\id 2TI
\h 2 Timoteo
\toc2 2 Timoteo
\mt1 Tson Na Jndë Ve Scüenon Pablo//Na Mꞌaan Timoteo
\c 1
\s Incyaa Pablo tsꞌon ꞌnaanꞌ jon nnon Timoteo
\p
\v 1 Ja Pablo matscüenön tsonvahin. Condui ja tsꞌan na iꞌua
Jesucristo tsꞌian nnön na mancya jñꞌoon naya ꞌnaanꞌ jon
ndëë nnꞌan ngꞌe na nndaꞌ ntꞌue tsꞌon Tyoꞌtsꞌon. Tcoꞌ jon
ꞌndyo jon na joo nnꞌan na vantyja nꞌon Jesucristo,
nnanꞌxuanhan na tyiꞌquintycüii na cotandoꞌ ñuaanhan.
\v 2 ꞌUꞌ Timoteo na condui ꞌuꞌ jnda na viꞌ ntyji jndyi ꞌuꞌ,
mancya tsꞌon njan nnonꞌ. Nquii tyëëhë Tyoꞌtsꞌon yo nquii
Cristo Jesús na conduihin na ityeꞌntjon jon jaa, juu naya
na nanꞌxuanhan yo juu na ntyꞌia ro nnꞌan ngiohan, ndoꞌ
mantyi yo ninꞌjuu na tajñuaanꞌ tsꞌon conduihan, cyahan na
ntsixuanꞌhanꞌ. 
\s Siquiꞌmaanꞌ Pablo Timoteo
\p
\v 3 Xjen na matsinën nnon Tyoꞌtsꞌon, min na aa naxuee ndoꞌ aa
natsjon, mancya na yahin ntyja ꞌnanꞌ. Matyentjön nnon jon na
minꞌncüii tyiꞌquitsꞌaahanꞌ na tyiꞌya vicjeeꞌ ñuan njan,
chaꞌxjen mantyi nque ndochi tsjan nnꞌan na tui ja na tomꞌanhan na
tonnon jon.
\v 4 Ninꞌquintyꞌia jndyi ꞌuꞌ chaꞌ nninncyaahanꞌ na
neiinꞌ tsꞌön ee vañjoonꞌ tsꞌön na juu xjen na jntyꞌi ꞌuꞌ,
siꞌndaaꞌhanꞌ nchjiꞌ ata tjiꞌhanꞌ ndaa nnonꞌ.
\v 5 Vañjoonꞌ tsꞌön na xoncüeeꞌ tsonꞌ na vantyja tsonꞌ
Jesucristo. ꞌUꞌ ndoꞌ mantyi chitanꞌ Loida yo ꞌndyoꞌ Eunice,
joohan tëntyja jndyee nꞌonhan jon. Ndoꞌ nanein ntyjiiꞌ ya
jndyi tsꞌön na mantyi ꞌuꞌ vantyja tsonꞌ jon chaꞌxjen
joohan.
\p
\v 6 Mangꞌe na vantyja tsonꞌ, matsintcüi ja jñꞌoonva nnonꞌ na
cjooꞌ ya ya tsonꞌ na matyeꞌntjonꞌ nnon Jesucristo. Ee ya na tyiö
ntꞌö cjoꞌ, juu xjenꞌñeen siquindaaꞌ jon ꞌuꞌ ncüii nnon naya
chaꞌ condëë matsaꞌ tsꞌian ꞌnaanꞌ jon.
\v 7 Ee chito incyaa Tyoꞌtsꞌon na nanꞌxuan na ncyaaꞌ nꞌön. Incyaa jon
na nanꞌxuan najndei na condui nquii jon. Incyaa jon na
conanꞌvengiö nnꞌan ndoꞌ na cotquën nquë xjen nchu vaa na
cotsamꞌan.
\v 8 Ngꞌe na nndaꞌ, tyiꞌndyijnanꞌ na ncüjiꞌ jndyoyuꞌ ntyja ꞌnaanꞌ ta
Jesús na conduihin na ityeꞌntjon jon jaa, min tyiꞌndyijnanꞌ
na ntyꞌi vancjo ngꞌe na mancya jñꞌoon naya ꞌnaanꞌ jon.
Mantyi ꞌuꞌ, quitsijon ꞌuꞌ yo ja naviꞌ na maquenön. Nndëë
ntsaꞌ na nndaꞌ ngꞌe na incyaa jon na matsixuanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ
juu najndei na condui nquii jon.
\v 9 Nquii Tyoꞌtsꞌon tjiꞌ jon jaa quiiꞌ naviꞌ, joꞌ sinꞌman jon ñuan
njanhan, ndoꞌ tqueenꞌ jon jaa na nnanꞌxuan nnꞌan cüentaaꞌ nquii
jon. Chito sꞌaa jon na nndaꞌ ngꞌe vaa ncüii nnon na contꞌa na
caveeꞌ nchjii jon. Sꞌaa jonhanꞌ ngꞌe nndaꞌ vaa na sijndaꞌ
jon ndoꞌ ngꞌe na viꞌnchjii jon jaa ntyja ꞌnaanꞌ Cristo
Jesús. Vitjachen na nguaa tsonnangue, ndoꞌ mꞌaan jon na
viꞌnchjii jon jaa.
\v 10 Majoꞌ nanein juu naya na conduihin, jndë tityincyooꞌ
jndyoyuhanꞌ ndëëhë ngꞌe na jndyo Cristo Jesús na
conduihin na itsinꞌman jon ñuan njanhan. Ee juu najndei na
itsijndaꞌhanꞌ na covje nnꞌan, jndë sityuiiꞌ jonhanꞌ, ndoꞌ
totsiꞌman jon jñꞌoon naya ꞌnaanꞌ Tyoꞌtsꞌon na ntyja
ꞌnaanꞌhanꞌ coyꞌön cüenta na tyiꞌquintycüii na cotantꞌö.
\p
\v 11 Ndoꞌ iꞌua Tyoꞌtsꞌon tsꞌian nnön na ninncya jñꞌoon naya
ꞌnaanꞌ jon ndoꞌ mantyi iquen jon na condui ja tsꞌan na ijñon jon
ja ndëë nnꞌan yo juu jñꞌoonꞌñeen, na quitsiꞌman jahanꞌ
ndëëhan.
\v 12 Ndoꞌ ngꞌe juu tsꞌianꞌñeen na matsꞌa, joꞌ na
maquenön naviꞌminꞌ. Majoꞌ tanin, minꞌchjo tyiꞌjnꞌan na nndaꞌ
itsꞌaahanꞌ ee ntyjiiꞌ ya jndyi tsꞌön na nquii jon na vantyja
tsꞌön, ndoꞌ mantyi nchji jntꞌa na tsoñꞌen tsꞌian na iꞌua
jon nnön, nquii jon ngüantyjeeꞌhanꞌ yo juu najndei na
conduihin ata juu xuee na nndyo ntcüeꞌ jon.
\p
\v 13 Joo jñꞌoon na mayuuꞌ na jndë siꞌman nnonꞌ, quintjotyen
ꞌuꞌ ntyja ꞌnaanhanꞌ. Ncyaꞌ na nnanꞌxuan joohanꞌ ncüii na
ntsijndaꞌhanꞌ nchu vaa na vamꞌanꞌ. Tyiꞌntsiquindyaa ꞌuꞌ na vantyja
tsonꞌ Cristo Jesús yo ntyja ꞌnaanꞌ na viꞌnchjii Tyoꞌtsꞌon nnꞌan.
\v 14 Yo na ntejndei Espíritu Santo na mꞌaan jon quiiꞌ nnꞌön,
cüantyjeꞌtyenꞌ juu jñꞌoon naya ꞌnaanꞌ Tyoꞌtsꞌon, na juu
tsꞌianꞌñeen tꞌua jon nnonꞌ, juuhanꞌ cüii na njon jndyihanꞌ.
\p
\v 15 Mantyjiꞌ na tsochen nnꞌan na vantyja nꞌon Cristo na mꞌanhin
ndyuaa Asia, tji ntcüeꞌhin na tonanꞌjonhan yo ja, quiiꞌ ntꞌan
joohan ñꞌen Figelo yo Hermógenes.
\v 16 Joo nnꞌan vaaꞌ Onesíforo, quitsꞌaa Tyoꞌtsꞌon na ntyꞌia
rohan nchjii jon. Ee ntyja ꞌnaanꞌ tsanꞌñeen, jndye jnda
tyincyaahanꞌ na tondineiinꞌ tsꞌön quityquiiꞌ naviꞌ na
toquenön, min tyiꞌjnaanꞌ jon na tyen ja ntyꞌi vancjo.
\v 17 Ee xjen na tyjeeꞌ jon tsjoon Roma, jntꞌue
vichen tsꞌon jon ja ata xjen ntjii jon ja.
\v 18 Juu xuee ya na nndyo nndaꞌ ta Jesús na ntcoꞌxen jon nnꞌan
ntyja ꞌnaanꞌ na conanꞌtjahan, quitsꞌaa ta Tyoꞌtsꞌon na
ndyiaꞌ ro juu Onesíforoꞌñeen nchjii jon. Ndoꞌ mantyjiꞌ yaꞌ
na jndye nnon tejndei tsanꞌñeen ja xjen na tomꞌan Éfeso.
\c 2
\s Tsꞌan na vantyja tsꞌon Jesucristo,
conduihin sondaro ꞌnaanꞌ jon
\p
\v 1 Ntyja ꞌnanꞌ ꞌuꞌ ntyjë na condui ꞌuꞌ jnda ncö, cayonꞌntyiꞌ
najnduꞌ ntyja ꞌnaanꞌ juu naya na itsiquindaaꞌ Tyoꞌtsꞌon ꞌuꞌ 
xengꞌe Cristo Jesús.
\v 2 Tsoñꞌen jñꞌoon na jndë tondyiꞌ na toninncya quiiꞌ ntꞌan
nnꞌan na jndye jndyiꞌhin, joo jñꞌoonꞌñeen ncyaꞌhanꞌ ndëë
nnꞌan na vantyja nꞌon na quitquenhan cüentahanꞌ, na joohin
mantyi nnanꞌmanhinhanꞌ ndëë mañoon nnꞌan.
\p
\v 3 Nque sondaro conanꞌquii nꞌonhan naviꞌ na coquenonhan. Mantyi
ꞌuꞌ quintjo ntyjiꞌ yo naviꞌ na coquenön xengꞌe na condui ꞌuꞌ
sondaro ꞌnaanꞌ Jesucristo.
\v 4 Tanin tsꞌan na mꞌaan juu tsꞌian
sondaro na ityiiꞌhin tsꞌian na contꞌa minꞌcya ro nnꞌan. Ee juu
sondaro na ivangueeꞌ juu na ityeꞌntjon juu, itsichon juu na
nquii comandante ꞌnaanꞌ juu ngaveeꞌ tsꞌon jon yohin, mangꞌe joꞌ
tyiꞌityiiꞌhin yo ninntyi tsꞌian na contꞌa minꞌcya ro nnꞌan.
\v 5 Mantyi tsꞌan na itsijonhin xjen na conanon nnꞌan na coꞌohan
xꞌiaaꞌ, joo nanꞌñeen njntyꞌiahan nin ncüii joohan na jndeichen inannon. Ndoꞌ
min na jndeintyichen jnannon ncüiihan, majoꞌ xe na aa
tasiquindë jon jñꞌoon na jnanꞌjndaꞌ jndyeehan, tyiꞌxeꞌcyꞌoon 
jon cüenta ꞌnan na tantjon jon.
\v 6 Mantyi
ntyja ꞌnaanꞌ nquii tsꞌan na yo manchaꞌchen tsꞌon itsꞌaa tsꞌian
jndëë, chuhanꞌ na juu jon nninjntꞌue jndyeehin ꞌnan na tueꞌ.
\v 7 Cꞌoonꞌ ya tsonꞌ nchu vaa conanꞌman jñꞌoonminꞌ na matsinën
nnonꞌ ee nquii ta Jesús nninncyaa jon na ncüaaꞌ ya tsonꞌ nchu
vaa na conanꞌquindyihanꞌ.
\p
\v 8 Nquii Jesucristo na tuihin tsjan David na jndyocahanꞌ,
cañjoonꞌ tsonꞌ ntyja ꞌnaanꞌ jon na tyincyaa Tyoꞌtsꞌon na tandoꞌ
xco jon vi jndë na tueꞌ jon. Ndöꞌ jñꞌoon naya na mancya ndëë
nnꞌan.
\v 9 Ndoꞌ jnaanꞌ na mancya jñꞌoonvahin, joꞌ na maquenön
naviꞌ, ata tyen tyen ja yo carena chaꞌna tsꞌan na tꞌman jnaanꞌ
vaa. Majoꞌ juu jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon tyiꞌcꞌoonhanꞌ na tyenhanꞌ
chaꞌna tyen mꞌaan ncüii tsꞌan na mꞌaan naviꞌ.
\v 10 Mangꞌe na
nndaꞌ, matsiquii tsꞌön tsoñꞌen ꞌnan na maquenön chaꞌ joohanꞌ
ntejndeihanꞌ joo nnꞌan na icüji Tyoꞌtsꞌon na conduihan cüentaaꞌ
jon. Ee ntꞌue tsꞌön na mantyi nnanꞌxuanhan juu na itsinꞌman
jon ñuaan nnꞌan na vantyja nꞌon Cristo Jesús, na ncꞌonhan yo
jon naijon na quixuee na tyiꞌquintycüii na conditꞌmaanꞌ jon.
\q
\v 11 Jñꞌoonvahin jñꞌoon na mayuuꞌhanꞌ:
\q
Xe na aa conanꞌjön ntyja ꞌnaanꞌ na iscueeꞌhanꞌhin,
mantyi nnanꞌjön yo jon yo juu na vandoꞌ jon.
\q
\v 12 Ndoꞌ xe aa conanꞌquii nnꞌön naviꞌ na coquenön,
mantyi nnanꞌjön yo jon ntyja ꞌnaanꞌ na ntyeꞌntjon jon
nnꞌan tsonnangue. 
\q
Majoꞌ xe na aa conduë na
tyiꞌnanꞌxuan ntyja ꞌnaanꞌ jon, mantyi nquii jon 
ngitso jon na tyiꞌcondui jaa ntyja ꞌnaanꞌ jon.
\q
\v 13 Mantyi jaa, xe na aa tyiꞌcꞌön na
vantyja nnꞌönhin, majoꞌ nquii jon conduihin
na itsiquindë jon. 
\q
Ee ntyja ꞌnaanꞌ na condui nquii jon,
tyiꞌjeꞌquindëë ncüjihin ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ.
\p
Manndaꞌ vaa itsiquindyi jñꞌoonvaꞌ.
\s Tsꞌan na vaquinjonꞌ ntyjii Tyoꞌtsꞌon
na ityeꞌntjon juu nnon jon
\p
\v 14 Nque nnꞌan na matsiꞌmanꞌ jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ndëë,
quitsintcüiꞌ jñꞌoonminꞌ ndëëhan. Ngꞌe na ndyiaaꞌ jon
tsoñꞌen, joꞌ tonnon jon quitsuꞌ ndëëhan na tananꞌjndyehan
jndyuehan ntyja ꞌnaan jñꞌoon, ee veꞌ jnꞌaan na nndaꞌ vaa
contꞌahan, ee juu tsꞌianꞌñeen ninnquiiꞌchen itsityuiiꞌhanꞌ nnꞌan
na condyehinhanꞌ.
\v 15 Quitsichonꞌ quityquiiꞌ na vamꞌanꞌ chaꞌ ntyja
ꞌnaanꞌhanꞌ ngaveeꞌ tsꞌon Tyoꞌtsꞌon yo ꞌuꞌ, na condui ꞌuꞌ ncüii mosooꞌ jon na
taꞌnan ncüii nnon na ncüjiꞌ jnaanꞌhanꞌhin na tonnon jon, ngꞌe
jndyoyu matsinchuꞌ jñꞌoon na mayuuꞌ ꞌnaanꞌ jon ndëë nnꞌan.
\v 16 Joo jñꞌoon na veꞌ jnꞌaan na conanꞌnein nnꞌan na coñꞌeento
jndyuehan, cüji ꞌuꞌ ntyja ꞌnaanhanꞌ ee tsꞌan na iquen juu
cüenta jñꞌoonꞌñeen, ngayꞌoonhanꞌhin na ntsꞌaantyichen juu ꞌnan
tyia.
\v 17 Ee jñꞌoon na conanꞌmanhan tsixuanhanꞌ chaꞌvijon
cüii chjeꞌ na vacahanꞌ. Manndaꞌ vaa nanꞌxuan jñꞌoon na tsiꞌman
Himeneo yo Fileto.
\v 18 Joo nanꞌñeen jndë jntyꞌehan jñꞌoon na mayuuꞌ. Conduehan
juu na ninncyaa Tyoꞌtsꞌon na ntandoꞌ nndaꞌ nnꞌan na jndë
tjë, jndë tenonhanꞌ. Ndoꞌ na nndaꞌ conduehin,
conanꞌndaaꞌhin nꞌon vendye ntyjëëhë na vantyja nꞌon.
\v 19 Majoꞌ min na nndaꞌ, vaa jñꞌoon na jndë tquentyen Tyoꞌtsꞌon
chaꞌvijon tsjaanꞌ vꞌaa, juu jñꞌoonꞌñeen tyiꞌxeꞌquityuiiꞌhanꞌ.
Ndö vaa na itsiquindyihanꞌ: “Vajnaanꞌ Tyoꞌtsꞌon nin nnꞌan na conduihan
cüentaaꞌ nquii jon”. Ndoꞌ mantyi vaa ncüiichen jñꞌoon na
itsohanꞌ: “Ncüii cüii tsꞌan na tso juu na Cristo conduihin na
ityeꞌntjon jonhin, quitsitycyaaꞌhin ntyja ꞌnaanꞌ ncüii cüii nnon
natyia.”
Manndaꞌ vaa na conanꞌquindyi jñꞌoonꞌñeen.
\p
\v 20 Ncüii vꞌaa tꞌman jeꞌ, jndye nnon ꞌnan min na covijntꞌue
joꞌ. Ñꞌenhanꞌ na jndë yo sꞌonijan ndoꞌ mantyi yo sꞌonxuee.
Ndoꞌ mañoon ntꞌö tsꞌian na min vꞌaaꞌñeen na jndë yo ntcaaꞌ yo
tsꞌoquichu. Ñꞌenhanꞌ na covijntꞌuehanꞌ tsꞌian na njon ndoꞌ
ñꞌenhanꞌ na veꞌ ninntyi ro na coninjntꞌuehanꞌ.
\v 21 Joo ꞌnan natyia nanꞌxuan, xe na aa ncüji tsꞌan ntyja
ꞌnaanhanꞌ, na ntquenhin na jiꞌuahin, yajoꞌ nduihin ncüii
nnon ntꞌö tsꞌian na ninjntꞌue nquii jon na ityeꞌntjon jon
jaa. Ndui tsanꞌñeen ncüii nnon ntꞌö tsꞌian na jiꞌuahanꞌ na
vacjeꞌhanꞌ na ninjntꞌue Tyoꞌtsꞌonhanꞌ ncüii cüii nnon na
ntyja ꞌnaanhanꞌ na nditꞌmaanꞌ jon.
\p
\v 22 Tsoñꞌen nnon ꞌnan natyia na ninꞌcꞌontyja nanndyua,
quitsicje ꞌuꞌ na quitsitycaaꞌ ꞌuꞌ ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ. ꞌUꞌ cjooꞌ
tsonꞌ na ngantyjaꞌ ntyja ꞌnaan tsoñꞌen na itsiꞌman jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon na
ntsaꞌ ꞌnan na chuhanꞌ. Cꞌonꞌ na ninvito vantyjatyen tsonꞌ Cristo.
Quitsiviꞌntyjiꞌ nnꞌan. Cꞌonꞌ na tajñuaanꞌ tsꞌon ꞌuꞌ yo tsoñꞌen
nnꞌan. Ee tsoñꞌen nnꞌan na contcüiiꞌhan xueeꞌ ta Jesús,
contꞌahin nanminꞌ yo na jiꞌua nanꞌxuanhan. Joꞌ mantyi ꞌuꞌ
quitsaꞌhanꞌ.
\v 23 Majoꞌ nque nnꞌan na conanꞌnein jñꞌoon tsanꞌ
na tayuu ntejndeihanꞌ tsꞌan, min tyiꞌntsijon ꞌuꞌ yo jñꞌoonꞌñeen
ee veꞌ conanꞌquijñꞌeentohanꞌ nnꞌan. Nnꞌan na conanꞌjonhan yo
jñꞌoonꞌñeen conanꞌntjaꞌhan yo nnꞌan.
\v 24 Ee juu tsꞌan na ityeꞌntjon nnon ta Jesús, tyiꞌquichuhanꞌ na
ntsintjaꞌhin yo tsꞌan. Icanhanꞌ na conduihin tsꞌan na
vaquinjonꞌ na itsiꞌman jon ndëë nnꞌan. Min na conanꞌtja
nanꞌñeen nnon Tyoꞌtsꞌon, tyiꞌndyioonꞌ tsꞌon juu chaꞌ
nndëë ntsiquindyi jon joohin nchu vaa tsiꞌman jñꞌoonꞌ
Tyoꞌtsꞌon.
\v 25 Ndoꞌ mantyi joo nnꞌan na coꞌo cjooꞌ jon, icanhanꞌ na quiꞌman
ya jon nanꞌñeen yo na ndyiaꞌ tsꞌon jon na tꞌman qui tsꞌon
jon Tyoꞌtsꞌon na nninncyaa jon na ntcüeꞌ nꞌon nanꞌñeen
chaꞌ ncüaaꞌ nꞌonhan nchu vaa tsixuan jñꞌoon na mayuuꞌ.
\v 26 Yajoꞌ ngioo nndaꞌ na jndaꞌ nquenhan ndoꞌ nnduiꞌhan juu xiuꞌ
na sijndaꞌ yutyia na tꞌuii juuhan na ntꞌahan chaꞌxjen na
ntꞌue tsꞌon juu, chaꞌvijon tsꞌan na mꞌaan naviꞌ.
\c 3
\s Ndyu na matsꞌia, ndö vaa nnanꞌxuan nnꞌan
\p
\v 1 Ndö vaa icanhanꞌ na cüaaꞌ tsonꞌ. Joo ndyu na matsꞌia, ji
vaa jndyi ꞌnan na nguaa.
\v 2 Xiaꞌntyi ncꞌoonꞌ nꞌon nnꞌan na
nquehan njon jndyihan, ncꞌonhan na nein jndyihan xoquituꞌ,
nnanꞌntsahin nchu vaa na nanꞌxuanhan, ncꞌoonꞌ nꞌonhan na taꞌnan
ncüiichen tsꞌan na njon conduihin, xiaꞌntyi nquehin.
Nnanꞌneinhan jñꞌoon tsanꞌ na vjahanꞌ cjooꞌ Tyoꞌtsꞌon.
Tyiꞌxeꞌquitaꞌngueeꞌhan nchu vaa ꞌnan na itso tyehin ndyeehin. Min
tyiꞌncyahan na ya Tyoꞌtsꞌon na ivantyjeeꞌ jonhan, min ndëë
nnꞌan. Tyiꞌquinjon ngiohan ntyja ꞌnaanꞌ jon.
\v 3 Tyiꞌxeꞌcꞌonhan
na nanꞌviꞌngiohan tyehan ndyeehan, ndahan. Tyiꞌxeꞌquintjo ya
ngiohan yo nnꞌan na tooꞌhan tyiaꞌ. Nnanꞌneinhan quintu nacjo
nnꞌan. Nntꞌahan ꞌnan na caveeꞌ nꞌon nquehan, tyiꞌxeꞌquitquen
nquehan xjen ntyja ꞌnaanhan. Ngüenonchen na nntꞌaviꞌhan nnꞌan,
chaꞌxjen ncüii quiooꞌ vꞌii na ivenonchen na itꞌuii oꞌ cüiichen
tyje vꞌii oꞌ. Nanꞌñeen tyiꞌneinhan nnꞌan na contꞌa ꞌnan ya.
\v 4 Nntꞌa yahan na quitꞌuiiviꞌhanꞌ nnꞌan na ya jñꞌoon yohan. Veꞌ na
nntꞌatohan nchu vaa na ninꞌquintꞌahan, tyiꞌxeꞌquinanꞌtiuhan na aa
ntsiꞌndaaꞌhanꞌhin. Conanꞌtiuhan na taꞌnan cüiichen tsꞌan na
tꞌman conduihin chaꞌxjen nquehan. Joo ꞌnan na incyaahanꞌ na
neinhan, viꞌngiontyichenhinhanꞌ, chichen nquii Tyoꞌtsꞌon.
\v 5 Nntꞌahan na quitquen nnꞌan cüenta na njon jndyi jon ngiohan,
majoꞌ ꞌnan na contꞌahin itsiꞌmanhanꞌ ndëë nnꞌan na tyiꞌyuuꞌ
na mꞌanhin ntyja ꞌnaanꞌ juu najndei na condui jon.
\p
Tsꞌianminꞌ nnanꞌxuan nnꞌan ndyu na matsꞌia.
\p
Majoꞌ ꞌuꞌ jeꞌ, min tyiꞌntsijon ꞌuꞌ yo nnꞌan na nanꞌxuan nanꞌminꞌ.
\v 6 Ee quiiꞌ ntꞌan nanꞌñeen mꞌan nnꞌan na cotsquehin ntꞌaa
nnꞌan yo jñꞌoon na itsiviꞌnnꞌanhanꞌ. Joo jñꞌoonꞌñeen
itsijonhanꞌ joohanꞌ chaꞌvijon xiuꞌ na nntꞌuiihanꞌ nanntcu na
ndiquitjiꞌ yahan cüenta na itsꞌaahanꞌ ngiohan na juu jnan na
nanꞌxuanhan, tsijonhanꞌ juuhanꞌ chaꞌvijon xu ja. Ndoꞌ joo
jnanꞌñeen vachuhanꞌhin quiiꞌ xiꞌjnduiꞌ nnon ꞌnan tyia na ntꞌue
tsꞌonhanꞌ.
\v 7 Nque nanntcuꞌñeen ninnquiiꞌchen condyehin
jñꞌoon, majoꞌ ndicüentyja na ncüaaꞌ nꞌonhan yuu va nquii
jñꞌoon na mayuuꞌ.
\v 8 Juu tsanquinduaꞌ Janes yo tyjequinduaꞌ
jon Jambres, jnduehan na juu najndei na tondui Moisés, chito ntyja 
ꞌnaanꞌ Tyoꞌtsꞌon tovaahanꞌ. Ndoꞌ chaꞌxjen joo nanꞌñeen jnanꞌvehan
nacjooꞌ Moisés, majoꞌntyi nque nnꞌan na conanꞌmanhin jñꞌoonminꞌ
ndëë nanntcuꞌñeen, coꞌohan nacjooꞌ jñꞌoon na mayuuꞌ. Nnꞌan na
conanꞌtiu jñꞌoonminꞌ, jndë siꞌndaaꞌ yutyiahan, ndoꞌ juu na
vantyja nꞌonhan Tyoꞌtsꞌon, jndë tacüaaꞌhan ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ.
\v 9 Majoꞌ joo
nanꞌñeen na conanꞌmanhan ndëë nanntcuꞌñeen, tyiꞌjndye nnꞌan
na ntantjonhan ee ncüaaꞌ ya nꞌon nnꞌan na joo veꞌ nnꞌan
nanꞌhin chaꞌxjen juu Janes yo Jambres.
\s Tsꞌian na matsꞌia na siquichu Pablo Timoteo
\p
\v 10 Majoꞌ ꞌuꞌ ntyjë, ꞌuꞌ jndë tquenꞌ yaꞌ cüenta jñꞌoon na
matsiꞌman. Mantyjiꞌ jndaꞌ nchu vaa na jömꞌan. Mantyjiꞌ nchu vaa na
matsijntꞌa na ntsꞌa. Mantyjiꞌ ntyja ꞌnaanꞌ na mavantyja
tsꞌön Tyoꞌtsꞌon. Mantyjiꞌ na mayꞌön na tꞌman tsꞌön yo
nnꞌan. Maquenꞌ cüenta na viꞌntyjihan. Maquenꞌ cüenta na
contjotyen ja minꞌñeenchen nnon naviꞌ na maquenön.
\v 11 Mantyjiꞌ
ꞌnan na toquenön na tontyꞌe nnꞌan ja, tsoñꞌen naviꞌ na toquenön
na tontꞌa nnꞌan tsjoon Antioquía ja, Iconio yo ninꞌListra, na tꞌman jndyi
naviꞌ tontꞌa nnꞌan ja. Majoꞌ siquindyaa ta Jesús ja quiiꞌ
tsꞌoñꞌen joo naviꞌñeen.
\v 12 Ee jñꞌoon na mayuuꞌ ncüii cüii
tsꞌan na ninꞌquitsijonhin yo Jesucristo chaꞌ na ngaveeꞌ ntyjii
Tyoꞌtsꞌon yohin, ntꞌa viꞌ nnꞌanhin.
\v 13 Majoꞌ joo nnꞌan na tyia
contꞌa na conanꞌviꞌnnꞌanhin nnꞌan, nnduihin nnꞌan na tyiantyichen
nnꞌanhan. Nnanꞌviꞌnnꞌanhan nnꞌan ndoꞌ
mantyi nquehin nnanꞌviꞌnnꞌan nanꞌñeenhan.
\p
\v 14 Majoꞌ ꞌuꞌ, joo jñꞌoon na jndë tonanꞌman nnꞌan nnonꞌ,
quintjotyen ꞌuꞌ ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ ngꞌe mantyjiꞌ yaꞌ na mayuuꞌhanꞌ.
Manchjiꞌ nin nnꞌan na tonanꞌmanhanꞌ nnonꞌ.
\v 15 Ee xjen chjo ꞌuꞌ
tajnanꞌ jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon na jndui tivio na nanꞌxuanhanꞌ na
conanꞌjndaꞌhanꞌ xquenꞌ na vantyja tsonꞌ Jesucristo na tsinꞌman
jon ñuan ꞌnanꞌ.
\v 16 Nquii Tyoꞌtsꞌon sijndaꞌ jon nquen nnꞌan na
tjihan tsoñꞌen jñꞌoonꞌ jon. Juuhanꞌ covijntꞌuehanꞌ na ntsiꞌman
jon ndëëhë ꞌnan na ntꞌue tsꞌon jon na cüaaꞌ nnꞌön nchu
vaa na ncꞌön na tonnon jon, covijntꞌuehanꞌ na ntsiꞌmanhanꞌ ndëë nnꞌan
yo ꞌnan na conanꞌtjahan. Mantyi covijntꞌuehanꞌ na
juu tsꞌan na jndë jntyꞌii juu jñꞌoon na mayuuꞌ, ntquen ya
ntcüeꞌhanꞌhin. Ndoꞌ covijntꞌuehanꞌ na ntsiꞌmanhanꞌ
ndëëhë nchu vaa na ncꞌön tonnonchen chaꞌxjen na chuhanꞌ.
\v 17 Nndaꞌ vaa na sijndaꞌ Tyoꞌtsꞌon na covijntꞌue jñꞌoonꞌ jon chaꞌ
minꞌninchen tsꞌan na condui cüentaaꞌ jon, quindëꞌ ya na
ntsixuan juu na conduihin tsꞌan na ntsꞌaa juu tsꞌian ꞌnaanꞌ jon.
\c 4
\s Cyaꞌ jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ndëë nnꞌan
\p
\v 1 Mangꞌe na nndaꞌ, na tonnon Tyoꞌtsꞌon ndoꞌ mantyi na tonnon
Cristo Jesús, ndö vaa jñꞌoon na matsiquichu ja ꞌuꞌ. Juu 
xjen na nndyo ntcüeꞌ jon, ntcoꞌxen jon nnꞌan na cotandoꞌ yo
ninꞌnnꞌan na jndë tjë ntyja ꞌnaanꞌ na jndë tonanꞌtjahan nnon
Tyoꞌtsꞌon, ndoꞌ na ngityeꞌ na ntyeꞌntjon jon nnꞌan tsonnangue.
\v 2 Ngꞌe na nndaꞌ, ncyaꞌ jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ndëë nnꞌan, cjooꞌ tsonꞌ na ntsaꞌ
tsꞌianꞌñeen, min na aa ncyaahanꞌ xjen ndoꞌ min na aa
ndincyaahanꞌ. Cüijntꞌue ꞌuꞌ juuhanꞌ na juu tsꞌan na chue nꞌon
juu, ntyiiꞌ nndaꞌhanꞌhin natooꞌ Tyoꞌtsꞌon. Juu tsꞌan na itsiqueꞌ
tsꞌon, cüijntꞌue ꞌuꞌ jñꞌoonꞌñeen na ntsityiaꞌhin, ndoꞌ mantyi
cüijntꞌue ꞌuꞌ juuhanꞌ na nninncyaꞌ na tꞌman tsꞌon tsꞌan na chjo
vantyja tsꞌon juu. Tsoñꞌen tsꞌianminꞌ quitsaꞌhanꞌ yo na tsixuan 
ñuanꞌ na matsiꞌmanꞌ ndëëhin.
\v 3 Ee mangüentyja xjen ya na tyiꞌxeꞌquinanꞌjñꞌoonꞌ
nnꞌan jñꞌoon na jndyoyu ntyja ꞌnaanꞌ Cristo. Ngꞌe na nndaꞌ,
ngontyjahan yo ꞌnan na ntꞌue nꞌon nquehan, nnanꞌtjonhan nnꞌan na nnanꞌman nanꞌñeen ndëëhan jñꞌoon na caveeꞌ nꞌon nquehan.
\v 4 Ndoꞌ juu jñꞌoon na mayuuꞌ tavixeꞌquinduehan
ꞌnanhanꞌ, ndoꞌ ngonanꞌjonhan yo jñꞌoon na conanꞌjndaꞌ nque nnꞌan
na veꞌ jnꞌaanhanꞌ.
\v 5 Majoꞌ ꞌuꞌ, ninnquiiꞌchen cüjiꞌ yaꞌ
cüenta nchu vaa na vamꞌanꞌ. Quitsiquii tsonꞌ naviꞌ na maquenoonꞌ
ngꞌe na mancyaꞌ jñꞌoon naya. Ninnquiiꞌchen cayonꞌ jñꞌoonꞌ
Tyoꞌtsꞌon ncüii cüii joo. Quitsiquindëꞌ tsochen tsꞌian na iꞌva
jon nnonꞌ na matyeꞌntjonꞌ nnon jon.
\p
\v 6 Ntyja njan ja, ntꞌö Tyoꞌtsꞌon maꞌndyiñꞌën juu na
vantꞌö. Jndë tichjoviꞌ xuee na vi ncꞌön, ee mantꞌui 
ja tsonnanguevahin.
\v 7 Chaꞌxjen ncüii sondaro itsichon yantyi juu
na itsꞌaa juu tyiaꞌ, manndaꞌ vaa itsijonhanꞌ ntyja njan. Jndë
jndëë sꞌa na matsichön quityquiiꞌhanꞌ. Jndë
matsiquindëëñꞌën ntyja ꞌnaanꞌ na mavantyja tsꞌön Cristo.
\v 8 Naneinhin xiaꞌntyi minndooꞌhanꞌ na juu Cristo na ityeꞌntjon jon
ja na ntcoꞌxen jon jñꞌoon ntyja njan na aa jndë totsꞌa chaꞌxjen
na tso jon, na nninncyaa jon cüii corona nnön na
nditꞌmaanꞌ ja ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ. Nndui na nndaꞌ juu xuee xjen
na nndyo nndaꞌ jon. Ndoꞌ chito xiaꞌntyi nnön nninncyaa jonhanꞌ,
mantyi nninncyaa jonhanꞌ nnon ncüii ro cüii tsꞌan na ntyja jndyi
tsꞌon juu na ncüjeeꞌ ntcüeꞌ jon.
\s Nanꞌmin quitsꞌaa Timoteo
\p
\v 9 Quitsichonꞌ na macje na quindyoꞌ na mꞌan,
\v 10 Ee juu Demas jndë jntyꞌii juu ja. Ee joo ꞌnan na tsixuan
tsonnanguevahin, neiinꞌntyi jonhanꞌ, joꞌ tja jon
Tesalónica. Crescente tja jon ndyuaa Galacia. Ndoꞌ juu Tito
jndë tja jon ndyuaa Dalmacia.
\v 11 Ninnquiintyi Lucas na vi mꞌaan jon yo ja. Quindyoyonꞌ Marcos
ya na nndyoꞌ ee nndëë ntejndei jon ja tsꞌian ꞌnaanꞌ Cristo na
vaa.
\v 12 Juu Tíquico, tꞌua ja tsꞌian nnon jon na tja jon Éfeso.
\v 13 Jntyꞌi ja ndiaatco njan vaaꞌ Carpo tsjoon Troas, quindyoyonꞌhanꞌ 
xjen na nndyoꞌ. Ndoꞌ mantyi joo tson njan, na tentcüiihanꞌ na 
chuhanꞌ jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon, mantyi quindyochuꞌhanꞌ.
\p
\v 14 Juu Alejandro, tsan na icüjaꞌ ncjo, tꞌman naviꞌ sꞌaa juu
ja. Nndyion Tyoꞌtsꞌon tsanꞌñeen ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ.
\v 15 Ya ya quenꞌ ꞌuꞌ cüenta ntyja ꞌnaanꞌ juu, ee jen vaa jndyi na
sijndei vichen tsꞌon juu cjooꞌ jñꞌoon na concya.
\p
\v 16 Najndyee na tyjë vatsꞌian tondëë nanmꞌannꞌian na
ntsinchꞌu ja jñꞌoon na ngüañoonꞌhanꞌ ja, minꞌncüii tsꞌan
tasijonhin yo ja chaꞌ na ntejndeihanꞌ ja. Tsoñꞌenhin jntyꞌehan ja.
Macꞌan nnon Tyoꞌtsꞌon na tyiꞌntyiiꞌ jon cüenta na nndaꞌ
jntꞌa joohan.
\v 17 Majoꞌ nquii ta Jesús tëntyjeeꞌ jon ncꞌia ndoꞌ tyincyaa jon 
na sixuan ja juu najndei na conduihin chaꞌ ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ 
tsochen nnꞌan na chito conduihan nnꞌan judíos, jndëë tyincya 
jñꞌoon naya ꞌnaanꞌ jon ndëëhan. Ndoꞌ na nndaꞌ, tjiꞌ Tyoꞌtsꞌon 
ja quiiꞌ naviꞌ na mavaa xjen na ngenön, jnꞌman quityquiiꞌhanꞌ.
\v 18 Ndoꞌ ncüii cüii nnon na conanꞌjndaꞌ nnꞌan
na ntꞌuiiviꞌhanꞌ ja, ntsiquindyaa jon ja quityquiiꞌhanꞌ. Ndoꞌ
ngüantyjeeꞌ jon ja chaꞌ nndëë ntsijon ja yohin naijon na
icoꞌxen jon quiñoonꞌndue. Ninnquiiꞌchen cüitꞌmaanꞌhin. Quindui
na nndaꞌ.
\s Ncyaa Pablo tsꞌon ꞌnaanꞌ jon ndëë nnꞌan
\p
\v 19 Mancya tsꞌon njan nnon Prisca yo saaꞌ jon Aquila, ndoꞌ
mantyi ndëë nnꞌan ꞌnaanꞌ Onesíforo.
\v 20 Juu Erasto ntjohin tsjoon Corinto ndoꞌ nquii Trófimo tyꞌoon 
tycuhin, jntyꞌihin tsjoon Mileto.
\v 21 Quitsichonꞌ na ncüjeꞌ ntjoohin vitjachen na
ntsacꞌë ngueetein. Eubulo incyaa jon tsꞌon ꞌnaanꞌ jon nnonꞌ,
mantyi Pudente, Lino, Claudia yo ninꞌtsoñꞌen ntyjëëhë na mꞌan
tsjoonvahin na vantyja nꞌon Jesús.
\p
\v 22 Macꞌan na cꞌoon ta Jesucristo yo ꞌuꞌ. Quityio Tyoꞌtsꞌon
jnꞌaan tsoñꞌenhoꞌ.
