E Stepan i Vara
7
Muri a prister dagi i nanea e Stepan,
“A ngava ni padi virihi ioe vona,
i muholi?”
2 *Lakea e Stepan i koli i ta maea,
“Mua o huriki a turagu mai,
e tata mai,
mu longo valai nau!
A Vure na nipara dagi i luve na gare ne hita,
e Abraham,
na tahuna i made o Mesapotamia.
I uka ma i made ma o Haran.
3 A Vure i luve vona,
i ta maea,
‘O pea a robo vomu,
e huriki a viri vomu,
o vano o lakea na robo ga vakasiri ioe vona.’
4 *“I mavonga,
e Abraham i pea a robo ne huriki a Kaldia,
i vano i made o Haran.
Muri ne tamane Abraham i mate,
a Vure i tuli talea o Haran,
i tuli vilia koea na malala iea,
ra mu made vona ngane.
5 *Pali a Vure i uka ma i habia ne Abraham tara tabekena malala ge ne vona.
Na tahuna iea,
e Abraham i uka e tuna.
Pali a Vure i ta muholi vona ge habia vona,
turana e huriki a hamona a malala iea.
6 *A Vure i taki tabua ne huriki a hamona bara ria a mosi na robo ne huriki ranga.
E huriki nga bara ri vakavora e huriki a hamone Abraham,
bara ri vakamadihi ria na pida i 400.
7 *Pali a Vure i ta maea,
‘Iau ga vakamadihi e huriki a kabu ri vakavora e huriki a hamomu.
Muri ri gi pagitala vona a robo iea,
ri gi valai,
ri gi kavurike iau koea na malala iea.’
8 *Muri i habia ne Abraham a ngava dagi na ni pala a kulina viri.a
E Abraham i vakabelea ngane e Isak,
lakea i palea a kulina muri na parava i polotolu.
E Isak i vakabelea e Iakop.
E Iakop i vakabele e huriki a gare ne hita ala ravulu a polona i rua.
9 *“E huriki a gare ne hita nga ri tepua e tarine ria,
e Iosep,
lakea ri habia ne huriki a Egipto,
ri konea ge ia a vora ne ria.
Pali a Vure i made turana,
10 *i korimulea na nimadihi lobo i bele vona.
I habia ne Iosep a lohokanga dagi,
i ratea e Parao,
a hariki o Egipto,
i matakilaka vona.
Muri a hariki i ru ia ge matakaria a tanga e Egipto turana maki lobo vona.
11 *“Muri a pago i bele,
i ratapile e huriki a Egipto,
e huriki a Kenan,
ri vitolo.
E huriki a gare ne hita ranga ri bala a maki ni kani.
12 Na tahuna e Iakop i longo i tahoka a vit o Egipto,
i rudu e huriki a gare ne hita,
ri lokovonga,
ri bole a maki ni kani,
ri hamule.
13 *Na tahuna ri lokovonga tabu e Iosep i vakasiri ia ne huriki a turana mai,
ia e rei muholi.
Ngane e Parao i lohoka vona e huriki a kabukabu ne Iosep.
14 *Muri e Iosep i talo rike a ngava ne tamana e Iakop,
turana e huriki a kabukabu vona ala ravulu polorua a polona i lima,
ri gi valai vona.
15 *Lakea e Iakop i puru o Egipto,
i mate vonga.
E huriki e tuna,
re huriki a gare ne hita,
ria ranga ri mate vonga.
16 *Lakea a podane ria ni kaloho mule valai o Sekem,
ni ru na babe na malala dagi e Abraham i konea ne huriki e tune Hamor.
17 *“A parava a Vure i ta muholi vona ne Abraham ta ge bele,
ngane i valai tabukoi.
E huriki a viri ne hita vonga o Egipto ri bele kupo hateka.
18 Muri a hariki tara i matakari na robo e Egipto,
i uka ma i lohoka ne Iosep.
19 *A hariki iea,
i tami e huriki a viri ne hita,
i rata hale ria.
I vakuku ria ri gi vuroki na naru e huriki a koma karaba,
ri gi mate.
20 *“Na tahuna iea,
e Moses ni poda.
I mata kamumu hateka na matana Vure.
Na keva i tolu e tamana e kinana ru matakaria.
21 *Muri ru ru polovavoa,
lakea e tune Parao a ngatavine i bolea,
i paua ge tuna.
22 E Moses ni tovo kamumu na lohokanga lobo ne Egipto.
I moro hateka na nita,
na leho vona.
23 “Na tahuna e Moses i tahoka a pida i ravulu va,
i vano i gosi e huriki a kabu vona,
a Israel.
24 *I masia tara ne ria i ubia a bakovi o Egipto,
lakea i koria a bakovi iea,
i rabalakia a bakovi o Egipto.
25 E Moses i pahaluhoi ta e huriki a viri vona bara ri matakilaka vona a Vure i rudua ge korimule ria,
pali i uka ma ri matakilaka vona.
26 Na parava muri e Moses i bele tabu ne ria.
I matai a bakovi o Israel ala rua ru vaubi.
Lakea i nugu kari rua,
i ta maea,
‘Muru longo valai,
ra marua,
marua a kabu i taku,
i navai muru ngaru ni varabalaki?’
27 “Lakea a viri i rata tuharea e turana i kope lakea na gaga e Moses,
i koli,
i ta maea,
‘E rei i ru ioe go matakari,
go pelekado mia?
28 *I navai,
o ngaru ni ubi mate iau ge manga a hini o ubi mate a bakovi o Egipto ravi?’
29 *Na tahuna e Moses i longoa a ngava iea,
i ha lakea o Midian i made manga mosi vonga.
Muri i parangi,
i tahoka e tuna bakovi ala rua.
30 *“Muri na pida i ravulu va,
a agelo i bele ne Moses na malala golea,
tabukoi na lolo e Sinai.
A agelo iea i made pololilo na hubena kanono i hube langa na kai kiroko tara.
31 Na tahuna e Moses i masia a hubena kanono,
i turutu vona.
Na tahuna i lokovonga tabukoi vona,
ge matai kamumua,
i longoa a lohone Bakovi Dagi i ta maea,
32 ‘Iau a Vure ne huriki a gare vomu,
a Vure ne Abraham,
ne Isak,
ne Iakop.’
E Moses i mangenge,
i vakulu a tagana,
i mangenge ni mata rike.
33 “Muri e Bakovi Dagi i takia,
‘O kali tala a vahapolo vomu,
a vuhuna iau a made koea na malala o pesi vona.
34 Muholi hateka iau a masia a nimadihi i bole e huriki a ngate nau ri made o Egipto.
A longoa a nidedo ne ria.
Ngane a puru valai ga korimule ria.
Ngane o valai,
ga rudu hamule ioe lakea o Egipto.’
35 *“Muga e huriki a Israel ri koi vona e Moses,
ri ta maea,
‘E rei i ru ioe go matakari,
go pelekado mia?’
Pali e Moses kunana a viri a Vure i rudua ge matakari,
ge korimule e huriki a Israel.
A Vure i vulakia e Moses na tahuna a agelo i bele vona na hubena kanono na kai kiroko.
36 *E Moses i tuli tala ria o Egipto,
i rata a maka maki ni turutu vona,
a nivakasiri i kupo na robo e Egipto,
na Dari Vururu,
na malala golea na pida i ravulu va.
37 *Ia kunana ra viri i taki e huriki a Israel,
i ta maea,
‘A Vure bara i vulakia tara ne mua,
ge ia a propet manga iau.’
38 *Ia kunana a viri i made turana e huriki a kabu ne Israel na malala i ngeki.
Ia kunana a agelo i ta turana,
i habi vona a ngava na nimahuri meli na lolo e Sinai,
lakea i habi poloa ne hita.
39 “Pali e huriki a gare ne hita ri marikoi ni longo mai ia.
Ri lohopilea,
ri ngaru ni hamule lakea o Egipto.
40 *Ri takia e Aron,
‘O rata ranga vure ne hita ri gi muga ne hita.
I uka ma si lohoka vona e Moses,
ra viri i tuli tala hita o Egipto,
i loko vai!’
41 *Muri ri pipia tara hanuna tuna bulmakau ga vure ne ria.
Ri bole valai vona a maka nihabi,
ri ratea a habu dagi,
ri kavurikea a maki ri ratea na limane ria.
42 *Pali a Vure i mata here ne ria,
i mata taro ria,
ri gi kavurike a maka hada,
a keva,
a haro.
I mavonga,
i bele muholi a nita ni here puru hosi na puhu na raukea ne huriki a propet:
‘Mua o huriki a Israel!
Na tahuna mu made na malala i ngeki na pida i ravulu va,
mu rabalaki a maka sipsip a bulmakau,
mu rata a nihabi.
Pali i uka ma mu habi nau.
43 Mu habi na vure e Molok.
Mu habi tabu na hanuna hada na vure ne mua e Repan.
A vure nga mu rata na limane mua,
ta mu gu kavurike rua.
Ngane mu rata mavonga,
bara tono tala mua vona a malala ne mua.
Bara mu vano,
mu made manga mosi na malala mule lokovonga ne Babilon.’
44 “E huriki a gare ne hita ri tahoka a Kape na Ngava Dagi na tahuna ri laho lae na tabeke i ngeki.
A kape iea,
ri haea muri mai a nitana Vure i taki polo ne Moses.
45 *Muri e huriki e tune ria ri bole vilia na tahuna e Iosua i muga ne ria,
ri bole polo a malala ne huriki a kabu ranga.
E huriki a kabu nga,
a Vure i lili tala ria.
Ri vakapesia koea a kape,
i valai i harena na tahuna e Davit a hariki i matakari o Israel.
46 *E Davit,
a Vure i ngarua.
Lakea i takia a Vure i ngaru ni gi hae a roho na Vure ne Iakop.
47 *Pali a roho iea,
e Davit i uka ma i haea.
E tuna,
e Solomon a viri i haea.
48 “Pali a Vure Meli Liu i uka ma i made na roho ni hae.
I manga a ngava a propet tara i takia hosi,
49 *‘E Bakovi Dagi i ta maea,
“A hunu a gula-hariki nau,
A malala a murina vahagu.
I uka tara roho mu gu haea ge kamumu ga made vona.
Ra iau,
a ngaru a hini ga malo vona?
50 Iau a ratarike a maki lobo nga.” ’ ”
51 *Lakea e Stepan i ta maea,
“Mu putu ngingi!
A hatene mua,
a talingane mua i robo manga e huriki i uka ma ri lohoka na Vure!
Mu manga e huriki a gare ne mua hosi,
mu gegea a Hanu Kiripiripi!
52 *E huriki a gare ne mua ri vakamadihi lobo e huriki a propet hosi.
Ri rabalaki e huriki a propet ri ta muga vona a Bakovi Malamala ta ge valai.
I valai pali,
pali mua mu habia na limane huriki a pile vona,
mu rabalakia.
53 Ra mua,
e huriki a agelo ri habi ne mua a vinara na Vure,
pali i uka ma mu ramaia.
Mua kunana mu rabalakia.”
E Stepan Ni Padi Mate
54 Na tahuna ri longo a ngavane Stepan,
i madihi a hatene ria,
ri karatata a ngine ria.
55 *Pali e Stepan,
a Hanu Kiripiripi i vakatorea,
i mata rike na hunu i masia a bagetuanga na Vure.
I masia e Isu i pesi tabukoi na Vure,
na limana a kanena.
56 *Lakea i ta maea,
“Mu mata sike!
A masia a Hunu i mata ka!
A Tuna Bakovi i pesi tabukoi na Vure,
na limana a kanena.”
57 Na tahuna ri longoa a ngavane Stepan,
ri magulu rike taku ri nugu kari a talingane ria,
ri nunu lokovonga vona,
58 ri turari talea na tanga dagi,
ri padimatea na kedo.
E huriki ri padi virihia na ngava ri kali tala a maka varakia ne ria,
ri ru na vahana riau tara ni gale e Saulus,
ge matakari.
59 Na tahuna ri padia na kedo e Stepan,
i vasileki,
i ta maea,
“Isu a Bakovi Dagi,
o bolea a hanugu.”
60 *Muri i turume puru i gale dagi hateka,
“Bakovi Dagi,
naha ni luhoi a naro hale ne ria.”
Muri i mate.