka e ranga hohomi ner a mamanaka tema atei silerien.
Nori e kukute laser temar ngil uana u tuenrei i taren,
te kato has uaier u poum na u muki.
Nori e markato las uaier teka,
na markato i taren e kato homi nitöa ranen.
11 Nori e lue riou romana a nihahuna pan.
Taraha,
nori e markato homi uaier te kato uu e Kein i manasa.
Nori e kato homir na e kui hatagala siler a moni,
te kato has uu e Balam.
Nori e hipus naier e Sunahan,
te markato has uu e Kora.
Ba nori te mate has riou romana.
12 U katuun teka e kato homi here rari limiou,
a ka a korkoriana te kato homiena u hasobö.
Pöata te gono hoboto sile mia limiou a kannou bate haröto has nemiou te hiangilngil uami limiou,
nori emi nou gono has mera riou limiou.
Ba nori te hirata pinopinor bate hakats peisa has ner a peisaren.
Nori e here rari u köasi u ruruhana te möa ta langits te söata ba nena a lomolomo.
U köasi teka ema taguhe nei a manka ni puta,
na u katuun has teka e mastein hihatutsur.
Kaba nori e here haseri a ruei tema mala huari tara pöatan hua na tara mamana pöata.
U ruei tema mala hua nei e kaho ba ner,
bate lango nitöana.
Na u katuun has teka ema habuteri ta markato tega taguhir u katuun.
13 A lomolomo e kato haposeiena u tasi bate habutena u puei u korkoriana.
Na e markato has uana iesana turu katuun teka tema antunan hamouseri a markato a korkoriana i taren.
A tapisu e roron tiana turu kuhil i lehana.
Te kato has uaier u tson hihatuts u gamogamo teka.
Nori e la hamatskö uaier romana tara nihahuna tere Sunahan tema tatei kapa nei.
14-15 E Inok a hatohitinaa a katuun tara hun katuun tere Adam.
E Inok e katoi u rangan propet me hatei mam nena u mar katuun u omi teka me poeiena,
“Hengo iam.
A Tsunono e la menama romana a parpara koru a angelo a göagono i tanen tegomi ona merien u katuun hoboto.
Nonei emi kout rena romana u katuun hoboto te sigaler e Sunahan bate haröto nena te omi uaren,
taraha nori e omier e Sunahan bate roron kato homir bate ranga hohomi naren.”
16 U katuun teka e roron ranga homi ner a nikaka i taren bate mamala sasaalari.
Nori e kukutier u ngilngil u omi i taren.
Nori e ranga sesei ner a peisaren na nori e angoso raier u katuun tegi lube meraien ta ka.
U rangan hapiou na u hihatuts
17 Kaba a mats hahikapien koru i tar,
alimiou go hakats pouts naiam u raranga turu aposol tere Iesu Kristo a Tsunono i tarara.
18 Nori i hatei mam raiou limiou me poeier,
“Tara kapakapana pöata,
u katuun e sigale riou romana a markato tere Sunahan bate katoe riou a manka man omi te ngilin kato naren.”
19 Nori u mar katuun teka te habuter a niomi i gusumilimiou,
bu katuun te hia raharahar.
Nori a pal katunura i puta,
na ema ka meri u Namnamei tere Sunahan.
20 Kaba limiou,
a matsi hahikapien i tar,
e möa koru tego markato uaiam limiou te kato uaier u katuun teka.
Alimiou go kato hatagala nitöa naiam u nihamana i tamilimiou bate hamana hanige miou u hihatuts tere Sunahan te kato hamatskö ranoura.
Alimiou go singo nitöa uaiam tere Sunahan,
bate singo memiou a nitagala turu Namnamei u Göagono.
21 Alimiou go mar kaka haniga uaiam te haniga uana e Sunahan,
ba nonei te haröto noahas ranoui limiou u ngilngil i tanen.
Ba limiou te hamana sil hase miou a pöata te taatagi koru ranouara e Iesu Kristo a Tsunono i tarara bate hala ranoira a nitöatöa te ka nitöana.
22 Alimiou go taatagi sil raiam u katuun te hula hakatsir.
23 Ba limiou te luba has ramiou a palai te ka ria tara maroro tara nihahuna tere Sunahan,
bate markato mera mien temar lu menari a tsi ruei te lu hatalis ba nari u tula.
Na limiou go taatagi sil raiam a palai bate omie miou a markato a omi i taren.
Alimiou go matout haseiam u hasobö u korkoriana i taren.
U singo te soloseiena e Sunahan
24 Alimiou go soloseiam e Sunahan,
taraha nonei a Tsunono Pan te antunan luba ranei limiou a man markato a man omi bate haka ranoua limiou i rehinen.
Ba limiou te möa lel mou ta ka ta omi i tamilimiou,
bate töan sasaala nitöa mou.
25 Soloseiam e Sunahan a töa puku.
Nonei te lu pouts meraira i tanen,
taraha e Iesu Kristo a Tsunono i tarara e mate sil raioura.
U katuun egi atei sil e Sunahan a Tsunono Pan,
na Nitsunono i tanen e pan saluhena tara mamanaka,
tara tantania,
na i romana,
na tara mamana pöata i murimuri.
U mana.
Alia e Jut