\id ACT
\h Los Hechos
\toc2 Los Hechos
\mt1 Tsꞌian Na Tontꞌa Nnꞌan Na Jñon Jesucristo
\c 1
\s Jñꞌoon na tcoꞌ Jesucristo ꞌndyo jon na nndyo
Espíritu Santo
\p
\v 1-2 ꞌUꞌ ta Teófilo na njon jndyi ꞌuꞌ ntyji, mancya tsꞌon njan
nnonꞌ. Jñꞌoon na tji jndyëë na scüanön na mꞌanꞌ, siquindyi
ja ꞌuꞌ ntyja ꞌnaan tsoñꞌen na taꞌ Jesús na totsꞌaa jon yo ninꞌntyja
ꞌnaan nchu vaa na totsiꞌman jon ata xjen tueeꞌ xuee na tjava ntcüeꞌ
jon quiñoonꞌndue. Vitjachen na ngava ntcüeꞌ jon, joꞌ tji
jon nnꞌan na tꞌua jon tsꞌian ndëëhan, ndoꞌ siꞌman jon ndëëhan
nin tsꞌian na quintꞌahan. Ntyja ꞌnaanꞌ Espíritu Santo na
siꞌman jon ndëëhin nin tsꞌian na quintꞌahin.
\v 3 Ndoꞌ vi jndë tueꞌ jon, tityincyooꞌhin ndëëhan na
vandoꞌ xco jon. Tomꞌaan jon yohan vi vennꞌanchen xuee. Jndye nnon
ꞌnan totsꞌaa jon na tojntyꞌia ndëëhan na totsiꞌman jndyoyuhanꞌ
na manquiintyi jon. Ndoꞌ totsinin jon ndëëhan jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ
na ityeꞌntjon Tyoꞌtsꞌon nnꞌan.
\p
\v 4 Viochen xjen na tomꞌaan jon yo joohan, tquen jon jñꞌoon
ndëëhan na tyiꞌnduiꞌ tyuaaꞌhan tsjoon Jerusalén. Itso jon:
\p
—Cüendooꞌ ꞌoꞌ ata xjen na ntsiquindë jndyeehanꞌ juu jñꞌoon na
tcoꞌ Tyëhöꞌ ꞌndyo jon na nndyo nquii Espíritu Santo chaꞌxjen
juu jñꞌoon na jndë totsjö ndëëhoꞌ.
\v 5 Ee Juan mayuuꞌ
totsiquindëëꞌ jon nnꞌan yo ndaatioo, majoꞌ ꞌoꞌ tajndye xuee
ndoꞌ mantꞌëhoꞌ nquii Espíritu Santo na njñon Tyoꞌtsꞌonhin
quiiꞌ nꞌonhoꞌ.
\s Tava ntcüeꞌ Jesús quiñoonꞌndue
\p
\v 6 Viochen xjen na tomꞌan nanꞌñeen yo Jesús, taxeeꞌhan nnon
jon, jnduehan:
\p
—Ta, ¿Aa naneinhin ntquenꞌ nndaꞌ ntyjëëhë nnꞌan Israel na
ngitoxen nquehan?
\p
\v 7 Majoꞌ tꞌa jon, itso jon ndëëhan:
\p
—Xiaꞌntyi nquii Tyëhöꞌ tsixuan jon na itsijndaꞌ jon nonꞌcüan ndoꞌ yuu
xjen na ntyjii jon na ngüentyja na nndui ncüii cüii
nnonhanꞌ. ꞌOꞌ tyiꞌquinanꞌxuanhoꞌ na ncüaaꞌ nꞌonhoꞌ joo
jñꞌoonminꞌ.
\v 8 Majoꞌ juu xjen na ncyꞌonhoꞌ cüenta Espíritu
Santo quiiꞌ nꞌonhoꞌ, xjenꞌñeen nninncyaa Tyoꞌtsꞌon na
nnanꞌxuanhoꞌ juu najndei nquii Espíritu Santo. Ndoꞌ nnanꞌnein
jndyoyuhoꞌ ntyja njan quityquiiꞌ tsjoon Jerusalén, yo ninvaa
ndyuaa Judea, yo ndyuaa Samaria, ndoꞌ ata ninvaa nnon tsonnangue.
\p
\v 9 Ndoꞌ vi na jndë tso jon jñꞌoonminꞌ, ninvaa na
cojntyꞌiahan, tava ntcüeꞌ jon quiñoonꞌndue. Ndoꞌ juu xjenꞌñeen
jndyo ncüii chincyu na iscuꞌhanꞌhin.
\v 10 Ndoꞌ viochen xjen na
cojntyꞌia jndyihan na tondye tsjöꞌndue na tjava jon, juu
xjenꞌñeen tityincyooꞌ ve nannon ndëëhan, quichiꞌ jndyi ndiaa na
cüe nanꞌñeen.
\v 11 Ndoꞌ jndue nanꞌñeen ndëëhan:
\p
—ꞌOꞌ nnꞌan ndyuaa Galilea, ¿Ndu na cojntyꞌia jndyihoꞌ na tondye
tsjöꞌndue? Manquiintyi Jesús na jnan jon tondëëhoꞌ, tja
ntcüeꞌ jon quiñoonꞌnduechen. Ndoꞌ machaꞌxjen na jntyꞌiahoꞌ na
tjava jon joꞌ, manndaꞌ vaa na nndyo ntcüeꞌ jon.
\s Tsꞌian na totsixuan Judas, tꞌionhinhanꞌ
Matías
\p
\v 12 Ndoꞌ joo nanꞌñeen na totsayꞌonhan jñꞌoon yo
Jesús, jnduiꞌhan juu tyoꞌ na jndyu Olivos, tyentcüeꞌhan
Jerusalén. Juu tyoꞌñeen ndyo chjohanꞌ yo Jerusalén chaꞌ na
ncüii kilómetro.
\v 13 Ndoꞌ vi na jndë sque ntcüeꞌhan tsjoonꞌñeen, tyevahan quiiꞌ 
vꞌaa, vꞌaa vequitoꞌ naijon na mancüiixjen cotsque yahan. Joꞌ 
tyjeeꞌ Pedro, Juan, Jacobo, Andrés, Felipe, Tomás, Bartolomé, 
Mateo, Jacobo jnda Alfeo, Simón tsan na mantyi nintonduihin 
tmaanꞌ cananista, yo ninꞌJudas, tyje nquii Jacobo.
\v 14 Tsoñꞌenhan jnanꞌcüajonhan
jñꞌoon yo ntyjehan na ꞌio ꞌio tovancüihan na tonanꞌneinhan nnon
Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ ñꞌen vendye nanntcu, mantyi ñꞌen María
ndyee nquii Jesús yo ninꞌnannon nque ntyje Jesús.
\p
\v 15 Ncüii joo xueeꞌñeen juu Pedro jnanquintyja jon quiiꞌ
ntꞌan nnꞌan na vantyja nꞌonhan Jesús. Nanꞌñeen tueeꞌ chaꞌna
ncüii ciento vantjoꞌ ntcyuhan.
\v 16 Tso jon ndëëhan: “ꞌOꞌ ntyjë, toxenꞌntyichen siꞌman Espíritu Santo 
jñꞌoon nnon David na tji jonhanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ Judás. Ndoꞌ nanein 
juu jñꞌoonꞌñeen jndë siquindëhanꞌ juuhanꞌ, ee juu juu tjatsiꞌman 
juu Jesús ndëë nnꞌan na tꞌuehan jon.
\v 17 Juu juu tovayꞌoon juu jñꞌoon
yo jaa, ndoꞌ manincüajon tsꞌian na totsixuan juu chaꞌxjen
conanꞌxuan nquëhë.
\v 18 Majoꞌ yo juu xoquituꞌ na tyion ntyee tque juu ntyja ꞌnaanꞌ 
natyia na sꞌaa juu, yo majuuntyihanꞌ jnanꞌjndahan ncüii tanꞌ 
tyuaa. Juu Judasꞌñeen sintyja nquiihin, tyioohin tyuaa,
tongio xquen juu, ndoꞌ jnanꞌhin, jnduiꞌñꞌen tsiaaꞌ juu.
\v 19 Ndoꞌ tsoñꞌen nnꞌan Jerusalén, xjen na taaꞌ nꞌonhan na nndaꞌ
sꞌaa juu, yo jñꞌoon na conanꞌneinhan jnanꞌquijndyuhan juu
tyuaaꞌñeen Acéldama. Juu jñꞌoonꞌñeen itsiquindyihanꞌ Tyuaa
Neonꞌ.
\v 20 Ee nnon tson Salmos vaa jñꞌoon na itsohanꞌ:
\q
Vaaꞌ juu, quintjo nquiihanꞌ,
minꞌncüii tsꞌan tyiꞌncꞌoonhanꞌ.
\p
Mantyi itsohanꞌ:
\q
Juu tsꞌian na totsixuan juu,
ncüiichen tsꞌan cyꞌoon cüentahanꞌ.”
\p
\v 21-22 Ndoꞌ tsontyichen Pedro: “Ngꞌe na nndaꞌ, icanhanꞌ
ncüiichen tsꞌan na ntsijonhin yo jaa na ngotjiꞌ jndyoyu jaa
ntyja ꞌnaanꞌ na vandoꞌ xco Jesús. Ncüii tsꞌan na
ninnquiiꞌchen tomꞌaan juu yo jaa ninvaa xuee xjen na jndëëꞌ
Jesús ata juu xjen na tëva ntcüeꞌ jon quiñoonꞌndue.”
\p
\v 23 Ndoꞌ vi na jndë sinin Pedro jñꞌoonvaꞌ, joꞌ jnanꞌman
nanꞌñeen ve tsꞌan, José yo ninꞌMatías. Juu Joséꞌñeen tye juu
jndyu Sabás. Xueeꞌ juu na jndë ve Justo.
\v 24-25 Ndoꞌ juu xjenꞌñeen jnanꞌneinhan nnon Tyoꞌtsꞌon, jnduehan: “ꞌUꞌ ta, 
mandyiaꞌ quiiꞌ nꞌon tsoñꞌen nnꞌan, ngꞌe joꞌ quitsiꞌmanꞌ nin
ncüii joo na ve nanmin na macüjiꞌ na ntsijonhin yo já na
maꞌuaꞌ tsꞌian ꞌnanꞌ ndë́. Chaꞌ juu tsanꞌñeen ninnonhin tsꞌian
na totsixuan Judas na jndë tjihin, ndoꞌ jndë tja juu naijon na
tsixuan juu na cja juu ntyja ꞌnaanꞌ jnaanꞌ juu.”
\p
\v 26 Ndoꞌ tyꞌehan xꞌiaaꞌ, chaꞌ quitsiꞌmanhanꞌ nin juu na ve nanꞌñeen na 
ngacüjaꞌhanꞌhin juu tsꞌianꞌñeen. Ndoꞌ juu Matías tijnoonꞌ jonhanꞌ. 
Ndoꞌ majuu xjenꞌñeen tëqueeꞌ jon tsꞌian
chaꞌxjen juu tsꞌian na nanꞌxuan nque nnꞌan na nqui nchoꞌncüii na
totsayꞌonhan yo jñꞌoon na toninncyaa Jesús.
\c 2
\s Na jndyo Espíritu Santo
\p
\v 1 Xjen na tueeꞌ nguee Pentecostés, nque nnꞌan na vantyja nꞌon
Jesús, tsoñꞌenhan ninncüii tojnaanꞌ mꞌanhan.
\v 2 Juu
xjenꞌñeen ninjonto tyeꞌ na ticꞌuaa tondye tsjöꞌndue, 
nanꞌñeen itsijonhanꞌ juuhanꞌ chaꞌvijon ya na jndei ndyo jndye.
Ndoꞌ xjenꞌñeen, ninvaa quiiꞌ vꞌaa naijon na minndyuaa nanꞌñeen,
ticꞌuaa.
\v 3 Juu xjenꞌñeen, jntyꞌiahan tityincyooꞌ
chaꞌvijon tsachon na ntyjohanꞌ nacjo ncüii cüiihan.
\v 4 Ndoꞌ
tsoñꞌenhan quindë ya nanꞌxuanhan Espíritu Santo. Ndoꞌ tyincyaa
jon na nanꞌxuanhan juu najndei na condui nquii jon. Ndoꞌ tyeꞌ
jnanꞌneinhan mañoon nnon jñꞌoon na chito jñꞌoon na
mancüiixjen na conanꞌneinhan.
\p
\v 5 Ndoꞌ juu xjen na tui na nndaꞌ, quiiꞌ Jerusalén mꞌan nnꞌan
judíos na veꞌ sque yahan joꞌ na jnanhan ncüii cüii ndyuaa.
Squehan tsjoonꞌñeen na nnanꞌtꞌmaanꞌhan Tyoꞌtsꞌon.
\v 6 Ndoꞌ joo
nanꞌñeen xjen na jndyehan na nndaꞌ vaa na ticꞌuaa, xjenꞌñeen
tëncüihan. Ee tsoñꞌenhan tondyehan na joo jñꞌoon na
mancüiixjen conanꞌnein nquehan, nque nnꞌan na tꞌua Jesús tsꞌian
ndëëhan, tonanꞌneinhan joo jñꞌoonꞌñeen. Ndoꞌ joo nanꞌñeen
na sque yahan joꞌ, totsiquijñꞌeenhanꞌhin na nndaꞌ vaa ꞌnan na
tui.
\v 7 Xjen na jndye nanꞌñeen na nndaꞌ, sityꞌuehanꞌhin ndoꞌ
vacue tomꞌaanꞌ nꞌonhan. Totaꞌxeeꞌhanꞌ ndëë ntyjehan:
\p
—Tsoñꞌen nanminꞌ, mancüiixjen nnꞌan ndyuaa Galileahin.
\v 8 Ndoꞌ na nndaꞌ, ¿Nin ngꞌeꞌñeen na condyëë na conanꞌneinhan
ncüii cüii nnon jñꞌoon na mancüiixjen conanꞌnën jaa?
\v 9 Ee quiiꞌ ntꞌan jaa mꞌan ntyjë na
jnanhin ndyuaa Partia, Media, Elam yo Mesopotamia, Judea,
Capadocia, Ponto, yo ninꞌndyuaa Asia.
\v 10 Mantyi ñꞌen jaa na
jnan ndyuaa Frigia, Panfilia, Egipto, yo ndyuaa Africa na ndyo
tsjoon Cirene. Ndoꞌ vendyechen jaa na jnan tsjoon Roma, mantyi
ñꞌen jaa na tui jaa nnꞌan judíos, ndoꞌ ñꞌen vendye jaa na
conanꞌjön na conanꞌtꞌmaanꞌ Tyoꞌtsꞌon chaꞌxjen nque nnꞌan judíos
conanꞌtꞌmaanꞌhan jon.
\v 11 Ndoꞌ mantyi ñꞌen jaa na jnan Creta
yo ninꞌArabia. Ndoꞌ joo nanminꞌ nnꞌan ndyuaa Galileahin, tsoñꞌen
jaa condyëë na conanꞌneinhan ncüii cüii nnon jñꞌoon na
mancüiixjen na conanꞌnën. Conduehan joo ꞌnan na
taquintyja na tꞌman na itsꞌaa Tyoꞌtsꞌon.
\p
\v 12 Ndoꞌ tsoñꞌen nanꞌñeen na jnanhan ncüii cüii joo, tꞌman
jndyi vaa na sꞌaahan ngiohan, ndoꞌ mantyi totsiquijñꞌeenhanꞌhin.
Totaꞌxeeꞌhan ndëë ntyjehan:
\p
—¿Nin ninꞌquitsiquindyihanꞌ na nndaꞌ vaa ꞌnan na condui?
\p
\v 13 Majoꞌ ñꞌen vendye nanꞌñeen veꞌ toncohan. Jnduehan:
\p
—Nanminꞌ jndë quindyehan na tëhan vinon na tacoque ya.
\s Jñꞌoon na sinin Pedro ndëë nnꞌan
\p
\v 14 Ngꞌe na nndaꞌ jndue nanꞌñeen, joꞌ tëcüentyjeeꞌ Pedro yo
ntyje jon nnꞌan nqui nchoꞌncüii. Jndei sinin jon ndëë nnꞌan
na mꞌan joꞌ. Itso jon: “ꞌOꞌ ntyjë nnꞌan ndyuaa Judea yo tsoñꞌenhoꞌ 
na sque yahoꞌ ntjoohin Jerusalén, quitquen yahoꞌ
cüenta ndoꞌ quindyehoꞌ chjo jñꞌoon na ntsjö.
\v 15 Ee nque
ntyjëëhë nanmin, chito quindyehan chaꞌxjen na cotjiꞌhoꞌ
cüenta, ee xe jnda tueeꞌ na ñjen na vitsjoon.
\v 16 Majoꞌ ntyja
ꞌnaanꞌ juu ꞌnan na cojntyꞌiahoꞌ naneinhin, itsiquindëhanꞌ juu
jñꞌoon na toninncyaa Joel, tsan na toninncyaa jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon
ntyja nchu vaa ꞌnan na nnguaa.
\v 17 Ndö vaa jñꞌoon na siquindyi
Tyoꞌtsꞌon yo ꞌndyo tsanꞌñeen. Itso jon:
\q
Joo xuee na matsꞌia, njñön ja
Espíritu njan quiiꞌ nꞌon jndye nnꞌan.
\q
Ngꞌe joꞌ, nque ndahoꞌ nannon yo nanntcu,
nnanꞌneinhan jñꞌoon na ntsiquindyi ja joohan.
\q
Ndoꞌ nannon na tyiꞌtque, min ꞌnan
nnintyincyooꞌ na njntyꞌia ndëëhan.
\q
Ndoꞌ nque nnꞌan na jndë tque, ngitsohan ndaa.
\q
\v 18 Majoo xueeꞌñeen, njñön Espíritu njan
quiiꞌ nꞌon nnꞌan na cotyeꞌntjonhan nnön,
nque nannon ndoꞌ mantyi nanntcu.
\q
Joohan ninncyahan jñꞌoon ntyja njan.
\q
\v 19 Ndoꞌ ja ntsꞌa na ndityincyooꞌ jndye nnon
jnꞌaan na tondye tsjöꞌndue, ndoꞌ xjen na
njntyꞌia nnꞌanhanꞌ, ntsityꞌuehanꞌhin.
\q
Ndoꞌ na tocje nnon tsonnangue, 
\q
ntsꞌa na
ndityincyooꞌ jnꞌaan chaꞌna neonꞌ yo chon
yo ninꞌneoon.
\q
\v 20 Juu xjenꞌñeen, nninjaan nnon ndoꞌcüjioonꞌ,
ndoꞌ chiꞌ ntsijonhanꞌ nnonhanꞌ chaꞌvijon neonꞌ.
\q
Joo jnꞌaanminꞌ ndityincyooꞌ vitjachen na ngueeꞌ
juu xuee ntyja ꞌnaanꞌ nquii jon na conduihin na 
ntcoꞌxen jon. 
\q
Juu xeeꞌñeen tꞌmanntyichen tsixuanhanꞌ 
na ntsiꞌmanhanꞌ juu najndei na condui ja.
\q
\v 21 Ndoꞌ ncüii cüii tsꞌan na ntcan na quitejndei
jahin, ja ntsinꞌman ñuaanꞌ tsanꞌñeen.”
\p
Ndöꞌ vaa jñꞌoon na itsiquindyi Tyoꞌtsꞌon yo ꞌndyo Joel.
\p
\v 22 Ndoꞌ tsontyichen Pedro: “ꞌOꞌ ntyjë nnꞌan Israel,
quindyehoꞌ chjo jñꞌoon na ntsinën ntyja ꞌnaanꞌ nquii Jesús,
tsan na jnan Nazaret. Joo tsꞌian na totsꞌaa jon quiiꞌ ntꞌanhoꞌ,
totsiꞌman jndyoyuhanꞌ na nquii Tyoꞌtsꞌon jñonhin quiiꞌ ntꞌan
nnꞌan. Ee tsꞌianꞌñeen tyiꞌjeꞌquindëë nduihanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ najndei 
nquii tsꞌan. Jndye nnon ꞌnan na totsꞌaa jon na tyincyaahanꞌ na tëveeꞌ 
jndyi ngio nnꞌanhanꞌ, yo jnꞌaan na tataaꞌ nꞌon nnꞌan nin ꞌnan totsiꞌmanhanꞌ.
\v 23 Ee ndyu na toxenꞌchen, mancüiixjen ntyjii Tyoꞌtsꞌon na
ncꞌoon Jesús ndueehoꞌ, ngꞌe nquii jon nndaꞌ vaa na sijndaꞌ jon.
Majoꞌ ꞌoꞌ tyincyahoꞌ cüenta Jesús nduee nnꞌan na conduihan ntyja 
ꞌnaanꞌ tsjoon Roma. Ndoꞌ vi na jndë jntꞌahoꞌ na nndaꞌ, joo 
nanꞌñeen tꞌionhan jon nnon tsonjnꞌaan na jnanꞌcueeꞌhan jon.
\v 24 Majoꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon
tyincyaa na vandoꞌ xco jon. Siquindyaa jonhin ntyja na tomꞌaan jon
na tsꞌoohin ee tyiꞌjon jnda na ntjotyenhin ntyja ꞌnaanꞌ na covje
nnꞌan.
\v 25 Ee nquii David sinin jon na chaꞌvijon itsinin
nquii Jesús. Itso tsanꞌñeen:
\q
Ninnquiiꞌchen mantyꞌia Tyoꞌtsꞌon na mꞌaan jon
na tonnön. 
\q
Ngꞌe na mꞌaan jon yo ja, joꞌ
na tyiꞌcjöcüentyjëꞌ na mantyja tsꞌönhin.
\q
\v 26 Mangꞌe na nndaꞌ, nën jndyi ja ꞌuꞌ,
min taxeꞌquitsichjooꞌhanꞌ tsꞌön
ntyja ꞌnaanꞌ juu siꞌtsꞌo njan.
\q
\v 27 Ngꞌe ꞌuꞌ xeꞌncyaꞌ na ntjo ñuan njan naijon
na contjo ñuaan nnꞌan na jndë tjë, 
\q
min
ja na matyeꞌntjön nnonꞌ na condui ja ñuan
nquiiꞌ, jeꞌncyaꞌ na ngitöꞌ juu siꞌtsꞌo njan.
\q
\v 28 Ncuꞌ siꞌmanꞌ nato nnön na ntyja ꞌnaanꞌ joꞌ
ngüantꞌö nntꞌa. 
\q
Ndoꞌ na ntyꞌia nnonꞌ
nninncyaahanꞌ na nën jndyi.”
\p
Ndöꞌ vaa jñꞌoon na sinin David.
\p
\v 29 Ndoꞌ tsontyichen Pedro: “ꞌOꞌ ntyjë, mantsinën jñꞌoon nquiiꞌ 
ndëëhoꞌ na juu tsochiihi David, tivio tueꞌ jon.
Tyequityꞌiu nnꞌanhin ndoꞌ ata xjen neinhin ninvaa vaa tsiꞌtsꞌuaaꞌ
jon tsjöönhön.
\v 30 Majoꞌ tonduihin tsꞌan na toncyaa jñꞌoonꞌ
Tyoꞌtsꞌon ntyja nchu vaa ꞌnan na nnguaa. Ntyjii ya David na
tyiꞌjeꞌquitsiviꞌnnꞌan Tyoꞌtsꞌonhin. Ee jndë tso jon nnon juu na
nquii Cristo nduihin quiiꞌ ntꞌan tsjan ꞌnaan ntsindantyjo jon
na nndyocahanꞌ, ndoꞌ juu silla na maninꞌ tsꞌiaanꞌ ꞌnaanꞌ juu,
nquii Cristo ngüaquityen jonhanꞌ na ntcoꞌxen jon.
\v 31 Ndoꞌ
vitjachen na tui na nndaꞌ, taaꞌ ya tsꞌon David na ngüandoꞌ xco
Cristo. Ngꞌe joꞌ na tso tsanꞌñeen na xeꞌquintjo ñuan ꞌnaanꞌ
Cristo naijon na contjo ñuan ꞌnaan nnꞌan na jndë tjë, ndoꞌ
mantyi siꞌtsꞌo ꞌnaanꞌ nquii jon, min tyiꞌjeꞌquitöꞌhanꞌ.
\v 32 Ndoꞌ jñꞌoon na mayuuꞌ, manquiintyi Jesús na conanꞌnë́n
ndëëhoꞌ ntyja ꞌnaanꞌ jon, jndë tyincyaa Tyoꞌtsꞌon na vandoꞌ xco
jon, ndoꞌ cotjíꞌ jndyoyú ndëëhoꞌ ntyja ꞌnaanꞌ na nndaꞌ vaa na
tui.
\v 33 Ndoꞌ naneinhin mꞌaan Jesús tontyjaya ntꞌö Tyoꞌtsꞌon
naijon na covitꞌmaanꞌhin. Nquii tye jon tcoꞌ jon ꞌndyo jon na
nninncyaa jon Espíritu Santo. Ndoꞌ nquii Jesús, vi na jndë
mꞌaan ntcüeꞌ jon naijon mꞌaan tye jon, tyꞌoon jon cüenta juu
Espíritu Santo na nquii jon na jndë tyjeeꞌ naneinhin. Joꞌ na
condui tsoñꞌen tsꞌianminꞌ na cojntyꞌiahoꞌ ndoꞌ na condyehoꞌ.
\v 34 Ee chito nquii David tëva jon quiñoonꞌndue. Tsiꞌmanhanꞌ na
nndaꞌ ee nquiintyi jon tso jon:
\q
Nquii ta Tyoꞌtsꞌon sinin jon nnon nquii
ta na ityeꞌntjon jon ja.
\q
Itso jon nnon juu:
Quijmanꞌ ncꞌia tontyjaya,
\q
\v 35 Ata nque nnꞌan na jndohan ꞌuꞌ
ntsꞌa tmaanꞌhan nacjeeꞌ ngꞌeꞌ.”
\p
\v 36 Ndoꞌ itsontyichen Pedro: “ꞌOꞌ ntyjë nnꞌan Israel, ngꞌe
na nndaꞌ vaa itsiquindyi juu jñꞌoonꞌñeen, tsoñꞌenhoꞌ cüaaꞌ ya
nꞌonhoꞌ na mayuuꞌ na nquii Jesús na tꞌionhoꞌhin tsonjnꞌaan,
nquii Tyoꞌtsꞌon tquen jon na conduihin ta na ngocoꞌxen jon jaa,
ndoꞌ mantyi conduihin Cristo na ntyja ꞌnaanꞌ jon na nꞌman ñuan
njanhan.”
\p
\v 37 Ndoꞌ nque nnꞌan Israelꞌñeen, vi na jndë jndyehan
jñꞌoonminꞌ, tꞌman jndyi vaa na siꞌndaaꞌhanꞌ ngiohan. Ncüii
cüiihan jnduehan nnon Pedro yo ntyje jon nnꞌan na cotsayꞌonhan
yo jñꞌoon na toninncyaa Jesús:
\p
—ꞌOꞌ ntyjë, ngꞌe na nndaꞌ vaa, ¿Nin ꞌnan icanhanꞌ na quintꞌá?
\p
\v 38 Ndoꞌ sintcüeꞌ Pedro jñꞌoon ndëë nanꞌñeen, tso jon:
\p
—Ncüii cüiihoꞌ quintcüeꞌ nꞌonhoꞌ yo jnanhoꞌ, ndoꞌ quintꞌëhoꞌ
yo xueeꞌ Jesucristo, chaꞌ ndëë ntsitꞌman tsꞌon Tyoꞌtsꞌonhoꞌ
jnanhoꞌ. Ndoꞌ nninncyaa jon na ncyꞌonhoꞌ cüenta Espíritu
Santo quiiꞌ nꞌonhoꞌ.
\v 39 Ee juu jñꞌoonvahin na jndë tcoꞌ
Tyoꞌtsꞌon ꞌndyo jon na tyiꞌxeꞌcüejndyo juuhanꞌ, tsixuanhanꞌ
cüenta nquehoꞌ yo ndahoꞌ, ndoꞌ mantyi cüenta tsoñꞌen nnꞌan na
tycya mꞌanhin, ndoꞌ mantyi cüentaaꞌ ncüii cüii tsꞌan na juu ta
Tyoꞌtsꞌon na conanꞌtꞌmaanꞌ jaa na iqueenꞌ jonhan.
\p
\v 40 Ndoꞌ jndyentyichen jñꞌoon sinin jndyoyu Pedro ndëë
nanꞌñeen. Yo jñꞌoonꞌñeen siquiꞌmaanꞌ jonhan. Tso jon:
\p
—Ncyahoꞌ na ntsinꞌman Tyoꞌtsꞌonhoꞌ quiiꞌ ntꞌan nnꞌan na queꞌ
nꞌon na contꞌahan ꞌnan natyia.
\p
\v 41 Ndoꞌ nque nnꞌan na tëntyja nꞌonhan juu jñꞌoon na tyincyaa
jon, juu Pedro yo ntyjehin jnanꞌquindëëꞌhan nanꞌñeen. Ndo juu xeeꞌñeen, 
nque nnꞌan na tëntyja nꞌonhan Jesús, tueeꞌ chaꞌna ndye minhan.
\v 42 Joo nanꞌñeen totquen yahan cüenta jñꞌoon na
tondyehan na tonanꞌman nque nnꞌan na tonanꞌjon yo jñꞌoon na
toncyaa Jesús. Ndoꞌ yo na xoncüeeꞌ nꞌonhan totejndeihan
ntyjehan ꞌnan na tocanhanꞌ. Mantyi totyjehan tanꞌ tyooꞌ
yo ntyjehan na tovañjoonꞌ nꞌonhan Jesús ndoꞌ na tonanꞌneinhan
nnon Tyoꞌtsꞌon.
\s Nnꞌan na vejndyee na tovantyja nꞌon
Jesús, ndö vaa tomꞌanhan
\p
\v 43 Ndoꞌ nque nanꞌñeen na totsayꞌon yo jñꞌoon na toninncyaa
Jesús, jndye nnon tsꞌian tꞌman na tontꞌahan na
tyiꞌjeꞌquinduihanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ najndë nquehin. Mantyi tontꞌahan jndye
nnon jnꞌaan tꞌman na tonanꞌmanhanꞌ na totyentjonhan nnon Jesús. 
Joo tsꞌianꞌñeen sꞌaahanꞌ na nque nnꞌan na tatonanꞌjonhan yo juu
jñꞌoonꞌñeen, veꞌ jnꞌan tinanꞌhan, min ndicüaaꞌ nꞌonhan ntyja
ꞌnaanhanꞌ.
\v 44 Ndoꞌ nque nanꞌñeen na vantyja nꞌonhan Jesús,
tsoñꞌenhan ninncüii jñꞌoon ngiohan yo ntyjehan. Ndoꞌ ꞌnaanhan
na min, ninvitꞌman na tovijntꞌuehinhanꞌ.
\v 45 Ee tondëëhan
ndyuaa ꞌnaanhan yo ninꞌnaanhin na min. Ndoꞌ xoquituꞌ na tyꞌonhan
cüenta na jndëëhinhanꞌ, totꞌonhinhanꞌ ndëë nnꞌan xjen ncüii
nchu xjen ꞌnan na totsitjahanꞌ nanꞌñeen.
\v 46 ꞌIo ꞌio
tovatjonhan vatsꞌon tꞌman. Ndoꞌ mantyi tovancüihan ntꞌaa
ntyjehan na totyjehan tanꞌ tyooꞌ tocüaꞌhinhanꞌ na tovañjoonꞌ
nꞌonhan nquii Jesús. Yo na neinhin, ninncüii tojnaanꞌ
tocüaꞌhan na xoncüeeꞌ nꞌonhan tomꞌanhan yo ntyjehan.
\v 47 Tonanꞌtꞌmaanꞌhan Tyoꞌtsꞌon, ndoꞌ nque nnꞌan quiiꞌ tsjoon
tondinjon jndyi nanꞌñeen ngiohan. Ndoꞌ ꞌio ꞌio
tavijndyentyichen nnꞌan na tsinꞌman Tyoꞌtsꞌon ñuaanhan, ndoꞌ
ngꞌe na nndaꞌ, juu tmaanꞌ nnꞌan na jndë vantyja nꞌonhan jon,
tëvijndyentyichenhanꞌ.
\c 3
\s Pedro yo Juan jnanꞌnꞌmanhan tsꞌan
na ndicaca
\p
\v 1 Ncüii xuee, chaꞌna na ndye na matman, xjen na covatjon
nnꞌan vatsꞌon tꞌman na conanꞌneinhan nnon Tyoꞌtsꞌon, Pedro
yo ninꞌJuan tyꞌehan joꞌ.
\v 2 Juu vatsꞌonꞌñeen, vaa ncüii
ꞌndyohanꞌ na conanꞌquijndyu nnꞌan judíos juuhanꞌ ꞌNdyo Vꞌaa na
Nancooꞌ Jndyi. Ndoꞌ ncüii tsꞌan na mancüiixjen ntjein ngꞌee juu
xjen na tuihin, nque nnꞌan chuuꞌhin, ꞌio ꞌio totsaquitquenhanhin
joꞌ. Nndaꞌ vaa tontꞌahan chaꞌ nndëë ntcan juu ꞌnan na
itsitjahanꞌhin ndëë nnꞌan na cotsaqueꞌ quiiꞌ vatsꞌonꞌñeen.
\v 3 Ndoꞌ xjen na jndyiaaꞌ juu na vaqueeꞌ Pedro yo ninꞌJuan quiiꞌ
vatsꞌon, taꞌ juu na itsindyiaꞌhin ndëëhan na quintꞌahan
chjo nayahin.
\v 4 Ndoꞌ Pedro yo Juan, quii jntyꞌiahan
nnon tsanꞌñeen. Ndoꞌ joꞌ itso Pedro nnon juu:
\p
—ꞌUꞌ ntyjë, quindyiaꞌ ndë́.
\p
\v 5 Ndoꞌ quii jndyiaaꞌ juu ndëëhan. Sitiu juu na ntꞌahan
nayahin.
\v 6 Majoꞌ itso Pedro nnon juu:
\p
—Ja min sꞌon xuee min sꞌon ijan, taꞌnan cyꞌön, majoꞌ xiaꞌntyi
juu na yꞌön, ninncya na ngyonꞌhanꞌ. Yo xueeꞌ Jesucristo, tsan
na jnan Nazaret, quinanquintyjaꞌ ndoꞌ cacaꞌ.
\p
\v 7 Ndoꞌ vi na jndë tso Pedro na nndaꞌ, tꞌuii jon ntꞌö
tsanꞌñeen tontyjaya, sue jonhin. Ndoꞌ ninñoonꞌ sinquehanꞌ ndaaꞌ
ngꞌee juu yo quityoꞌ ngꞌee juu.
\v 8 Ndoꞌ tsanꞌñeen ninjonto
jnanquintyja juu. Tëcüentyjeeꞌ juu ndoꞌ tyeꞌ na tëca juu.
Tëqueeꞌ juu quiiꞌ vatsꞌon yohan. Tovaca juu ndoꞌ
totsinava ndyehin ndoꞌ totsitꞌmaanꞌ juu Tyoꞌtsꞌon.
\v 9 Ndoꞌ
tsoñꞌen nnꞌan na tooꞌhan quiiꞌ juu vatsꞌonꞌñeen, jntyꞌiahan na
vaca juu ndoꞌ ninvindyiiꞌ totsitꞌmaanꞌ juu Tyoꞌtsꞌon.
\v 10 Ndoꞌ taꞌjnꞌaanhan na manquii
 juu na tovaquityen ꞌndyo
vatsꞌon tꞌmanꞌñeen na jndyuhanꞌ ꞌNdyo Vꞌaa na Nancooꞌ
Jndyi. Manquii juu na tocan ꞌnan na totsitjahanꞌhin ndëë
nnꞌan. Mangꞌe na nndaꞌ, tꞌman jndyi vaa na tomꞌaanꞌ nꞌonhan
ndoꞌ tëveeꞌ jndyi nꞌonhan na jndë tcoꞌ yahanꞌhin.
\s Jñꞌoon na sinin Pedro corredor vatsꞌon tꞌman
\p
\v 11 Juu vatsꞌonꞌñeen vaa ncüii corredor cüentaaꞌhanꞌ na
na nquii Salomón tꞌua tsꞌian na jndëhanꞌ. Tsoñꞌen
nnꞌan tentyjaaꞌhan joꞌ, totsiquijñꞌeenhanꞌhin na juu tsanꞌñeen
na tondintjein ngꞌee juu na jndë tcoꞌyahanꞌhin. Majoꞌ juu
tsanꞌñeen ntjohin yo Pedro yo Juan, tyiꞌninꞌquiꞌndyii juu joohan.
\v 12 Majoꞌ xjen na jndyiaaꞌ Pedro na tsoñꞌen nnꞌan jndë
tëncüihan joꞌ, itso jon ndëëhan: “ꞌOꞌ ntyjë Israel, 
¿Ndu na caveeꞌ jndyi ngiohoꞌ ꞌnan na
tui? ¿Nin tsꞌian na cojntyꞌia jndyihoꞌ ndë́? ¿Aa
conanꞌtiuhoꞌ na veꞌ ntyja najndë́ nquë́, ndoꞌ aa ngꞌe na
njonntyichen ngiö́ na conanꞌtꞌmánꞌ Tyoꞌtsꞌon, joꞌ na ya
vaca tsanvahin? Minꞌchjo chitojoꞌ.
\v 13 Nquii Abraham, Isaac, Jacob yo ninꞌnque ndochiihi, tonanꞌtꞌmaanꞌ
nanꞌñeen Tyoꞌtsꞌon. Nquii jon na tonanꞌtꞌmaanꞌhan, jndë
sitꞌmaanꞌ jon nquii Jesús na conduihin na totyeꞌntjon juu nnon
jon. Majoꞌ nquentyihoꞌ tyincyahoꞌ cüentahin ntꞌö Pilato, ndoꞌ
nquii tsanꞌñeen, min na jndë sitiu jon na ntsiquindyaa jonhin,
majoꞌ ꞌoꞌ tataꞌngueeꞌhoꞌ.
\v 14 ꞌOꞌ jnanꞌxuaahoꞌ nnon jon na
quitscueeꞌ jon nquii Jesús na conduihin na tajnan tsixuan, na
conduihin ñuan nquiiꞌ. Majoꞌ juu tsꞌan na totscüje nnꞌan,
nquehoꞌ tanhoꞌ nnon Pilato na quitsiquindyaa jon juu tsanꞌñeen.
\v 15 Ndoꞌ na nndaꞌ, nquii jon na conditque na incyaa jon na
cotaꞌndoꞌ ñuaan nnꞌan, nquehoꞌ jnanꞌcueeꞌhoꞌhin. Majoꞌ nquii
Tyoꞌtsꞌon tyincyaa jon na vandoꞌ xco Jesús, ndoꞌ já cotjíꞌ
jndyoyú na nndaꞌ.
\v 16 Já vantyja nꞌö́n jon, ndoꞌ mantyja
ꞌnaanꞌ juuhanꞌ tyincyaahanꞌ najndë ngꞌee tsanvahin na
cojntyꞌiahoꞌ ndoꞌ cotaꞌjnꞌaanhoꞌ. Ngꞌe na vantyja nꞌö́n
Jesús, joꞌ na cojntyꞌiahoꞌ na mꞌaan juu quiiꞌ ntꞌan na jndë
jnꞌman tycya juu.
\p
\v 17 “Ndoꞌ nanein ꞌoꞌ ntyjë, ntyja ꞌnaanꞌ na jnanꞌcueeꞌhoꞌ
Jesús, ntyji ya na tataaꞌ nꞌonhoꞌ na jntꞌahoꞌ na nndaꞌ, min
nque nnꞌan na cotoxenhan ꞌoꞌ.
\v 18 Majoꞌ ntyja ꞌnaanꞌ na tui na
nndaꞌ, joꞌ siquindë Tyoꞌtsꞌon joo jñꞌoon na totsiꞌman jon
ndëë nnꞌan na toninncya jñꞌoonꞌ jon ndyu na toxenꞌchen 
nchu vaa ꞌnan na nnguaa. Nanꞌñeen tonanꞌneinhan jñꞌoon na juu Cristo,
tsan njñon jon quiiꞌ ntꞌan nnꞌan tsonnangue, mancüiixjen na
chuhanꞌ na cueꞌ jon.
\v 19 Mangꞌe juu jñꞌoonꞌñeen nndaꞌ vaa na
itsiquindyihanꞌ, joꞌ quintcüeꞌ nꞌonhoꞌ yo jnanhoꞌ ndoꞌ quitaꞌ
yahoꞌ na tonnon Tyoꞌtsꞌon, chaꞌ ntsinduuꞌ
jon jnanhoꞌ ndoꞌ chaꞌ joo xuee na tonnon, yantyi na ncꞌonhoꞌ na
tonnon jon.
\v 20 Yajoꞌ ngüentyja xjen na njñon ntcüeꞌ jon
nquii Jesús na conduihin Cristo, tsan na ntsinꞌman ñuaanhoꞌ, 
ee nquii Tyoꞌtsꞌon ndyu na toxenꞌchen sijndaꞌ jon na nguaa na 
nndaꞌ.
\v 21 Majoꞌ naneinhin icanhanꞌ na quintjo Jesucristo
quiñoonꞌndue ata xjen na ntcoꞌ ya ntcüeꞌ Tyoꞌtsꞌon tsoñꞌen.
Ndyu na toxenꞌchen siquindyi jon na ncꞌoon Jesús joꞌ. Yo jñꞌoon
jndyue nnꞌan na tonduihan ñuan nquiiꞌ, joꞌ siquindyi jon na
nguaa na nndaꞌ.
\v 22 Juu Moisés toninncyaa jon jñꞌoon ntyja
ꞌnaanꞌ jñꞌoonvaꞌ ndëë ndochiihi, nnꞌan na tomꞌan ndyu na
toxenꞌchen. Itso jon: Quiiꞌ ntꞌanhoꞌ njñon ta Tyoꞌtsꞌon ncüii
ntyjehoꞌ na nninncyaa tsanꞌñeen jñꞌoonꞌ jon ndëëhoꞌ chaꞌxjen
na tꞌua jon tsꞌianꞌñeen nnön. Tsoñꞌen jñꞌoon na ntsinin jon
ndëëhoꞌ, quitaꞌngueeꞌhoꞌhanꞌ. 
\v 23 Ee minꞌcya ro tsꞌan
na tyiꞌquen ya cüenta jñꞌoon na nninncyaa tsanꞌñeen,
ncüjiꞌndyaꞌhanꞌhin quiiꞌ ntꞌan nnꞌan Israel.”
\p
Ndöꞌ vaa jñꞌoon na sinin Moisés.
\p
\v 24 Ndoꞌ tsontyichen Pedro: “Tsoñꞌen nnꞌan na toninncya
jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon, chaꞌna Samuel yo nque nnꞌan na tomꞌanhan vi
jndë na tueꞌ jon, nanꞌñeen tonduehan na ndui tsoñꞌen ꞌnan
chaꞌxjen joo ꞌnan na condui naneinhin.
\v 25 Manquehoꞌ conduihoꞌ
tsjan ꞌnaan nque nanꞌñeen na toninncyahan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon
ntyja ꞌnaanꞌ ꞌnan na xejnda na nguaa. Ee na tso jon nnon Abraham:
Quityquiiꞌ nnꞌan tsjan ꞌnanꞌ na ngacahanꞌ, nndui nquii jon na
njñönhin na mꞌanhoꞌ, na ntyja ꞌnaanꞌ jon ndyiö ja jnꞌaan nnꞌan
na ninvaa tsonnangue.
\p
Ndöꞌ vaa jñꞌoon na sinin Tyoꞌtsꞌon nnon Abraham. Ndoꞌ
tsontyichen Pedro ndëë nanꞌñeen:
\v 26 Juu xjen na tyincyaa
Tyoꞌtsꞌon na vandoꞌ xco jnda jon, jñon jndyee jonhin tondëë
nquehoꞌ chaꞌ ndyio jon jnꞌaanhoꞌ na ntejndei jonhoꞌ na ntcüeꞌ
nꞌonhoꞌ natyia na contꞌahoꞌ.”
\c 4
\s Pedro yo Juan, tjaꞌ nanmꞌannꞌianhan
\p
\v 1 Viochen xjen nquii Pedro yo ninꞌJuan tonanꞌneinhan jñꞌoonvaꞌ ndëë
nanꞌñeen, juu xjenꞌñeen vendye ntyee cüenta nnꞌan judíos
squenonhan na mꞌan nanꞌñeen yo ninꞌnquii tsꞌan na conintque
ndëë nnꞌan na cotquen cüenta vatsꞌon tꞌman. Ndoꞌ
mantyi yo vendye nnꞌan judíos na conanꞌjonhan yo juu tmaanꞌ na
jndyuhanꞌ saduceos.
\v 2 Tyion jndyihanꞌ na quindyaꞌ ngiohan yo
Pedro yo ninꞌJuan tsojnaanꞌ na tonanꞌmanhan ndëë nnꞌan. Ee jñꞌoon
na toninncyahan na jndë vandoꞌ xco Jesús, ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ
itsiꞌmanhanꞌ na mantyi nque nnꞌan na jndë tjë, majndaꞌ na
ntandoꞌ xco nndaꞌhan.
\v 3 Yajoꞌ tyꞌon nanꞌñeen Pedro yo
ninꞌJuanꞌñeen. Majoꞌ ngꞌe na jndë tman, ngꞌe joꞌ na tyiꞌ
nanꞌñeen joohan vancjo ata ya nonnco ncüiichen xuee.
\v 4 Majoꞌ
joo nnꞌan na tondye jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon na tyincyaa Pedro yo Juan,
jndye jndyihan tëntyja nꞌonhan Jesús. Juu xjenꞌñeen tsoñꞌen
nnꞌan na tëntyja nꞌonhan jon, tueeꞌ chaꞌna ꞌon minhan na veꞌ
xiaꞌntyi nannon.
\p
\v 5 Ndoꞌ ya na tonco ncüiichen xuee, nque nanmꞌannꞌian ꞌnaan
nnꞌan judíos tsjoon Jerusalén, tëtjonhan yo nnꞌan na conintque
tsjoonꞌñeen yo ninꞌnnꞌan na conanꞌman nchu vaa itsiquindyi
jñꞌoon na tquen Moisés.
\v 6 Ndoꞌ mantyi yo nquii Anás, tyee
na conintque ndëëhan, ndoꞌ yo Caifás, yo Juan yo Alejandro, yo
ninꞌtsoñꞌenchen nnꞌan tsjan na jndyocahanꞌ nque ntyee na
tonintque ndyu na toxenꞌchen.
\v 7 Ndoꞌ nque ntyeeꞌñeen
tꞌuahan tsꞌian na caquindyo Pedro yo Juan na tooꞌhan vancjo. Ndoꞌ vi
jndë squehin, taꞌhan na cotaꞌxeeꞌhan nnon Pedro yo Juan, jnduehan:
\p
—Juu najndei na conduihoꞌ na jnanꞌnꞌmanhoꞌ tsanvaꞌ, ¿Yu va
tyꞌonhoꞌhanꞌ? Ndoꞌ ¿Nin tsꞌan xueeꞌ na conanꞌyꞌonhoꞌ na jntꞌahoꞌhanꞌ?
\p
\v 8 Ndoꞌ juu xjenꞌñeen, quindë ya tsixuan Pedro Espíritu
Santo. Tꞌa tsanꞌñeen ndëëhan:
\p
—ꞌOꞌ ta na conduihoꞌ nanmꞌannꞌian, yo ninꞌoꞌ ta na conintquehoꞌ
ndëë jaa nnꞌan Israel.
\v 9 ¿Aa cotaꞌxeeꞌhoꞌ ndë́ ntyja
ꞌnaanꞌ juu naya na tui yo juu tsan na tomꞌaan juu na ntjein
ngꞌee? ¿Aa ninꞌcüaaꞌ nꞌonhoꞌ nin ꞌnan tui na jndë tcoꞌya
ntcüeꞌhanꞌhin?
\v 10 Já jñꞌoon na mayuuꞌ na conduë́ ndëëhoꞌ
chaꞌ nquehoꞌ yo ninꞌtsoñꞌen ntyjëëhë nnꞌan Israel cüaaꞌ jndaꞌ
nꞌonhoꞌ nchu vaa ꞌnan na tui. Nquii Jesucristo, tsan na
jnan Nazaret na tꞌionhoꞌhin tsonjnꞌaan, nquii Tyoꞌtsꞌon jndë
tyincyaa na vandoꞌ xco jon. Yo xueeꞌ nquii jon na jndë tcoꞌ
yahanꞌ juu tsanvahin na cojntyꞌiahoꞌ na minntyjeeꞌ juu
tondëëhoꞌ.
\v 11 Juu Jesús itsijonhanꞌhin chaꞌvijon ncüii
tsjöꞌ, ndoꞌ ꞌoꞌ itsijonhanꞌ ntyja ꞌnaanhoꞌ chaꞌvijon nnꞌan na
conanꞌya vꞌaa. Juu ꞌnan na jntꞌahoꞌhin, itsijonhanꞌ juuhanꞌ
chaꞌvijon na tyqueꞌhoꞌ juu tsjöꞌñeen. Majoꞌ min na nndaꞌ, jndë
tëcüetyen tyenhanꞌ nqui tsjaanꞌ vꞌaa naijon na njonntyichen
tsixuanhanꞌ.
\v 12 Majoꞌ xiaꞌntyi nquii Jesús ndëë ntsinꞌman
jon ñuan nnꞌan, taꞌnan ncüiichen tsꞌan. Ee nnon tsonnangue
taꞌnan xueeꞌ ncüiichen tsꞌan na jndë tquen Tyoꞌtsꞌon na juu jon
conduihin na ntsinꞌman juu ñuan njanhan.
\p
\v 13 Ndoꞌ nque nanmꞌannꞌianꞌñeen, vi na jndë tyincyahan cüenta
na juu Pedro yo Juan, tyiꞌncyaahan, ndoꞌ mantyi tjiꞌhan cüenta na
joo nanꞌñeen, chito conduihan nnꞌan na jndë jnanꞌjnꞌaanhan,
ndoꞌ mantyi veꞌ ninntyi jndyi nnꞌanhin, yajoꞌ nanꞌñeen tomꞌaanꞌ
jndyi nꞌonhan ndu na jndaꞌ jndyi xquen Pedro yo Juan. Ndoꞌ
tañjoonꞌ nꞌonhan na tomaꞌndyiꞌ nanꞌñeen yo nquii Jesús.
\v 14 Ndoꞌ majndeichen na jntyꞌia ndëëhan na joꞌ minntyjeeꞌ juu
tsanꞌñeen na jndë tcoꞌ yahanꞌhin. Ndoꞌ na nndaꞌ, mana
iscuꞌñꞌenhanꞌ jñꞌoon na nduehan cjo nanꞌñeen.
\v 15 Ndoꞌ tꞌuahan tsꞌian na quinduiꞌ nanꞌñeen quiiꞌ ntꞌanhan, viochen xjen
na nnanꞌjndaꞌ nquenhan yo ntyjehan nchu vaa nquii nguaa.
\v 16 Jnduehan:
\p
—¿Nchu vaa nquii ntꞌaha yo nanminꞌ? Ee tsoñꞌen nnꞌan tsjöön
Jerusalén jndë ngio yahan na jndë jntꞌa nanminꞌ ncüii jnꞌaan
tꞌman na tyiꞌxeꞌquindëë nduihanꞌ na veꞌ ntyja najndei nquehan,
min tyiꞌjeꞌquindëë nduë na tyiꞌyuuꞌ na nndaꞌ vaa ꞌnan tui.
\v 17 Majoꞌ chaꞌ tantycyantyichen jñꞌoonminꞌ quityquiiꞌ ntꞌan nnꞌan, yo
naijndeiꞌhanꞌ nduë jñꞌoon na quitsityꞌuehanꞌhin na minꞌncüii
nnon tsꞌan tavinanꞌneinntyichenhan jñꞌoonminꞌ ntyja ꞌnaanꞌ Jesús.
\p
\v 18 Ndoꞌ vi jndë joꞌ, tqueenꞌ nndaꞌ ntyeeꞌñeen joohan. Jndue
nanꞌñeen ndëëhan na yo naijndeiꞌhanꞌ na minꞌncüii ꞌndyo
jñꞌoon tavinanꞌneinntyichenhan ntyja ꞌnaanꞌ Jesús, min na
nanꞌmanhan ndëë nnꞌan ntyja ꞌnaanꞌ xueeꞌ jon.
\v 19 Majoꞌ
Pedro yo ninꞌJuan jnanꞌntcüeꞌhan jñꞌoon ndëë nanꞌñeen,
jnduehan:
\p
—Na tonnon Tyoꞌtsꞌon, nquehoꞌ quitjiꞌhoꞌ cüenta na aa chuhanꞌ
na quitaꞌncꞌuë́ chaꞌxjen na conduehoꞌ, chito na
quinanꞌquindë́ tsꞌian na iꞌua nquii jon ndë́.
\v 20 Ee já
jeꞌquiꞌndyë́ na conanꞌnë́n ntyja ꞌnaanꞌ ꞌnan na tojntyꞌiá
ndë́ na totsꞌaa Jesús yo na tondyë́ na totsinin jon.
\p
\v 21 Ndoꞌ joo ntyeeꞌñeen jnanꞌtyꞌuentyichehan Pedro yo Juan
yo jñꞌoon jaaꞌ. Jndë joꞌ jnanꞌquindyaa ntcüeꞌhan nanꞌñeen
ngꞌe tajndiohan nchu vaa ntꞌahan na ntꞌaviꞌhanhin. Ndoꞌ mantyi
ncyaahan nnꞌan tsjoon ee tsoñꞌen nanꞌñeen tonanꞌtꞌmaanꞌhan
Tyoꞌtsꞌon ntyja ꞌnaanꞌ na sinꞌman Pedro yo Juan juu tsanꞌñeen na tomꞌaan
juu na ntjein ngꞌee juu.
\v 22 Ee tsanꞌñeen na tꞌman jndyi naya sꞌaa Tyoꞌtsꞌon na jndë
tcoꞌyahanꞌhin, juu tsanꞌñeen jndë tenon vennꞌan chuuꞌ
juu.
\s Nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús, jnanꞌneinhan
nnon jon
\p
\v 23 Ndoꞌ nquii Pedro yo Juan, vi na jndë jnanꞌquindyaa ntcüeꞌ
nanꞌñeenhin, tyꞌehan na mꞌan ntyjehan na vantyja nꞌon 
Jesús. Jnanꞌquindyiihan nanꞌñeen tsoñꞌen jñꞌoonꞌñeen na jndue
ntyeeꞌñeen yo ninꞌnque nnꞌan na conintque quiiꞌ tsjoon.
\v 24 Ndoꞌ nque nnꞌan na vantyja nꞌon, vi na jndë jndyehan na nndaꞌ,
ninncüii tjonꞌ jndyeehan na jnanꞌneinhan nnon Tyoꞌtsꞌon.
Jnduehan: “ꞌUꞌ ta Tyoꞌtsꞌon na tsoñꞌen na macoꞌxenꞌ, ꞌuꞌ tquen 
quiñoonꞌndue, tsonnangue, ndaandue yo ninꞌtsoñꞌen ꞌnan na min.
\v 25 Juu David totyentjon jon nnonꞌ. Ntyja ꞌnaanꞌ juu
Espíritu Santo, yo ꞌndyo David tsuꞌ jñꞌoonminꞌ:
\q
Nnꞌan na chito judíos conduihin,
¿Ndu na conanꞌvjehan?
\q
Ndoꞌ nque nnꞌan judíos, ¿Ndu na conanꞌtiuhan
ncüii nnon ꞌnan na veꞌ jnꞌaanhanꞌ?
\q
\v 26 Nque nnꞌan na cotoxen ncüii cüii
tsonnangue jnanꞌvehan cjooꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon
ndoꞌ mantyi cjooꞌ juu Cristo,
tsan na tꞌua jon tsꞌian nnon.
\q
Ndoꞌ joo nnꞌan na condui nanmꞌannꞌian,
nincüajon jntꞌahan chaꞌxjen na jntꞌa nanꞌñeen.
\p
\v 27 “Ee mayuuꞌ quityquiiꞌ juu tsjoonvahin, nquii Herodes yo
Poncio Pilato yo nnꞌan tsjan nque nnꞌan Israel, yo ninꞌnnꞌan na
conduihan tsjan mañoon nnꞌan, jnanꞌtjonꞌhan jñꞌoon yo ntyjehan
na tyꞌehan nacjooꞌ nquii Jesús, nquii jon na condui ñuan nquiiꞌ
ndoꞌ na tꞌionꞌ tsꞌianhin na totyeꞌntjon jon nnonꞌ.
\v 28 Ndoꞌ na jntꞌahan na nndaꞌ, chen
jnanꞌquindëhan tsoñꞌen na ntyjiꞌ na icanhanꞌ na quindui, ndoꞌ
naneinhin jndë tuihanꞌ chaꞌxjen na sijndaꞌ ncuꞌ.
\v 29 Ndoꞌ
nanein ta, joo jñꞌoon viꞌ na conanꞌneinhan nacjö́ na
conanꞌtyꞌuehin já, quenꞌ yaꞌ cüentahanꞌ. Ndoꞌ nquë́ na
cotyeꞌntjön nnonꞌ, ncyaꞌ na ncꞌö́n na tyiꞌncyá na nnanꞌnë́n
jñꞌoon naya ꞌnanꞌ ndëë nnꞌan.
\v 30 Ndoꞌ yo juu najndei na condui ꞌuꞌ,
quitsinꞌmanꞌ nnꞌan vꞌi, ndoꞌ quitsaꞌ jnꞌaan tꞌman yo
tsꞌian na tyiꞌjeꞌquindëë nduihanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ najndei nquii tsꞌan.
Cotan jñꞌoonminꞌ nnonꞌ yo xueeꞌ nquii Jesús na totyeꞌntjon jon nnonꞌ 
ndoꞌ na conduihin ñuan nquiiꞌ.”
\p
\v 31 Ndoꞌ vi na jndë jnanꞌneinhan nnon Tyoꞌtsꞌon,
sitoncüiiꞌhanꞌ juu vꞌaaꞌñeen naijon na tëtjonhan. Ndoꞌ quindë
ya tonanꞌxuanhan Espíritu Santo, ndoꞌ tyincyaa Tyoꞌtsꞌon na
yo na quii jndyuehan, tonanꞌneinhan jñꞌoonꞌ jon ndëë nnꞌan.
\s Joo ꞌnaanhin na min, ꞌnaan tꞌman ñꞌenhinhanꞌ
\p
\v 32 Ndoꞌ nque nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús, tsoñꞌenhan
tomꞌanhan na nincüii nnon ꞌnan toquindyiiꞌ nꞌonhan yo ntyjehan, ndoꞌ
ninncüii nnon na ngiohan. Ndoꞌ ꞌnan na nanꞌxuanhan,
minꞌncüiihanꞌ tyiꞌquinduehan ꞌnaanhinhanꞌ. Tovijntꞌue tꞌman
ñꞌenhinhanꞌ.
\v 33 Ndoꞌ nque nnꞌan na totsayꞌon yo jñꞌoon na
toninncyaa Jesús, ninnquiiꞌchen yo najndei na tsixuan nquii jon,
tonanꞌnein jndyoyuhan ntyja ꞌnaanꞌ na tyincyaa Tyoꞌtsꞌon na vandoꞌ xco
jon. Ndoꞌ nque nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús, tsoñꞌen nanꞌñeen
tꞌman vaa na ityio Tyoꞌtsꞌon jnꞌaanhan.
\v 34 Ndoꞌ quiiꞌ
ntꞌanhan, taꞌnan ncüii ntyjehan na itsitjahanꞌ ꞌnan na
nninjntꞌuehin. Ee nque ntyjehan, nnꞌan na min ndyuaa ꞌnaanhan
ndoꞌ yo ntꞌaahan, jndëëhinhanꞌ ndoꞌ tondyoyꞌonhan sꞌon na
tijntꞌua nanꞌñeen.
\v 35 Joo sꞌonꞌñeen tyincyahinhanꞌ ndëë
nque nnꞌan na totsayꞌon yo jñꞌoon na toninncyaa Jesús. Ndoꞌ joo
nanꞌñeen totꞌonhinhanꞌ ndëë ncüii cüii nnꞌan na itsitjahanꞌ
ꞌnan na ninjntꞌuehan.
\v 36 Quiiꞌtyquiiꞌ ntꞌan juu tmaanꞌ nanꞌñeen
tomꞌaan ncüii tsꞌan na jndyu José. Jon conduihin tsjan
tsoLeví na jndyocahanꞌ. Tuihin ndyuaa Chipre. Juu
ndyuaaꞌñeen, xiꞌjndiohanꞌ mꞌan ndaandue. Nnꞌan na
totsayꞌonhan yo jñꞌoon na toninncyaa Jesús,
jnanꞌquijndyuhanhin Bernabé. Xueeꞌ jon itsiquindyihanꞌ
tsꞌan na itsinjoonꞌ juu ntyje ꞌnan naviꞌ na coquenonhan.
\v 37 Juu tsanꞌñeen tovaa tyuaa ꞌnaanꞌ jon. Jndëë jonhanꞌ ndoꞌ
xoquituꞌ na tyꞌoon jon, jndyoyꞌoon jonhanꞌ, tyincyaa jonhanꞌ
ndëë nnꞌan na totsayꞌon yo jñꞌoon na toninncyaa Jesús.
\c 5
\s Ananías yo Safira jnanꞌtjahan
\p
\v 1 Majoꞌ ncüiichen tsansꞌa na jndyu Ananías, mantyi jndëë
jon ncüii tyuaa, ndoꞌ scuuꞌ jon, tsan na jndyu Safira, tꞌoon
tsanꞌñeen na cüejon jñꞌoon na tui na nndaꞌ.
\v 2 Majoꞌ xoquituꞌ
na tijntꞌuahanꞌ, tatëyꞌoonñꞌen Ananías juuhanꞌ ndëë nque
nanꞌñeen na totsayꞌon yo jñꞌoon na toninncyaa Jesús. Ndoꞌ
mantyi scuuꞌ tsanꞌñeen ntyjii juu na nndaꞌ vaa na sꞌaa jon.
\v 3 Ndoꞌ itso Pedro nnon jon:
\p
—ꞌUꞌ ntyjë Ananías, ꞌuꞌ jndë tyincyaꞌ na tua Satanás quiiꞌ
ñuan ꞌnanꞌ ee juu xoquituꞌ na tyonꞌ na jndëꞌ tyuaa ꞌnanꞌ,
tajndyoyonꞌ quindëꞌhanꞌ, ndoꞌ na nndaꞌ saꞌ, siviꞌnnꞌanꞌ nquii
Espíritu Santo.
\v 4 Xjen na tacojndëꞌhanꞌ, maꞌnanꞌhanꞌ. Ndoꞌ
mantyi vi na jndë tijntꞌuahanꞌ, vanaan na quitsaꞌ ꞌnan na ntꞌue
tsonꞌ yo joo xoquituꞌñeen. ¿Ndu na tyjeeꞌ tsonꞌ na saꞌ na
nndaꞌ? Cüaaꞌ tsonꞌ, xiaꞌntyi siviꞌnnꞌanꞌ nnꞌan, chito nquii
Tyoꞌtsꞌon.
\p
\v 5 Ndoꞌ juu Ananías, xjen na jndyii jon jñꞌoonvaꞌhin, veꞌ
tyiootohin, mana tueꞌ jon. Ndoꞌ nnꞌan na jndyehan na nndaꞌ vaa na
tjon tsanꞌñeen, tsoñꞌenhan tyue jndyihan.
\v 6 Ndoꞌ nque nannon
ndyua na mꞌanhan joꞌ, jnanꞌquintyjahan, jnanꞌcüetyjohan
ndiaa siꞌtsꞌo ꞌnaanꞌ tsanꞌñeen, saquityꞌiuhan jon.
\p
\v 7 Ndoꞌ vi na jndë tenon chjo, chaꞌ vi ndye hora, ndoꞌ
mantyi tyjeeꞌnon scuuꞌ Ananías joꞌ, min tyiꞌquintjii juu na aa
vaa ꞌnan tui.
\v 8 Ndoꞌ mantyi taxeeꞌ Pedro nnon juu:
\p
—Quitsuꞌ nnön, ¿Aa mayuuꞌ na veꞌ ndöꞌntyi xjen na ndëëhoꞌ
tyuaa ꞌnaanhoꞌ?
\p
Ndoꞌ joꞌ tꞌa tsanꞌñeen ꞌndyo jon, itso juu:
\p
—Mayuuꞌ ntyjë, nndaꞌntyi ro xjen na tijntꞌuahanꞌ.
\p
\v 9 Yajoꞌ taxeeꞌntyichen Pedro nnon juu:
\p
—¿Ndu na nchaꞌ vehoꞌ na jnanꞌjonhoꞌ na ninꞌquitquenhoꞌ xjen
Espíritu na conduihin nquii Tyoꞌtsꞌon? Ndö jndë concyo nnꞌan
na saquityꞌiu saꞌ. Mantyi ꞌuꞌ nein cje ro ncüꞌioꞌ, ndoꞌ mantyi
ngoquityꞌiuhan ꞌuꞌ.
\p
\v 10 Ndoꞌ majuuntyi xjen na sinin Pedro na nndaꞌ, juu
Safiraꞌñeen, majoꞌntyi veꞌ tyiootohin tonnon jon, mana tueꞌ juu.
Ndoꞌ nannonꞌñeen, juu xjen na tequeꞌhan joꞌ, jndiohanhin na
tsꞌoohin. Joꞌ tjiꞌhanhin, saquityꞌiuhanhin ngiaaꞌ saaꞌ juu.
\v 11 Ndoꞌ nque nnꞌan na conduihan tmaanꞌ nnꞌan na itsinꞌman
Tyoꞌtsꞌon ñuaanhan, tsoñꞌenhan sityꞌue jndyihanꞌhin na tui na
nndaꞌ, nquehan ndoꞌ mantyi tsochen nnꞌan na jndyehan ntyja
ꞌnaanꞌhanꞌ.
\s Tsꞌian tꞌman na tontꞌa nnꞌan na totsayꞌonhan
yo jñꞌoon na toninncyaa Jesucristo
\p
\v 12 Ndoꞌ tyiꞌncüii xeeyu, jndye jnꞌaan tꞌman na tondui quiiꞌ
ntꞌan nnꞌan yo ntyja ꞌnaan nque nnꞌan na totsayꞌonhan yo
jñꞌoon na toninncyaa Jesucristo. Mantyi tontꞌahan jndye nnon
tsꞌian na tyiꞌjeꞌquindëë nduihanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ najndë nquehan. Ndoꞌ
tsoñꞌen nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús, tovancüiihan juu
corredor cüentaaꞌ vatsꞌon tꞌman na nquii 
Salomón tꞌua jon tsꞌian na jndëhanꞌ.
\v 13 Majoꞌ nque nnꞌan na
tyiꞌconanꞌjonhan yo juu tmaanꞌ nanꞌñeen, ncyaahan na
nnanꞌtjonꞌhan yo nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús. Majoꞌ min na nndaꞌ
vaa, njon nanꞌñeen ngiohan.
\v 14 Ndoꞌ tëvijndyentyichen nnꞌan
na tovantyja nꞌonhan ta Jesús, nannon ndoꞌ mantyi nanntcu.
\v 15 Ata nanvꞌi na ntyjohan cjo jndu yo cjo ndue, totquen nnꞌanhin
jndyue nata, chaꞌ juu xjen na ngüenon Pedro, min na veꞌ
ncüaanꞌ jon ngüenonhanꞌ nacjo vendye nanꞌñeen chaꞌ nꞌmanhan
ntycu na coquenonhan.
\v 16 Ndoꞌ mantyi nnꞌan na mꞌanhan njoon na
ndyo mꞌaanhanꞌ Jerusalén, tondyochohan nnꞌan vꞌi yo ninꞌntyjehan
na nayꞌoon jndyetyia. Ndoꞌ tsoñꞌen nanꞌñeen jnꞌmanhan.
\s Nanmꞌannꞌian contꞌa viꞌhan Pedro yo Juan
\p
\v 17 Juu xjenꞌñeen nquii tyee na conintque ndëë ntyee ꞌnaan
nnꞌan judíos yo ninꞌntyjehin tmaanꞌ na jndyuhanꞌ saduceos,
jnanꞌncꞌuaaꞌhin. Tiquindyaꞌ ngiohan ndoꞌ na tëëꞌ nꞌonhan nnꞌan
na totsayꞌonhan yo jñꞌoon na toninncya Jesús.
\v 18 Joꞌ tjahin nanꞌñeen, ndoꞌ tjueꞌhanhin vancjo.
\v 19 Majoꞌ vi na jndë tijaan juu
tsjonꞌñeen, tyjeeꞌ ncüii ángel cüentaaꞌ ta Tyoꞌtsꞌon na
mꞌanhan. Ndoꞌ siquinaan jon ꞌndyo vancjoꞌñeen, ndoꞌ tjiꞌ jon
joohan tochꞌen.
\v 20 Ndë joꞌ tso jon ndëëhan: “Quitsacüentyjeeꞌhoꞌ quityquiiꞌ vatsꞌon 
tꞌman. Quinanꞌneinhoꞌ jñꞌoonvahin ndëë tsoñꞌen nnꞌan, na minꞌcya 
ro tsꞌan na ngantyja tsꞌon juu Jesús, ngüandoꞌ ñuaanꞌ juu.”
\p
Nndaꞌ vaa jñꞌoon na tso juu ángelꞌñeen.
\v 21 Ndoꞌ joo
nanꞌñeen, vi na jndë jndyehan jñꞌoonꞌñeen, tyꞌehan. Ndoꞌ
xjen na tonco ncüiichen xuee, tyequeꞌ nndaꞌhan vatsꞌon tꞌman.
Taꞌhan jnanꞌmanhan ndëë nnꞌan na sque joꞌ.
\p
Ndoꞌ nquii tyeeꞌñeen na conditque yo nnꞌan na conanꞌjonhan yo
jon, squenonhan vatsꞌonꞌñeen. Jnanꞌtjonhan ntyjehan nnꞌan na
condui nanmꞌannꞌian yohan yo ninꞌtsoñꞌen nnꞌan na conintque
ndëë nnꞌan Israel. Ndë joꞌ, joo ntyeeꞌñeen tꞌua tsꞌian ndëë
nanntꞌei na quitsaquichohan nnꞌan na totsayꞌonhan yo jñꞌoon na
toninncyaa Jesús na tooꞌhan vancjo.
\v 22 Majoꞌ xjen na sque
nanntꞌeiꞌñeen vancjoꞌñeen, matavijndiohan juu Pedro yo
Juan na mꞌanhin naviꞌ joꞌ. Yajoꞌ majuuntyi xjenꞌñeen tyꞌe
ntcüeꞌ nanntꞌeiꞌñeen, tyenanꞌquindyiihan na taviquitooꞌ
nanꞌñeen vancjo.
\v 23 Jnduehan ndëë ntyeeꞌñeen:
\p
—Tyen tëꞌ ꞌndyo vancjöhöꞌ xjen na squë́. Ndoꞌ mꞌan sondaro
na cotaꞌntyjeeꞌhanꞌ. Majoꞌ xjen na jnanꞌquinán ꞌndyohanꞌ,
minꞌncüii tsꞌan taquindyiiꞌhanꞌ.
\p
\v 24 Yajoꞌ nquii tyee na conintqueꞌñeen yo tsan na coxen nnꞌan
na cotantyjeeꞌ vatsꞌon tꞌmanꞌñeen yo ninꞌnnꞌan na conintque
ndëë tsoñꞌen ntyee, xjen na jndyehan jñꞌoon na jndue
nanntꞌeiꞌñeen, yajoꞌ jnduehan ndëë ntyjehan nchu ya ntꞌaha
chaꞌ ngacüentyjeeꞌ jñꞌoonvahin.
\v 25 Ndoꞌ maninjuu xjenꞌñeen, tyjeeꞌnon ncüii tsꞌan na mꞌanhan. Juu 
tsanꞌñeen siquindyi juu joohan, itso juu:
\p
—Joo nnꞌan na tjueꞌhoꞌ vancjo, ntjoꞌ mꞌanhan vatsꞌon tꞌman na
conanꞌmanhan ndëë nnꞌan.
\p
\v 26 Ndoꞌ juu tsꞌan na conintque ndëë nnꞌan na cotaꞌntyjeeꞌ
vatsꞌon tꞌman, tja jon yo nanntꞌei ꞌnaanꞌ jon. Tëcyꞌonhan Pedro
yo ninꞌJuan, majoꞌ tachito yo naijndeiꞌhanꞌ, ngꞌe ncyaahan na nque
nnꞌan tsjoonꞌñeen, ntueinꞌ nanꞌñeen ntjöꞌ joohan.
\v 27 Majoꞌ ya sque ntcüeꞌhan naijon na tëncüi nanmꞌannꞌianꞌñeen,
tyincyahan cüenta nanꞌñeen ndueehan. Ndoꞌ nquii tyeeꞌñeen na
conintque, singꞌe nndaꞌ jon juu jñꞌoonꞌñeen. Itso jon ndëë
nanꞌñeen:
\p
\v 28 —ꞌOꞌ mangio jndaꞌhoꞌ na jndë jnduë́ ndëëhoꞌ na yo
naijndeiꞌhanꞌ na tavinanꞌmanntyichenhoꞌ jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ
Jesúsvaꞌ. Majoꞌ jnan ꞌoꞌ, ninvaa quiiꞌ tsjöön Jerusalén,
mangio nnꞌan jñꞌoon na jndë jnanꞌmanhoꞌ ndëëhan. Ndoꞌ
conduehoꞌ ndëë nnꞌan na jnán já, joꞌ na tueꞌ Jesús.
\p
\v 29 Yajoꞌ Pedro yo ntyje jon na totsayꞌonhan yo jñꞌoon na
toninncyaa Jesús, jnduehan:
\p
—Chuhanꞌ na quitaꞌncꞌuë́ jndyë́ jñꞌoon na itso nquii
Tyoꞌtsꞌon, chichen jñꞌoon na condue nnꞌan.
\v 30 Nquii Tyoꞌtsꞌon
na tonanꞌtꞌmaanꞌ nque ndochi ndotyëëhë na tomꞌan ndyu na
toxenꞌchen, jndë tyincyaa jon na vandoꞌ xco Jesús, tsan na
jnanꞌcueeꞌhoꞌ na tꞌionhoꞌhin tsonjnꞌaan.
\v 31 Ndoꞌ na nndaꞌ,
jndë sitꞌmaanꞌ jon nquii Jesús na jndë tacjo jon ngiaaꞌ
Tyoꞌtsꞌon tontyjaya. Ndoꞌ jndë tquen jon na condui Jesús nquii
jon na vja tonnon ndëë tsoñꞌen, ndoꞌ mantyi na conduihin na itsinꞌman jon
ñuaan nnꞌan. Sꞌaa Tyoꞌtsꞌon na nndaꞌ chaꞌ nque nnꞌan Israel
vanaan na ntcüeꞌ nꞌonhan jnanhan ndoꞌ na ntsitꞌman tsꞌon jonhan.
\v 32 Ndoꞌ cotjíꞌ jndyoyú ntyja ꞌnaanꞌ juu jñꞌoonvaꞌ, ndoꞌ
nquii Espíritu Santo, manincüajon itsꞌaa jon na incyaa Tyoꞌtsꞌonhin
quiiꞌ nꞌon nnꞌan na cotaꞌngueeꞌhan tonnon jon.
\p
Ndöꞌ jñꞌoon na sintcüeꞌ Pedro ndëë ntyeeꞌñeen.
\v 33 Ndoꞌ nque nanmꞌannꞌianꞌñeen, vi na jndë jndyehan
jñꞌoonminꞌ, quindyaꞌ jndyi ngiohan, ata ninꞌquinanꞌcüjehan
nanꞌñeen.
\v 34 Majoꞌ ncüii nque nanmꞌannꞌianꞌñeen, tsan na jndyu Gamaliel, 
jnanquintyja jon. Tsanꞌñeen ñꞌenhin yo tmaanꞌ
nnꞌan fariseos. Conduihin tsꞌan na itsiꞌman nchu vaa itsiquindyi
jñꞌoon na tquen Moisés, ndoꞌ tsochen nnꞌan judíos njon jndyi
ngiohanhin. Ndë joꞌ, nque nanꞌñeen na totsayꞌonhan yo
jñꞌoon na toninncyaa Jesús, tꞌua Gamaliel tsꞌian na quinduiꞌ
nanꞌñeen tochꞌen vitanꞌ xjen.
\v 35 Ndë joꞌ tso jon ndëë ntyje nanmꞌannꞌian jon:
\p
—ꞌOꞌ ntyjë nnꞌan Israel, quintꞌahoꞌ cüenta yo ꞌnan na
conanꞌtiuhoꞌ na ninꞌquintꞌahoꞌ nanminꞌ.
\v 36 Cañjoonꞌ nꞌonhoꞌ
juu jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ Teudas. Jndë sꞌaahanꞌ xuee na
totsisꞌahin na totso juu na tꞌman conduihin. Ndoꞌ juu xjenꞌñeen
chaꞌna nenque ciento nannon na totsayꞌonhan jñꞌoon yohin. Majoꞌ
juu tsanꞌñeen, jnanꞌcueeꞌ nnꞌanhin ndoꞌ tsoñꞌen nnꞌan na
tonanꞌjonhan yohin, tycyahan, tyuiiꞌ ntyja ꞌnaanhan.
\v 37 Ndoꞌ juu
xjen na nquii tsanmꞌaantsꞌian tꞌman tsjoon Roma tꞌua jon tsꞌian
na tixco nguee nnꞌan, juu xjenꞌñeen tsan na jndyu Judas, na jnan
ndyuaa Galilea, totsisꞌa nquiihin. Ndoꞌ jndye nnꞌan jnanꞌjon jñꞌoon
yohin. Majoꞌntyi, jnanꞌcueeꞌ nnꞌanhin ndoꞌ tsoñꞌen nnꞌan na
tonanꞌjon jñꞌoon yo tsanꞌñeen, tycyahan.
\v 38 Mangꞌe na nndaꞌ, 
joo nanminꞌ, juu Pedro yo ninꞌJuan, tavindyiiꞌ nꞌonhoꞌ
joohin, quiꞌndyehoꞌ ntyja na contꞌahan. Ee juu jñꞌoon na
conincyahan yo tsꞌian na contꞌahan, xe na aa veꞌ ntyja ꞌnaan
nnꞌan conanꞌxuanhanꞌ, ngantycüii nquiihanꞌ.
\v 39 Majoꞌ juu
tsꞌianminꞌ na contꞌahan, xe na aa ntyja ꞌnaanꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon
conduihanꞌ, yajoꞌ tyiꞌjon quindëë na nnanꞌtyuiiꞌhoꞌ joohanꞌ.
Ata nnintyincyooꞌ na nquii jon conanꞌvehoꞌ cjooꞌ jon.
\p
\v 40 Ndoꞌ joo nanꞌñeen na conduihan nanmꞌannꞌian yo
Gamalielꞌñeen, jnanꞌjonhan yo jñꞌoon na siquiꞌmaanꞌ jonhan.
Ndoꞌ ndë joꞌ tqueenꞌ nndaꞌhan ve nanꞌñeen na totsayꞌonhan yo
jñꞌoon na toninncyaa Jesús. Tjaꞌhan nanꞌñeen. Ndoꞌ jndue
nndaꞌhan na yo naijndeiꞌhanꞌ na quitsacüentyjeeꞌhan na
conanꞌmanhan ntyja ꞌnaanꞌ xueeꞌ Jesús. Ndë joꞌ jnanꞌquindyaa
ntcüeꞌhan nanꞌñeen.
\v 41 Ndoꞌ joo nanꞌñeen jnduiꞌhan quiiꞌ ntꞌan nanmꞌannꞌianꞌñeen. Nein 
jndyihan na tyincyaa Tyoꞌtsꞌon na conduihin nnꞌan na scüejnaanꞌhanꞌhin 
ntyja ꞌnaanꞌ xueeꞌ nquii Jesús.
\v 42 Ndoꞌ ꞌio ꞌio tonanꞌmanntyichenhan ndëë nnꞌan
quiiꞌ vatsꞌon tꞌman, ndoꞌ mantyi xenꞌ ntꞌaa xenꞌ ntꞌaa
tonanꞌmanhan ndëë nnꞌan. Tasacüentyjeeꞌhan na tonanꞌmanhan
ndoꞌ na toninncyahan jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ Jesús na manquii jon
conduihin Cristo.
\c 6
\s Joo nnꞌan tmaanꞌ cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon,
cotꞌionhan tsꞌian ntyqueꞌ ntyjehan
\p
\v 1 Majoo xueeꞌñeen tëvijndyentyichen nnꞌan na vantyja nꞌon
Jesús. Quiiꞌ ntꞌanhin mꞌan nnꞌan judíos na conanꞌneinhan
jñꞌoon griego, ndoꞌ yo mañoon ntyjehan na conanꞌneinhan jñꞌoon
hebreo. Nque nanꞌñeen na conanꞌnein jñꞌoon griego, tquenhan
jñꞌoon ntyja ꞌnaan ntyjehan nanꞌñeen na conanꞌnein jñꞌoon
hebreo. Ee joo nanntcu ninnque na mꞌan juu tmaanꞌ na conduihan,
chjochen ꞌnan na toyꞌonhan cüenta na tovijntꞌuehan, chichen
ntyjehan nanntcu ninnque na conanꞌnein jñꞌoon hebreo.
\v 2 Ndoꞌ ngꞌe juu jñꞌoonꞌñeen, 
nque nnꞌan na nchoꞌve jnanꞌncüihan tsoñꞌen nnꞌan na
vantyja nꞌon Jesús. Jnduehan ndëë nanꞌñeen:
\p
—ꞌOꞌ ntyjë, tyiꞌquichuhanꞌ na nꞌndyë́ na coninncyá jñꞌoonꞌ
Tyoꞌtsꞌon chaꞌ na nnanꞌjntꞌá ꞌnan na ntcüaꞌ nnꞌan.
\v 3 Mangꞌe
joꞌ, tyquiiꞌ ntꞌan ntyjehoꞌ tmaanꞌ nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús,
quitjihoꞌ ntyqueꞌ ntyjehoꞌ nannon na vaa jñꞌoon ntyja ꞌnaan
nanꞌñeen na ya nnꞌanhin. Icanhanꞌ na conduihan nnꞌan na jndaꞌ
nquen ndoꞌ na quindë ya nanꞌxuan Espíritu Santo, 
Ndoꞌ nquë́ ntꞌiö́n tsꞌianmin joohan na quinanꞌjndaꞌhan ꞌnan na
ncyꞌon joo nanntcu ninnque.
\v 4 Ndoꞌ já, 
ninnquiiꞌchen na nnanꞌnë́n nnon Tyoꞌtsꞌon ndoꞌ na nninncyá
jñꞌoonꞌ jon ndëë nnꞌan.
\p
\v 5 Ndoꞌ tsoñꞌen nanꞌñeen na vantyja nꞌon, tjonꞌ jñꞌoonhan na
quindui na nndaꞌ. Joꞌ tjihan juu Esteban, tsan na manchaꞌchen tsꞌon
na vantyja tsꞌon Jesús ndoꞌ na quindë ya tsixuan Espíritu
Santo. Ndoꞌ mantyi tjihan Felipe, Prócoro, Nicanor,
Timón, Parmenas, yo ninꞌNicolás, tsan na jnan tsjoon
Antioquía. Juu jon chito tsꞌan judíohin, conduihin tsꞌan na totsijonhin
yo jñꞌoon na conanꞌtꞌmaanꞌ nnꞌan judíos nquii Tyoꞌtsꞌon.
\v 6 Ndoꞌ nque nnꞌan na vantyja nꞌonhan Jesús, vi na jndë tjihan
nanminꞌ, jndyochohan nanꞌñeen ndëë nnꞌan nchoꞌve na
totsayꞌonhan jñꞌoon yo Jesús. Ndoꞌ nquehan jnanꞌneinhan nnon
Tyoꞌtsꞌon ntyja ꞌnaan nanꞌñeen. Jndë joꞌ tyiohan ndueehan nacjo
nanꞌñeen na ncyꞌonhan cüenta tsꞌian na ntꞌahan.
\p
\v 7 Ndoꞌ jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon majndyentyichen tëcyahanꞌ. Ndoꞌ
quiiꞌ Jerusalén tëvijndyentyichen nnꞌan na vantyja nꞌonhan
Jesús. Ata nque ntyee ꞌnaan nnꞌan judíos, mantyi jndyehan
tovantyja nꞌonhan jon.
\s Tyꞌon nnꞌan Esteban
\p
\v 8 Juu naya na condui Tyoꞌtsꞌon, quindë ya totsixuan Esteban
juuhanꞌ. Mantyi quindë ya tomꞌaan Espíritu Santo quiiꞌ tsꞌon
jon. Ngꞌe joꞌ jndye jnꞌaan tꞌman na totsꞌaa jon quiiꞌ ntꞌan nnꞌan
na tyiꞌjeꞌquinduihanꞌ xe na aa yo najndei nquii jon na sꞌaahanꞌ na
tꞌoonꞌ jndyi nꞌon nnꞌan ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ.
\v 9 Quiiꞌ tsjoon
Jerusalén, joꞌ tovaa ncüii vatsꞌon cüenta nnꞌan judíos, joo
nnꞌan na tovancüi joꞌ, tonduihan nnꞌan na jndë jndyaahan na
totyeꞌntjontyenhan ndëë mañoon nnꞌan. Joo nanꞌñeen jnanhan 
tsjoon Cirene yo Alejandría ndoꞌ yo ndyuaa Cilicia yo ninꞌAsia. 
Vendye joo nanꞌñeen taꞌhan na jnanꞌjndyehan jndyuehan yo juu 
Estebanꞌñeen.
\v 10 Majoꞌ joo nanꞌñeen tyíꞌquindëë ntꞌahan yo jñꞌoon
na totsinin jon, mangꞌe nquii Espíritu Santo tyincyaa na jndaꞌ
xquen jon.
\v 11 Ndoꞌ na nndaꞌ, jnanꞌjndaꞌ nanꞌñeen na tyincyahan
xoquituꞌ ndëë vendye nnꞌan na quindue nanꞌñeen na jndë
jndyehan na totsinin Esteban jñꞌoon tsanꞌ cjooꞌ Moisés yo
mantyi cjooꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon.
\v 12 Ndoꞌ nnꞌan na mꞌan 
Jerusalén, vi na jndë jndyehan juu quintuꞌñeen, tꞌman
tyionhanꞌ na quindyaꞌ ngiohan. Nquehan yo nnꞌan na conintque
ndëëhan, yo ninꞌnnꞌan na conanꞌman jñꞌoon na tquen 
Moisés. Joꞌ tyioohan na mꞌaan Estebanꞌñeen, tyꞌonhan jon,
tyeyꞌonhanhin ndëë nanmꞌannꞌian ꞌnaanhan.
\v 13 Ndoꞌ mantyi jnanꞌjndaꞌhan nnꞌan na quinanꞌnein quintu cjooꞌ jon. 
Jndue nanꞌñeen:
\p
—Juu tsanvahin ninnquiiꞌchen itsinin juu jñꞌoon tsanꞌ cjooꞌ
vatsꞌon tꞌmanva na jiꞌua tsixuanhanꞌ, ndoꞌ mantyi cjooꞌ juu
jñꞌoon na tquen Moisés.
\v 14 Ee nquë́ jndë jndyë́ na
totso juu na juu Jesús, tsan na jnan Nazaret, ntsityuiiꞌ juu
vatsꞌonvahin ndoꞌ mantyi ntscüejndyo juu costumbre na tyincyaa
Moisés ndëëhë.
\p
\v 15 Ndoꞌ tsoñꞌen nanmꞌannꞌianꞌñeen, quii jntyꞌiahan nnon
Esteban. Jntyꞌiahan na itsijonhanꞌ nnon jon chaꞌna nnon ncüii
ángel.
\c 7
\s Jñꞌoon na sintcüeꞌ Esteban ndëë
nnꞌan na tyꞌonhin
\p
\v 1 Ndoꞌ nquii tyee na conintque ndëë nnꞌan judíosꞌñeen,
taxeeꞌ jon nnon Esteban. Itso jon: “¿Aa mayuuꞌ na nndaꞌ
vaa na totsuꞌ?”
\v 2 Ndoꞌ tꞌa Esteban, tso jon: “ꞌOꞌ ta na conintquehoꞌ yo
ninꞌoꞌ ntyjëëhë, quindyehoꞌ chjo jñꞌoon na ntsinën.
Nquii ta Tyoꞌtsꞌon na taquintyja tꞌman conduihin,
tityincyooꞌhin nnon tsochiihi Abraham xjen na tomꞌaan jon
ndyuaa Mesopotamia, vitjachen na ncja jon tsjoon Harán.
\v 3 Itso jon nnon juu: Quinduiꞌ ntjoohin ndyuaa tsjonꞌ. Quiꞌndyiꞌ 
nnꞌan ꞌnanꞌ. Ndoꞌ cjaꞌ ndyuaa na ntsiꞌman nnonꞌ.
\p
Nndaꞌ vaa tso Tyoꞌtsꞌon nnon Abraham.
\v 4 Ndoꞌ na nndaꞌ, ya
joꞌ jnduiꞌ Abraham tsjoonꞌ jon ndyuaa Caldea, tja jon ndyuaa
Harán. Ndoꞌ vi na jndë tueꞌ tsotye jon, yajoꞌ 
jndyoyꞌoon Tyoꞌtsꞌon Abrahamꞌñeen ndyuaavahin naijon na
mꞌanhoꞌ naneinhin.
\v 5 Majoꞌ tasiquindaaꞌ Tyoꞌtsꞌon juu
ndyuaamin jon, min na veꞌ vi tanꞌ chjohanꞌ. Majoꞌ min na nndaꞌ,
tcoꞌ Tyoꞌtsꞌon ꞌndyo jon jñꞌoon na tyiꞌjeꞌquitscüejndyo jonhanꞌ
na mancüiixjen nndaaꞌ juu ndyuaaminhin, ndoꞌ ya na ngueꞌ juu,
ntsinda juu, joohan nnanꞌxuanhan cüentahanꞌ. Nndaꞌ tso Tyoꞌtsꞌon
nnon juu min na juu xjenꞌñeen minꞌncüii jnda juu tacꞌoon.
\v 6 Ndoꞌ mantyi tso Tyoꞌtsꞌon na nque nnꞌan tsjan Abraham na
nndyocahanꞌ, ncꞌohan ncüiichen ndyuaa naijon na nduihan nnꞌan na
veꞌ sque ya. Ndoꞌ joꞌ ngotyeꞌntjontyenhan ndëë nnꞌan juu
ndyuaaꞌñeen, ndoꞌ joo nnꞌan na mꞌanhanꞌ, nenque ciento ndyu
ngontꞌaviꞌ nanꞌñeenhan.
\v 7 Majoꞌ tsontyichen Tyoꞌtsꞌon nnon
Abraham: “Ndoꞌ joo nnꞌan ndyuaaꞌñeen na ntꞌahan na
ngotyeꞌntjontyen ntsindaꞌntyjoꞌ ndëëhan, ncö ntcoꞌxën nanꞌñeen
jnaanꞌ na nndaꞌ nntꞌahan. Ndoꞌ ndë joꞌ, joo ntsindaꞌntyjoꞌ
nndyochö ntcüꞌëhan ndyuaavahin na nnanꞌtꞌmaanꞌ nndaꞌhan ja
ntjoohin.”
\p
Ndöꞌ vaa jñꞌoon na tso Tyoꞌtsꞌon nnon tsanꞌñeen.
\v 8 Ndoꞌ
tquen Tyoꞌtsꞌon jñꞌoon nnon Abraham na juu jnda jon na
jndëcya nnduihin, quityjee jon tjan na yusꞌahin. Ndoꞌ na nndaꞌ, 
juu xjen na tui Isaac, tyjee jon tjan na yusꞌahin juu xee na jndë 
nen xuee ꞌnaanꞌ juu. Ndoꞌ juu Isaac, manincüajon sꞌaa jon xjen na tui 
jnda jon Jacob. Ndoꞌ nquii Jacob, majoꞌntyi sꞌaa jon yo nchoꞌve
ntsinda jon nnꞌan na conduihan ndochiihi, manquëhë na condui
jaa nchoꞌve ntmaanꞌ nnꞌan Israel.
\p
\v 9 “Ndoꞌ nque ntsinda Jacob, na conduihan ndochiihi na
tomꞌanhan ndyu na toxenꞌchen, tonanꞌtëëꞌ jndyi nꞌonhan ntyjehan
José. Ndëëhanhin ndëë nnꞌan ndoꞌ joo nanꞌñeen tyeyꞌonhanhin
ndyuaa Egipto. Majoꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon tomꞌaan jon yohin na tomꞌaan
juu ndyuaaꞌñeen.
\v 10 Ndoꞌ tsoñꞌen naviꞌ na toquenon
juu Joséꞌñeen, totsiquindyaa Tyoꞌtsꞌonhin, mantyi tyincyaa jon
na jndaꞌ xquen juu, ndoꞌ sꞌaa jon na tëveeꞌ ntyjii Faraón yohin.
Nquii Faraónꞌñeen, conduihin tsanmꞌaantsꞌian tꞌman juu ndyuaa
Egipto. Tꞌion jon tsꞌian José na tonduihin gobernado ninvaañꞌen
ndyuaaꞌñeen, ata mantyi juu vatsꞌian naijon na coꞌxen juu
Faraónꞌñeen.
\p
\v 11 “Ndoꞌ tentyja xjen na tyioo jndoꞌ tꞌman ninvaa ndyuaa
Egiptoꞌñeen yo ninꞌndyuaa Canaán. Jnaanꞌ joꞌ ji vaa jndyi
toquenon nnꞌan. Ndoꞌ nque ndochiihi tandicüijndaꞌ ꞌnan na
ntcüaꞌhan.
\v 12 Majoꞌ nquii Jacobꞌñeen, jndyii jon jñꞌoon na juu
ndyuaa Egiptoꞌñeen, joꞌ min ꞌnan na ya ntcüaꞌ tsꞌan. Yajoꞌ
nque ndochiihi, ntsinda jon, jñon jonhan joꞌ na vejndyee ngue.
\v 13 Ndoꞌ vi na jndë joꞌ, nque ndochiihi nanꞌñeen, tyꞌe
nndaꞌhan joꞌ na vja ve, ndoꞌ juu xjenꞌñeen José siꞌman nquiiꞌ
jon ndëëhan na manquiintyi jon na conduihin ntyje nquehan. Ndoꞌ na
nndaꞌ, nquii tsanmꞌaantsꞌian tꞌmanꞌñeen, tajnaanꞌ jon ntyje
nquii José nanꞌñeen.
\v 14 Ndoꞌ vi na jndëcya, nquii José
tꞌua jon tsꞌian ndëë ntyje jon na quitsacyꞌonhan tsotyehan yo
ninꞌtsoñꞌen nnꞌan chuuꞌhan. Joo nanꞌñeen jndë ndyennꞌan
nchoꞌnqui vantjoꞌ ꞌonhan.
\v 15 Nndaꞌ vaa na tui na tja Jacob
ndyuaa Egipto. Joꞌ tomꞌaan jon, ndoꞌ majoꞌ tueꞌ jon. Mantyi
ndochiihi ntsinda juu Jacobꞌñeen, juu ndyuaaꞌñeen tjëhan.
\v 16 Ndoꞌ ndëcya nque ndantyjo ntꞌooꞌñeen, tyecho ntcüeꞌhan
siꞌtsꞌo ꞌnaan nanꞌñeen tsjoon Siquem, ndyuaa naijon na jnanhan.
Ndoꞌ tyequityꞌiuhan ntꞌooꞌñeen quiiꞌ tsiꞌtsꞌua na sijnda Abraham
yo sꞌon xuee ndëë ntsinda tsan na jndyu Hamor.
\p
\v 17 Ndoꞌ sininntyichen Esteban. Tso jon: “Ndoꞌ viochen xjen
na ngatsiquindëhanꞌ juu jñꞌoon na tcoꞌ Tyoꞌtsꞌon ꞌndyo jon nnon
Abraham na ntsiquindyaa jon nanꞌñeen na nnduiꞌ ntcüeꞌhan
juu ndyuaaꞌñeen, majndyentyichenhan tandë.
\v 18 Ndoꞌ joo
ndyuꞌñeen jndye nnꞌan na ncüii ro ncüiihan na jndë tomꞌanhan
tsꞌian tꞌman ndyuaa Egipto. Ndoꞌ tueeꞌ xjen na tëcjo ncüiichen
tsꞌan na nduihin tsanmꞌaantsꞌian tꞌman ndëë nnꞌan Egipto. Juu
tsanꞌñeen tatajnaanꞌ jon tsoJosé.
\v 19 Nquii
tsanmꞌaantsꞌianꞌñeen, yo na jndaꞌ xquen jon, totsiviꞌnnꞌan jon
ndochiihi. Ee tquen jon jñꞌoon na quiꞌndyehan yoꞌndaa ndahan na
cüje nque joo.
\v 20 Ndoꞌ majooto xueeꞌñeen tui Moisés. Ndoꞌ
tëveeꞌ ntyjii Tyoꞌtsꞌon yo jon. Tye jon yo ndyee jon, ninndye chiꞌ
na tonanꞌquehan jon vꞌaahan.
\v 21 Majoꞌ tueeꞌ xjen, yo najndeiꞌhanꞌ na jntyꞌehanhin na cueꞌ jon,
majoꞌ manquiito yuscu jnda tsanmꞌaantsꞌian tꞌmanꞌñeen ntjii
juu yujntꞌa Moisés. Juu yuscuꞌñeen tovantyjeeꞌ juuhin
chaꞌvijon jnda nquii juu.
\v 22 Mangꞌe na nndaꞌ tui, juu Moisés totsijnaanꞌ jon tsoñꞌen 
na jndaꞌ nquen nnꞌan Egipto. Ndoꞌ jaaꞌ jñꞌoon na 
totsinin jon, yo ntyja ꞌnaanꞌ ꞌnan na totsꞌaa jon.
\p
\v 23 “Juu Moisésꞌñeen, ya na tueeꞌ jon chaꞌna vennꞌan chu,
sꞌaahanꞌ tsꞌon jon na ninꞌcaquindyiaaꞌ jon nque nnꞌan na nincüii
tsjan conduihin, nque nnꞌan tsjan Israel.
\v 24 Tja jon ndoꞌ jndyiaaꞌ jon ncüii tsꞌan Egipto na itsꞌaa viꞌ
tsanꞌñeen ncüii tsꞌan na ninncüii tsjan conduihin yo nquii
jon. Juu xjenꞌñeen tañoonꞌ jon tsanꞌñeen, tjiꞌ jonhin quiiꞌ
nanviꞌñeen. Iscueeꞌ jon juu tsanEgiptoꞌñeen.
\v 25 Nndaꞌ vaa na
sꞌaa jon ngꞌe toquindyiiꞌ tsꞌon jon na nque nnꞌan ꞌnaanꞌ jon, nnꞌan Israel,
ncüaaꞌ ya nꞌonhan na ninjntꞌue Tyoꞌtsꞌonhin chaꞌ ntyja ꞌnaanꞌ
nquii jon ndyaahan juu naviꞌ na mꞌanhan, majoꞌ joohan tataaꞌ
nꞌonhan na nndaꞌ.
\v 26 Ndoꞌ vi tonco ncüiichen xuee, jndyiaaꞌ
Moisésꞌñeen ve ntyje jon nnꞌan Israel na ninncüii tsjan
conduihan yo nquii jon, na conanꞌntjaꞌhan. Ndoꞌ ntꞌue tsꞌon jon
na quintjo ya ntcüeꞌhan yo ntyjehan. Ngꞌe joꞌ na tso jon
ndëëhan: “ꞌOꞌ ninncüii tsjan conduihoꞌ. ¿Ndu na
conanꞌntjaꞌhoꞌ yo ntyjehoꞌ?”
\v 27 Majoꞌ juu tsꞌan na ntꞌue tyiaꞌ
yo ncüiichen tsanꞌñeen, jñoon juu ntꞌö nquii Moisés. Ndoꞌ tso
juu nnon jon: “¿Nin tsꞌan tquen ꞌuꞌ na nintque ꞌuꞌ ndë́, ndoꞌ
na ntcoꞌxenꞌ já?
\v 28 ¿Aa mantyi ninꞌquitscueꞌ ja chaꞌna
iscueꞌ juu tsꞌan Egipto vja? ”
\v 29 Ndoꞌ Moisés, vi na jndë jndyii jon jñꞌoonvaꞌ, sꞌaa jon vi
ntyja, tja jon ndyuaa Madián. Joꞌ tomꞌaan ya jon, ndoꞌ majoꞌ toco 
jon, tui ve nannon ntsinda jon juu ndyuaaꞌñeen.
\p
\v 30 “Ndoꞌ vi na jndë tenon vennꞌan chu na tomꞌaan jon joꞌ,
sijonhanꞌ na mꞌaan jon ncüii joo quiiꞌ jndëë na ndyo juu tyoꞌ
na jndyu Sinaí. Juu xjenꞌñeen tityincyooꞌ ncüii ángel nnon jon
quityquiiꞌ tsachon na coco ncüii tsonneon.
\v 31 Ndoꞌ na
jndyiaaꞌ jonhanꞌ, tomꞌaanꞌ jndyi tsꞌon jon nin ꞌnan
ninꞌquitsiquindyihanꞌ. Majoꞌ juu xjen na sindyooꞌhin na ndyiaaꞌ
ya jonhanꞌ, jndyii jon na nquii ta Tyoꞌtsꞌon itsinin.
\v 32 Tso jon: “Ja condui Tyoꞌtsꞌon cüentaaꞌ tsochiꞌ Abraham, tsan na
tomꞌaan ndyu na toxenꞌchen, majoꞌntyi cüentaaꞌ juu Isaac yo
ninꞌJacob.” Ndoꞌ xjen na jndyii Moisés na nndaꞌ,
tyeꞌ coviquijntyꞌehin na tyꞌue jon, min ndincyaahanꞌ na ndyiaaꞌ
jon juu tsꞌoonꞌñeen.
\v 33 Ndoꞌ tso Tyoꞌtsꞌon nnon jon: “Cüjiꞌ ntconꞌ, ngꞌe naijon na mintyjeꞌ,
conduihanꞌ tyuaa na jiꞌua ngꞌe jndë tyjënön ntjoohin.
\v 34 Ee jndë jntyꞌia
nnön na nque nnꞌan ndyuaa Egipto contꞌaviꞌhan nnꞌan njan, nnꞌan
Israel, ndoꞌ mantyi jndë mandyi na cotcüihan quityquiiꞌ juu
naviꞌñeen. Ndoꞌ joꞌ jndë jndyocuë na ntsiquindyahin. Ndoꞌ
naneinhin, ꞌuꞌ njñön na cjaꞌ ntcüeꞌ ndyuaa Egipto.”
\p
\v 35 Ndoꞌ tsontyichen Esteban: “Nque nnꞌan Israel tontꞌahin
na tyiꞌcueeꞌ nꞌonhan juu Moisés. Ee jnduehan nnon jon: ¿Nin
tsꞌan tquen ꞌuꞌ na nintque ꞌuꞌ ndë́ ndoꞌ na ntcoꞌxenꞌ já?
Majoꞌ manquiintyi Tyoꞌtsꞌon tꞌua jon tsꞌian nnon tsanꞌñeen na
coꞌxen jon joohan ndoꞌ na ntsiquindyaa jonhan naviꞌ na tomꞌanhan
ndyuaa Egipto. Ntyja ꞌnaanꞌ juu ángel na tityincyooꞌ nnon Moisés 
quityquiiꞌ tsonneon na covꞌa, joꞌ na sijndaꞌ Tyoꞌtsꞌon na tsixuan 
Moisés juu tsꞌianꞌñeen.
\v 36 Majuuntyi Moisésꞌñeen, tjiꞌ jon
ndochiihi nnꞌan Israel ndyuaa Egipto na tomꞌanhan joꞌ ndyu na
toxenꞌchen. Majon na totsꞌaa tsꞌian tꞌman na tyiꞌjeꞌquinduihanꞌ
ntyja ꞌnaanꞌ najndei nquii jon. Manquiintyi jon na totsꞌaa jnꞌaan tꞌman
xjen na tenonhan Ndaandue Ve, ndoꞌ mantyi viochen xjen na tomꞌan
yahan vivennꞌan chu ndyuaa naijon tajndaꞌ ya covaꞌ.
\v 37 Manquiintyi jon na tso jon ndëë ntyjëëhë nnꞌan Israel:
“Nquii Tyoꞌtsꞌon ntquen jon ncüii nnꞌan ꞌnaanhoꞌ na ntsixuan jon
tsꞌian na nnincyaa jon jñꞌoon ndëëhoꞌ chaꞌxjen na tꞌua jon juu
tsꞌianꞌñeen nnön.”
\v 38 Manquii jon na tomꞌaan yo tmaanꞌ
ntyjëëhë Israel viochen xjen na tomꞌan yahan ndyuaa na
tajndaꞌ covaꞌ. Manquii jon na tomꞌaan jon Tyoꞌ Sinaí xjen
na sinin ángel nnon jon yo ndëë ndochiihi nanꞌñeen. Manquii
jon na tyꞌoon cüenta joo jñꞌoon na concyahanꞌ na ngüandoꞌ
ñuaanꞌ tsꞌan na tonnon Tyoꞌtsꞌon na itscüenon jonhanꞌ
ndëëhë.
\p
\v 39 “Majoꞌ nque ndochiihi na tomꞌan ndyu na toxenꞌchen,
tyíꞌquitaꞌngueeꞌhan jñꞌoon na toninncyaa Moisés
ndëëhan. Min tajnanꞌjñꞌoonꞌhan jñꞌoon na totso jon ndëëhan
ndoꞌ mantyi totsꞌaa jndyihanꞌ nꞌonhan na nincꞌo ntcüeꞌhan
Egipto.
\v 40 Mangꞌe na nndaꞌ, joꞌ na tonduehan nnon Aarón:
Quitsiaꞌ ꞌnan na nnanꞌquijndyu jaahanꞌ Tyoꞌtsꞌon na
nnanꞌtꞌmaanꞌ jaa na juuhanꞌ ngüejndyeehanꞌ tondëëhë, ngꞌe
ntyja ꞌnaanꞌ juu Moisésvaꞌ, tsan na tjiꞌ jaa ndyuaa Egipto, min
tyiꞌquindiö nin ꞌnan tjon jon.
\v 41 Ndoꞌ na jnduehan na nndaꞌ,
jnanꞌyahan ncüii ꞌnan na chaꞌvijon toro chjo. Ndoꞌ
tonanꞌcüjehan quiooꞌ na tonanꞌtꞌmaanꞌhan juuhanꞌ na tonduehan na
juuhanꞌ conduihanꞌ Tyoꞌtsꞌon. Mantyi tontꞌahan nguee na
tonanꞌtꞌmaanꞌhan juu nanꞌñeen na jnanꞌya nquehan.
\v 42 Mangꞌe
na nndaꞌ, jntyꞌii Tyoꞌtsꞌon joo nanꞌñeen. Ata tyincyaa jon na
nque nanꞌñeen jnanꞌtꞌmaanꞌhan ncjuu na mꞌan tsjöꞌndue. Ee juu
tsan na tonincyaa jñꞌoon ntyja nchu vaa ꞌnan na nguaa, vaa jñꞌoon na
tji jon ntyja ꞌnaan nanꞌñeen. Ndö vaa tso jñꞌoonꞌñeen:
\q
ꞌOꞌ nnꞌan Israel, joo quiooꞌ na tonanꞌcüjehoꞌ
xjen na tomꞌanhoꞌ vennꞌan ndyu
juu ndyuaaꞌñeen na tajndaꞌ covaꞌ,
\q
¿Aa nnön na toninncyahoꞌ quiooꞌñeen?
\q
\v 43 Quiooꞌñeen, chito nnön toninncyahoꞌ joo oꞌ.
\q
Ee ꞌoꞌ tonanꞌyꞌonhoꞌ vꞌaa ndiaa na toquindyiiꞌ
juu ꞌnan na tonanꞌtꞌmaanꞌhoꞌ na jndyuhanꞌ Moloc.
\q
Mantyi yo juu ꞌnan na jndyu Renfán,
quixjuu ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ,
\q
juuhanꞌ na tonanꞌtꞌmaanꞌhoꞌ.
\q
Joo nanꞌminꞌ na tonanꞌtꞌmaanꞌhoꞌ, 
\q
ninnquiiꞌchen
ꞌnan na tonanꞌya nquehoꞌhanꞌ.
\q
Ngꞌe tsojnaanꞌ na conanꞌtꞌmaanꞌhoꞌ nanꞌminꞌ,
joꞌ na ncüjiꞌ ja ꞌoꞌ ndyuaa tsjoonhoꞌ na
njñönhoꞌ na ncꞌohoꞌ ndyuaa
na tonnon tsjoon Babilonia.
\p
Ndöꞌ vaa jñꞌoon na tyincyaa tsanꞌñeen. Ndoꞌ tsontyichen
Esteban:
\v 44 “Nque ndochiihi na tomꞌan ndyu na toxenꞌchen,
xjen na tomꞌanhan juu ndyuaaꞌñeen na tannꞌan cꞌoon,
tonanꞌyꞌonhan juu vꞌaa ndiaa naijon na tonanꞌvehan ntcaaꞌ ntjöꞌ
na chuuꞌ ntji na tquen Tyoꞌtsꞌon na icoꞌxenhanꞌ. Juu vꞌaa
ndiaaꞌñeen jndëhanꞌ chaꞌxjen jñꞌoon na siꞌman jon nnon Moisés
ee tso jon nnon juu na quitsia juuhanꞌ chaꞌxjen ꞌnan na jndë
siꞌman jon nnon juu.
\v 45 Nque ndochiihi na tomꞌanhan ndyu na
toxenꞌchen, nnꞌan tsjan joohan na jndyocahanꞌ, jndyoyꞌon nanꞌñeen juu
vꞌaaꞌñeen xjen na jndyochu Josué joohan ndyuaaminhin naijon na
sijndaꞌ Tyoꞌtsꞌon na ncꞌonhan. Ndoꞌ joo nnꞌan na tomꞌan jndyee
ndyuaaminhin, tjiꞌ jon nanꞌñeen, mangꞌe joꞌ nque ndochiihi
jndëë jntꞌahan yo nanꞌñeen. Ndoꞌ juu vꞌaa ndiaaꞌñeen, ninvaa
tonanꞌyꞌonhan juuhanꞌ ata xjen na tomꞌaan juu David.
\v 46 Nquii
Tyoꞌtsꞌon, juu naya na conduihin, siquindaaꞌ jonhanꞌ juu
Davidꞌñeen. Joꞌ na tcan juu vi nayaꞌñeen na nninncyaa jon na
ntsia juu ncüii vꞌaa naijon nque nnꞌan tsjan Jacob na
jndyocahanꞌ, nnanꞌtꞌmaanꞌhan nquii Tyoꞌtsꞌon.
\v 47 Majoꞌ 
Salomón, jnda nquii David, nquii juu sia vꞌaaꞌñeen.
\v 48 Majoꞌ
nquii Tyoꞌtsꞌon na mꞌaan nandyentyichen, chito veꞌ quiiꞌ ntꞌaa na
conanꞌya nnꞌan, joꞌ na imꞌaan jon. Chaꞌxjen jñꞌoon na tso tsꞌan
na toninncyaa jñꞌoon ntyja nchu vaa ꞌnan na nnguaa, tso tsanꞌñeen:
\q
\v 49 Quiñoonꞌndue conduihanꞌ silla na
maninꞌ tsꞌiaanꞌ naijon na mavaquityën. 
\q
Ndoꞌ juu
tsonnangue tsixuanhanꞌ naijon na ntyjo ngꞌë.
\q
Ndoꞌ na nndaꞌ, ¿Nin ncüii nnon vꞌaa na
nndëë nnanꞌyahoꞌ naijon na ncꞌön?
\q
Ndoꞌ ¿Yuu vaa nquii jon na ngüajndyëë?
\q
\v 50 Ee ncö, tsoñꞌen nanꞌminꞌ, maja tquënhanꞌ.”
\p
Ndöꞌ vaa jñꞌoon na tji tsanꞌñeen.
\p
\v 51 Ndoꞌ tsontyichen Esteban: “Majoꞌ ꞌoꞌ mancüiixjen conduihoꞌ nnꞌan 
queꞌ nꞌon. Itsijonhanꞌ ꞌoꞌ chaꞌvijon nque nnꞌan na tyiꞌquinanꞌtꞌmaanꞌhan 
Tyoꞌtsꞌon. Tyiꞌninꞌquindyehoꞌ nchu vaa na
ntꞌue tsꞌon jon yohoꞌ, min tyiꞌquitaꞌngueeꞌhoꞌhanꞌ.
Ninnquiiꞌchen conanꞌvehoꞌ nacjooꞌ nquii Espíritu Santo.
Manincüejon contꞌahoꞌ chaꞌxjen tontꞌa nque ndochihoꞌ na
tomꞌanhan ndyu na toxenꞌchen.
\v 52 Ncüii cüii tsꞌan na
tomꞌanhin ndyu na toxenꞌchen na toninncyahin jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon 
ntyja nchu vaa ꞌnan na nnguaa, nque ndochihoꞌ, mancüiixjen 
tontꞌaviꞌhan nanꞌñeen. Ndoꞌ mantyi nque nnꞌan na toninncya 
jñꞌoon ntyja na ndyo nquii Cristo na jndyoyu conduihin, majoontyi 
ndochihoꞌ tonanꞌcüjehan nanꞌñeen. Majoꞌ nanein nquii Cristo, 
nquehoꞌ jndë tyincyahoꞌ cüentahin, ndoꞌ jndë jnanꞌcueeꞌhoꞌhin.
\v 53 Manquentyihoꞌ na tyꞌonhoꞌ cüenta juu jñꞌoon na tquen Moisés na
tyincya ángeles juuhanꞌ nnon jon, majoꞌ ꞌoꞌ
tyiꞌninꞌquitaꞌngueeꞌhoꞌhanꞌ.”
\s Na jnanꞌcueeꞌ nnꞌan Esteban
\p
\v 54 Ndoꞌ nque nanmꞌannꞌianꞌñeen, vi na jndë jndyehan
jñꞌoonminꞌ na sinin Esteban ndëëhan, tennon ntyja xjen na
tyionhanꞌ quindyaꞌ ngiohan. Tonanꞌquiꞌioonꞌhan ndiꞌnꞌonhan
na jnanꞌvjehan jon.
\v 55 Majoꞌ juu jon, quindë ya tomꞌaan
Espíritu Santo quiiꞌ tsꞌon jon. Jndondë jon quiñoonꞌndue,
joꞌ jndyiaaꞌ jon juu na nancooꞌ jndyi quixuee naijon na mꞌaan
nquii Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ mantyi jndyiaaꞌ jon na minntyjeeꞌ Jesús
ngiaaꞌ Tyoꞌtsꞌon tontyjaya.
\v 56 Ndoꞌ ya na jndyiaaꞌ Esteban na nndaꞌ, jndei sinin jon, tso
jon:
 \p
—Quijntyꞌiahoꞌ, mantyꞌia na conaan quiñoonꞌndue ndoꞌ nquii jon
na conduihin na itsinꞌman jon ñuaan nnꞌan, mꞌaan jon ngiaaꞌ
Tyoꞌtsꞌon tontyjaya.
\p
\v 57 Ndoꞌ nanꞌñeen, jndei jnanꞌxuaahan na vjehan na
nndaꞌ tso jon. Tëꞌhan nquihan, ndoꞌ ninñoonꞌ tyꞌonhan jon.
\v 58 Ndoꞌ vi na jndë tjiꞌhan jon quiiꞌ tsjoon, yajoꞌ nque nnꞌan
na condue na vaa jnaanꞌ jon, tjiꞌhan ndiaatco na cüehan. Tquen
yahan joo ndiaaꞌñeen na mꞌaan ncüii tsansꞌandyua na
jndyu juu Saulo, na quen juu chjo cüentahanꞌ. Ndë joꞌ taꞌhan,
totuenꞌhan ntjöꞌ Esteban.
\p
\v 59 Ndoꞌ viochen xjen na cotuenꞌ nanꞌñeen ntjöꞌhin, sinin jon
nnon Tyoꞌtsꞌon. Itso jon: “ꞌUꞌ ta Jesús, juu na ndyiiꞌ na vantꞌö, 
cyonꞌ cüentahanꞌ.”
\v 60 Ndoꞌ vi jndë joꞌ tcon xtye jon. Jndei sixuaa jon, tso
jon: “Ta Jesús, juu jnanva na contꞌa nanmin ja, tyiꞌntsaꞌ na 
ntꞌuiihanꞌhin.”
\p
Ntycüii na tso jon na nndaꞌ, mana tueꞌ jon.
\c 8
\p
\v 1 Ndoꞌ joꞌ vijon mꞌaan Saulo. Sijonhin jñꞌoon yo nanꞌñeen na
jnanꞌcueeꞌhan Esteban.
\p
Ndoꞌ majuuntyi xueeꞌñeen na jnanꞌcueeꞌ nanꞌñeen Esteban, joo nnꞌan 
tsjoon Jerusalén, tyeꞌ na ji vaa jndyi tontꞌa viꞌhan joo nnꞌan na
vantyja nꞌon Jesús na tomꞌanhan joꞌ. Ngꞌe na nndaꞌ, tsochenhan
tycyahan ninvaa ndyuaa Judea yo Samaria. Xiaꞌntyi nque nnꞌan na
totsayꞌon yo jñꞌoon na toninncyaa Jesús, joohan tatycya.
\s Totsꞌaa viꞌ Saulo tmaanꞌ nnꞌan na icüji Tyoꞌtsꞌon
cüentaaꞌ jon
\p
\v 2 Ndoꞌ vendye nnꞌan na njon jndyi Tyoꞌtsꞌon ngiohan, tyequityꞌiuhan
Esteban. Totyuee jndyihan na njon ngiohanhin.
\v 3 Majoꞌ juu Saulo tennon ntyja xjen na totsꞌaa viꞌ juu joo nnꞌan na
conduihan tmaanꞌ na vantyja nꞌonhan Jesús. Ee tovaqueeꞌ juu
quiiꞌ ntꞌaahan ndoꞌ yo naviꞌ tocüjiꞌ juu nannon ndoꞌ nanntcu.
Tovaquityiiꞌ juuhan vancjo.
\s Toninncya nnꞌan jñꞌoon naya ndyuaa Samaria
\p
\v 4 Majoꞌ nque nanꞌñeen na jnduiꞌhan Jerusalén na jnannonhan, 
ncüii cüii joo naijon na totsquehan, tonanꞌneinhan jñꞌoon
ntyja ꞌnaanꞌ Jesús.
\v 5 Ncüii joo nanꞌñeen, tsan na jndyu Felipe,
tja jon ncüii tsjoon cüentaaꞌ ndyuaa Samaria. Joꞌ ijon na
totsinin jon ndëë nnꞌan tsjoonꞌñeen ntyja ꞌnaanꞌ Cristo.
\v 6 Tovatjon nnꞌan ndoꞌ totquen yahan cüenta jñꞌoon na tonincyaa
jon, ndoꞌ mantyi tojntyꞌia ndëëhan jnꞌaan tꞌman na totsꞌaa jon na
tyiꞌjeꞌquindëë nduihanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ najndei nquii jon.
\v 7 Ndoꞌ jndye nnꞌan na nanꞌxuan jndyetyia quiiꞌ nꞌonhan, sinꞌman jonhan.
Ndoꞌ joo jndyetyiaꞌñeen, xjen na jnduiꞌhan quiiꞌ nꞌon nanꞌñeen,
jndei tonanꞌxuaahan. Ndoꞌ mantyi jndye nnꞌan na ntjein ngꞌe,
ntjein nduee, totsinꞌman jon joohan.
\v 8 Mangꞌe na nndaꞌ totsꞌaa
jon, nnꞌan tsjoonꞌñeen tyincyaahanꞌ na nein jndyihan.
\p
\v 9 Majoꞌ juu tsjoonꞌñeen jndë tijndye xuee mꞌaan ncüii
tsanquinduaꞌ, Simón jndyu tsanꞌñeen. Nque nnꞌan ndyuaa
Samariaꞌñeen, totsiviꞌnnꞌan juu joohan ee totso juu na njon
jnduihin yo tsꞌian na itsꞌaa juu.
\v 10 Ndoꞌ joo nnꞌan
tsjoonꞌñeen, min na tꞌman conduihin, ndoꞌ min na tyiꞌtꞌman
conduihin, tsoñꞌenhan totquenhan cüenta jñꞌoon na toninncyaa
juu. Tonduehin: “Juu Simónvaꞌ, juu najndei na condui Tyoꞌtsꞌon, 
tꞌman jndyi tsixuan jonhanꞌ.”
\p
\v 11 Ndoꞌ nanꞌñeen totquen yahan cüenta jñꞌoon na totsinin
juu ndëëhan ee na tijndye xuee na itsiviꞌnnꞌan juu joohan yo
tsꞌian quinduaꞌñeen.
\v 12 Majoꞌ ya na toninncyaa Felipe jñꞌoon
ntyja ꞌnaanꞌ na ityeꞌntjon Tyoꞌtsꞌon nnꞌan ntyja na cotsamꞌanhan, yo
ntyja ꞌnaanꞌ xueeꞌ Jesucristo, yajoꞌ joo nnꞌan Samariaꞌñeen,
jndyehan tëntyja nꞌonhan. Nannon ndoꞌ nanntcu tontꞌëhan yo
xueeꞌ Jesús.
\v 13 Ndoꞌ mantyi juu Simónꞌñeen, tëntyja tsꞌon
juu Jesús ndoꞌ jndë joꞌ, jndëëꞌ juu. Taꞌ juu na itsijonhin yo
Felipe. Joo jnꞌaan tꞌman na totsꞌa Felipe yo ninꞌjoo tsꞌian na
totsꞌaa jon na tyiꞌjeꞌquindëë nduihanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ najndei nquii jon,
juu Simónꞌñeen vacue tomꞌaanꞌ tsꞌon juu ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ. 
\p
\v 14 Juu xjenꞌñeen nque nnꞌan na tqueenꞌ Jesús na totsayꞌonhan
yo jñꞌoon na toninncyaa jon, ninvaa mꞌanhan Jerusalén. Ndoꞌ vi
na jndë jndyehan na mantyi nque nnꞌan Samaria jndë tyꞌonhan
cüenta jñꞌoon naya ntyja ꞌnaanꞌ Jesucristo, yajoꞌ tꞌuahan
tsꞌian nnon Pedro yo ninꞌJuan na quitsaquijntyꞌiahan joo
nanꞌñeen.
\v 15 Ndoꞌ vi na jndë squehan na mꞌan nanꞌñeen, 
jnanꞌneinhan nnon Tyoꞌtsꞌon. Tanhan na joo nnꞌan na vantyja
nꞌon, ncyaa jon na nanꞌxuan nanꞌñeen Espíritu Santo. 
\v 16 Ee juu
xjenꞌñeen minꞌncüii joohan tacoyꞌonhan cüenta Espíritu Santo.
quiiꞌ nꞌonhan. Xiaꞌntyi jndë jntꞌëhan yo xueeꞌ ta Jesús.
\v 17 Joꞌ juu Pedro yo Juan tyiohan ndueehan nacjo nanꞌñeen. Ndoꞌ
na nndaꞌ, tyꞌonhan cüenta Espíritu Santo.
\p
\v 18 Majoꞌ juu Simón, vi na jndë tquen juu cüenta na joo nanꞌñeen 
tyꞌonhan cüenta Espíritu Santo xjen na Pedro yo Juan tyiohan
ndueehan nacjo nanꞌñeen, tso juu na nninncyaa juu xoquituꞌ
ndëëhin, chaꞌ mantyi nquii juu ntsixuan juu chaꞌna joohan.
\v 19 Tso juu:
\p
—Juu najndei na nanꞌxuanhoꞌ, ncyahoꞌ na mantyi ntsixuan jahanꞌ
chaꞌ juu xjen na ndyiö ntꞌö nacjooꞌ minꞌninchen tsꞌan, mantyi
ncyꞌoon juu cüenta Espíritu Santo quiiꞌ tsꞌon juu.
\p
\v 20 Ndoꞌ sintcüeꞌ Pedro jñꞌoon, tso jon:
\p
—Cjuꞌviꞌ Tyoꞌtsꞌon sꞌon ꞌnanꞌ, ndoꞌ mantyi ncuꞌ,
ee matsitiuꞌ na veꞌ yo sꞌon, joꞌ na ndëë ngyonꞌ cüenta juu
naya na veꞌ yu na itsiquindaaꞌ jonhanꞌ nnꞌan. 
\v 21 Juu tsꞌian
ꞌnaanꞌ Tyoꞌtsꞌon na nanꞌxuán, ꞌuꞌ tyiꞌquichuhanꞌ na ntsijon ꞌuꞌ
yohanꞌ, ee tyiꞌxoncüeeꞌ tsonꞌ na tonnon jon.
\v 22 Joꞌ quintcüeꞌ tsonꞌ jnan na matsixuanꞌ. Ndoꞌ canꞌ nnon jon, tyiꞌnan
ro na ntsitꞌman tsꞌon jon ꞌuꞌ na nndaꞌ vaa na ndyiiꞌ tsonꞌ.
\v 23 Ee maquën cüenta na tꞌman jnanꞌ vaa, ndoꞌ juu jnanꞌñeen jndë
sityenhanꞌ ꞌuꞌ chaꞌvijon tyen tyen tsꞌan yo carena.
\p
\v 24 Ndoꞌ tꞌa Simón, itso juu ndëëhan:
\p
—Quitanhoꞌ nnon Tyoꞌtsꞌon na tyiꞌngenön chaꞌxjen juu jñꞌoon na
conduehoꞌ.
\p
\v 25 Ndoꞌ Pedro yo Juan, tonanꞌmanntyichenhan jñꞌoonꞌ
Tyoꞌtsꞌon, tonanꞌnein nquiiꞌhan ntyja ꞌnaanꞌ Jesús. Ndoꞌ vi jndë
joꞌ, jnduiꞌhan tsjoonꞌñeen ndyuaa Samaria na ncꞌo ntcüeꞌhan
Jerusalén. Ndoꞌ majndye njoon quijndë na mꞌanhanꞌ ndyuaaꞌñeen,
tovenonhan joꞌ. Toninncyahan jñꞌoon naya ndëë nnꞌan na mꞌan
njoonꞌñeen.
\s Felipe yo tsꞌan ndyuaa Etiopía
\p
\v 26 Jndë joꞌ ncüii ángel cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon, sinin jon nnon Felipe, 
itso jon: “Quitsijndaꞌ na ncjaꞌ nato ntyja na conduiꞌ ncjuu tsonjnꞌaan. 
Juu nato na inanhanꞌ Jerusalén na ivenonhanꞌ ndyuaa naijon tyiꞌjndye 
nnꞌan mꞌan na iveeꞌhanꞌ tsjoon Gaza, juu natoꞌñeen cjaꞌ.”
\v 27 Ndoꞌ joꞌ sijndaꞌ Felipe, tja jon.
Ndoꞌ nato na ñjon jon, tjonhin ncüii tsꞌan na jnan tsanꞌñeen
ndyuaa Etiopía. Juu tsansꞌaꞌñeen eunucohin na ityeꞌntjon jon
nnon Candace, nquii tsanscu na icoꞌxen ndyuaa Etiopía. Juu
tsansꞌaꞌñeen, tꞌua Candace tsꞌian nnon juu na quitsue juu sꞌon
quityquiiꞌ vatsꞌian ꞌnaanꞌ jon. Tsjoon Jerusalén, joꞌ
tëtsitꞌmaanꞌ juu Tyoꞌtsꞌon, jnan juu joꞌ,
\v 28 Vja ntcüeꞌ juu ndyuaa tsjoonꞌ juu. Ndoꞌ xjen na tjon
Felipehin, ñjon juu tyquiiꞌ carreta ꞌnaanꞌ juu. Itsijnaanꞌ
juu tson na chuuꞌ jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon na tji Isaías.
\p
\v 29 Ndoꞌ nquii Espíritu Santo itso jon nnon Felipe: “Quitsindyooꞌ ꞌuꞌ nnon 
carretavahin, ndoꞌ quitsijon ꞌuꞌ yo juu tsan na vayꞌoonhanꞌ.”
\p
\v 30 Joꞌ tëntyjaaꞌ Felipe nnon
juu tsanꞌñeen. Joꞌ jndyii jon na itsijnaanꞌ tsanꞌñeen jñꞌoonꞌ
Tyoꞌtsꞌon na tji Isaías. Joꞌ taxeeꞌ jon nnon juu, itso jon:
\p
—Joo jñꞌoon na matsijnanꞌ, ¿Aa mavaaꞌ tsonꞌhanꞌ?
\p
\v 31 Ndoꞌ tꞌa tsanꞌñeen, itso juu:
\p
—Nndaꞌ ꞌuꞌ tsꞌan, taꞌnan tsꞌan na ya ntsiꞌman nnön, yajoꞌ ¿Nchu 
ya ntsꞌa na ncüaaꞌ tsꞌönhanꞌ?
\p
Ndoꞌ tcan tsanꞌñeen na cava Felipe tyquiiꞌ carretaꞌñeen na
cacjo jon ngiaaꞌ juu.
\v 32 Ndoꞌ juu jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon na
sijnaanꞌ tsanꞌñeen, ndö vaa na tsohanꞌ:
\q
Xjen na vayꞌoon tsꞌan quitsman na ntscueeꞌ
jon juu oꞌ, minꞌchjo tyiꞌtsixuaa oꞌ.
\q
Ndoꞌ chaꞌxjen ncüii quitsman chjo, xjen na
ityjee tsꞌan sooꞌ oꞌ, ninmaꞌchen ꞌndyo oꞌ.
\q
Ndoꞌ nquii jon na conduihin quitsman chjo
cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon, 
\q
manndaꞌ tajñꞌoon
tso jon min na tjon jon naviꞌ.
\q
\v 33 Ndoꞌ juu jon jnanꞌcüejnaanꞌ nnꞌanhin, min
tyíꞌquitoxen yahan jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ jon.
\q
Ndoꞌ ¿Nin tsꞌan na nndëë ncüjiꞌ cüenta ntyja
ꞌnaan nnꞌan tsjan ꞌnaanꞌ jon na jndyocahanꞌ?
\q
Taꞌnan tsꞌan na nndëë ntsꞌaahanꞌ ngꞌe
tjiꞌhan na vandoꞌ jon nnon tsonnanguevahin.
\p
Ndöꞌ vaa jñꞌoon na tji Isaías.
\p
\v 34 Ndoꞌ juu tsꞌan etiopíaꞌñeen taxeeꞌ juu nnon Felipe, itso juu:
\p
—Quitsaꞌ vi nayaꞌñeen, quitsuꞌ nnön, juu tsꞌan na tyincyaa
jñꞌoonmin, ¿Aa itsinin jon ntyja ꞌnaanꞌ nquii jon, ndoꞌ aa
ntyja ꞌnaanꞌ ncüiichen tsꞌan?
\p
\v 35 Ndoꞌ taꞌ Felipe na sinin jon ntyja ꞌnaanꞌ juu
jñꞌoonꞌñeen na jnduihanꞌ nnon tsonꞌñeen. Sinin jon nnon 
tsanꞌñeen jñꞌoon naya ntyja ꞌnaanꞌ Jesús.
\v 36 Ndoꞌ viochen
xjen na ñjonhan nato, squehan ncüii joo na mꞌaan ndaatioo. 
Ndoꞌ juu tsꞌan etiopíaꞌñeen, tso juu nnon Felipe:
\p
—Quindyiaꞌ, ndö mꞌaan ndaa. ¿Aa mꞌaan ncüii nnon na itscuꞌhanꞌ
na ntsiquindëꞌ ja?
\p
\v 37 Ndoꞌ sintcüeꞌ Felipe jñꞌoon, itso jon:
\p
—Xe na aa yo manchaꞌchen tsonꞌ na vantyja tsonꞌ Jesús, ndëë
na ntsiquintꞌë ꞌuꞌ.
\p
Tꞌa tsanꞌñeen, itso juu:
\p
—Mavantyja tsꞌön na nquii Jesucristo conduihin jnda Tyoꞌtsꞌon.
\p
\v 38 Ndoꞌ juu tsꞌan etiopiaꞌñeen, tꞌua jon tsꞌian na cacüentyjeeꞌ carretaꞌñeen. 
Ndë joꞌ nchaꞌvehan tyecuahan tyquiiꞌ ndaa, ndoꞌ siquindëëꞌ Felipehin.
\v 39 Ndoꞌ
vi na jndë jnduiꞌ ntcüeꞌhan quiiꞌ ndaaꞌñeen, nquii Espíritu
na condui nquii Tyoꞌtsꞌon, tëyꞌoon jon Felipe. Ndoꞌ juu
tsꞌan etiopíaꞌñeen, tavijndyiaaꞌ nndaꞌ jon Felipe, majoꞌ tja jon
nato na vja jon na neiinꞌ jndyi jon.
\v 40 Ndoꞌ juu Felipeꞌñeen, xiꞌ tsjoon Azoto, joꞌ tityincyooꞌhin. Jndye 
njoon tomandyiꞌ jon na toninncyaa jon juu jñꞌoon naya ntyja ꞌnaanꞌ 
Jesús, ata tueeꞌ nndaꞌ jon tsjoon Cesarea.
\c 9
\s Ntcüeꞌ tsꞌon Saulo jnaanꞌ jon
\r (Hechos 22:6-16; 26:12-18)
\p
\v 1 Majoꞌ juu Saulo, tyíꞌcaminntyjeeꞌ juu na itsityꞌue juu nnꞌan
na vantyja nꞌonhan Jesús na ntscüje juu joohan. Mangꞌe na
nndaꞌ, tja juu na mꞌaan nquii tyee na conintque cüenta nnꞌan
judíos.
\v 2 Tëcan juu tson nnon tyeeꞌñeen na ngayꞌoon juuhanꞌ
ndëë nnꞌan judíos na mꞌanhan tsjoon Damasco ncüii cüii
vatsꞌon ꞌnaanhan. Juu tsonꞌñeen chuhanꞌ jñꞌoon na ninncyaahanꞌ
najndei juu na ngacüja juu nnꞌan na cotsamꞌanhan nato ꞌnaanꞌ
Jesús, nannon ndoꞌ nanntcu, ndoꞌ nndyochu ntcüeꞌ juuhan
ncꞌonhan naviꞌ Jerusalén.
\v 3 Majoꞌ nato na ñjon juu na
vavindyo na ngueeꞌ juu tsjoon Damasco, ndoꞌ ninjonto jnan chon
quiñoonꞌndue, tyioohanꞌ xiꞌjndio na mꞌaan jon.
\v 4 Ndoꞌ na
nndaꞌ, tyioohin tyuaa, jndyii juu ncüii jndye. Itsohanꞌ nnon juu:
“ꞌUꞌ Saulo, ¿Ndu na matsaꞌ viꞌ ja? ¿Ndu na mantyꞌeꞌ ja?”
\p
\v 5 Ndoꞌ tꞌa juu: “¿Nin tsꞌan ꞌuꞌ, ta?” Ndoꞌ tꞌa jon, itso jon nnon juu:
“Ja Jesús na mantyꞌeꞌ. ꞌUꞌ matsꞌaa viꞌ nquii ꞌuꞌ.
Ntyja na matsaꞌ, itsijonhanꞌ juuhanꞌ chaꞌna itsꞌaa toro na iminꞌ
oꞌ ntsiuꞌ nnon tsontë na itsityuaaꞌ tsꞌan oꞌ.”
\v 6 Ndoꞌ tsontyichen Jesús nnon juu:
\p
“Quinanquintyjaꞌ, cjaqueeꞌ quii tsjoon na vjaꞌ, ndoꞌ
joꞌ ngitso ncüii tsꞌan nnonꞌ nchu vaa nquii na quitsaꞌ.”
\p
\v 7 Ndoꞌ nque nannon na conanꞌjonhan yo Saulo, sacüentyjeeꞌ
nanꞌhan na tyue jndyihan, ee xiaꞌntyi jndyehan jndyeeꞌ tsꞌan,
majoꞌ minꞌncüii tsꞌan tajntyꞌiahan.
\v 8 Ndoꞌ juu Saulo, 
jnanquintyja juu tyuaa. Majoꞌ vi na jndë siquinaan juu ndöꞌnnon juu,
tavindëë ndyiaaꞌ juu. Mangꞌe na nndaꞌ, joꞌ na tꞌuehan ntꞌö juu
na tyeyꞌonhanhin tsjoon Damasco.
\v 9 Joꞌ ijon tomꞌaan juu vi
ndye xuee na ndiquindyiaaꞌ juu. Ndoꞌ juu xjenꞌñeen min
tatcüaꞌ juu, min taꞌnan tꞌu juu yu ro.
\p
\v 10 Tyquiiꞌ juu tsjoon Damascoꞌñeen tomꞌaan ncüii tsꞌan na
vantyja tsꞌon jon Jesús, tsanꞌñeen jndyu jon Ananías. Juu jon
jndyiaaꞌ jon na tityincyooꞌ ta Jesús nnon jon. Sinin jon nnon
juu, itso jon: “ꞌUꞌ Ananías.” Tꞌa juu, itso juu: “Ndö mꞌan, ta.”
\p
\v 11 Ndoꞌ tso ta Jesús nnon juu: “Cjaꞌ nata na jndyuhanꞌ Nata Yuu. 
Ndoꞌ vaaꞌ tsan na jndyu Judas, joꞌ cüaxeꞌ tsan na jndyu Saulo, 
tsanꞌñeen tsꞌan tsjoon Tarsohin. Itsinin juu nnön.
\v 12 Ndoꞌ quityquiiꞌ na tityincyooꞌ nnon juu, jndyiaaꞌ juu
na ꞌuꞌ jndë tëqueꞌ na mꞌaan juu na tyioꞌ ntꞌöꞌ cjooꞌ juu chaꞌ
nndëë nndyiaaꞌ nndaꞌ juu.”
\p
\v 13 Majoꞌ juu Ananíasꞌñeen, vi na jndë jndyii jon juu jñꞌoonꞌñeen, 
tꞌa jon, itso jon: “ꞌUꞌ ta, jndye nnꞌan jndë jnanꞌneinhan nnön ntyja 
ꞌnaanꞌ tsanꞌñeen na nque nnꞌan na conduihan cüentaꞌ na mꞌanhan 
Jerusalén, tijndyehan na itsꞌaa viꞌ juu.
\v 14 Ndoꞌ naneinhin jndë tyjeeꞌ juu tsjoonvahin na
yꞌoon juu tson na nque ntyee na mꞌanhan Jerusalén jndë
tyincyahinhanꞌ nnon juu. Ndoꞌ juu tsonꞌñeen chuhanꞌ jñꞌoon na
incyaahanꞌ najndei juu na joo nnꞌan na contcüiiꞌhan xueꞌ,
tsoñꞌenhan quityiiꞌ juuhan vancjo.”
\p
\v 15 Ndoꞌ sintcüeꞌ Jesús jñꞌoon nnon Ananíasꞌñeen, itso
jon: “Cjaꞌ ee ncö jndë tjihin na ntsinin juu ntyja njan
ndëë nnꞌan na mañoon ndyuaa, ndoꞌ mantyi ndëë nque nnꞌan na
cotoxenhan nnꞌan na mꞌan joꞌ, ndoꞌ mantyi ndëë nnꞌan Israel.
\v 16 Ndoꞌ mantyi ntsiꞌman nnon juu na jndye nnon naviꞌ na chuhanꞌ
na ngenon juu ngꞌe na vantyja tsꞌon juu ja.”
\p
\v 17 Ndoꞌ juu Ananíasꞌñeen, vi na jndë jndyii jon na
nndaꞌ, tja jon vꞌaa naijon na mꞌaan Saulo. Tëqueeꞌ jon
joꞌ. Tyio jon ntꞌö jon nacjooꞌ tsanꞌñeen. Tso jon: 
\p
—ꞌUꞌ ntyjë Saulo, 
manquiintyi ta Jesús na tityincyooꞌhin nnonꞌ nato na jndyoꞌ, nquii jon 
jñon ja na mꞌanꞌ. Tꞌua jon tsꞌian nnön na ꞌuꞌ ndyiaꞌ nndaꞌ ndoꞌ na 
quindë ya ncꞌoon Espíritu Santo quiiꞌ tsonꞌ.
\p
\v 18 Juu xjenꞌñeen, ninñoonꞌ jndyiiꞌ tjan na tcüe tënnon
Saulo, tycyaahanꞌ chaꞌvijon tsja, ndoꞌ na nndaꞌ, xuee jndyiaaꞌ
ntcüeꞌ jon. Ndoꞌ jnanquintyja jon, siquindëëꞌ Ananíasꞌñeen
jon yo xueeꞌ Jesús.
\v 19 Jndë joꞌ tcüaꞌ jon, juuhanꞌ tyincyaa
nndaꞌhanꞌ najndeiꞌ tsꞌon jon. Ndoꞌ nincüanntyi ro xuee na vi
ntjohin juu tsjoonꞌñeen yo nque nnꞌan na vantyja nꞌonhan Jesús.
\s Tyincyaa Saulo jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon tsjoon Damasco
\p
\v 20 Ndoꞌ juu Sauloꞌñeen, maquintyjachen taꞌ jon na toca jon
ntꞌaanꞌon ꞌnaan nnꞌan judíos tsjoonꞌñeen. Joꞌ tonincyaa jon
jñꞌoon ndëë nanꞌñeen na nquii Jesús conduihin jnda
Tyoꞌtsꞌon.
\v 21 Ndoꞌ tsochen nnꞌan na tondye jñꞌoon na
toninncyaa jon, vacue tomꞌaanꞌ nꞌonhan. Tonduehan:
\p
—Tsanvaꞌ, ¿Aa chi manquiintyi juu na tomandyiꞌ quityquiiꞌ
tsjoon Jerusalén na totsꞌaa viꞌ jon nnꞌan na contcüiiꞌ xueeꞌ
Jesús? Ndoꞌ ntjoohin ¿Aa chito mantyi jndë jndyo jon na
ntsityen jon nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús na ngachu ntcüeꞌ
jonhan Jerusalén ndëë nque ntyee na conintque?
\p
\v 22 Majoꞌ Saulo, tyiꞌncüii cüii jon na toninncyaa jon jñꞌoon ntyja
ꞌnaanꞌ Jesús, tëyꞌoonchen jon najndei jon quityquiiꞌ juu
tsꞌianꞌñeen. Yo juu jñꞌoon na totsiꞌman jon ndëë nnꞌan
judíos juu tsjoonꞌñeen, totsityuiiꞌ jon joo jñꞌoon na tondue
nanꞌñeen na juu Jesús, tyiꞌyuuꞌ na conduihin Mesías.
\s Jnꞌman Saulo nduee nnꞌan judíos
\p
\v 23 Ndoꞌ vi jndë na tyiꞌndyo xuee, yajoꞌ nque nnꞌan judíos
na mꞌanhan Damasco, jnanꞌtjonꞌhan jñꞌoon yo ntyjehan na
nnanꞌcueeꞌhan Saulo.
\v 24 Majoꞌ juu jon, taaꞌ tsꞌon jon juu
jñꞌoonꞌñeen. Ndoꞌ nanꞌñeen naxuee ndoꞌ natsjon tondahan jon
jndyue teonntjöꞌ na ninꞌquinanꞌcueeꞌhan jon.
\v 25 Majoꞌ nque
nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús na mꞌanhan juu tsjoonꞌñeen,
tejndeihan jon natsjon. Tua jon quiiꞌ ncüii tsque na jndë yo
ntꞌöö tꞌman. Jndë joꞌ jnanꞌvꞌiuuꞌhan jon ventana na vaa tondye
ꞌndyo teonntjöꞌñeen. Yajoꞌ jnduiꞌ jon joꞌ, veꞌ nndaꞌ vaa na
jnꞌman jon.
\s Toninncyaa Saulo jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ Jesús
tsjoon Jerusalén
\p
\v 26 Ndoꞌ xjen na tueeꞌ ntcüeꞌ Saulo Jerusalén,
ninꞌquitsitjonꞌhin yo nnꞌan na vantyja nꞌonhan Jesús. Majoꞌ
tsoñꞌen nanꞌñeen ncyaahan jon, min tyiꞌninꞌcantyja nꞌonhan na
conduihin tsꞌan na vantyja tsꞌon Jesús.
\v 27 Majoꞌ min na nndaꞌ,
tëyꞌoon Bernabé jon na mꞌan nque nnꞌan na tji Jesús na
totsayꞌonhan yo jñꞌoon na toninncyaa jon. Juu tsanꞌñeen sinin
jon ndëë nanꞌñeen nchu vaa na jndyiaaꞌ Saulo ta Jesús xjen na
ñjon juu nato Damasco, ndoꞌ mantyi yo na sinin jon nnon juu.
Ndoꞌ mantyi xjen na tomꞌaan juu tsjoon Damascoꞌñeen, tavincyaaꞌ
juu na toninncyaa juu jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ Jesús.
\v 28 Joꞌ ntjo
Saulo Jerusalén, tomandyiꞌ jon yo joo nanꞌñeen. Minꞌchjo
tyiꞌncyaaꞌ jon na toninncyaa jon jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ ta Jesús.
\v 29 Ndoꞌ joo nnꞌan judíos na conanꞌneinhan jñꞌoon griego,
totsijndye jon ꞌndyo jon yo joohan, majoꞌ nanꞌñeen tojntꞌuehan
nchu vaa ntꞌahan na nnanꞌcueeꞌhan jon.
\v 30 Ndoꞌ nque nnꞌan
Jerusalén na vantyja nꞌonhan Jesús, vi na jndë jndyehan na
nndaꞌ, tyeyꞌonhan juu Sauloꞌñeen Cesarea. Vi na jndë squehan joꞌ,
jnanꞌcüenon ntcüeꞌhan jon tsjoon Tarso.
\p
\v 31 Yajoꞌ joo ntmaanꞌ nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús na mꞌanhan
ninvaa ndyuaa Judea, Galilea, yo ninꞌSamaria, ya tomꞌanhan, jndë
tichen naviꞌ na toquenonhan, ndoꞌ mantyi tovaquehan ntyja na
vantyja nꞌonhan. Tomꞌanhan na ncyaaꞌ nꞌonhan na ntꞌahan ncüii
nnon na tyiꞌxeꞌcaveeꞌ tsꞌon Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ yo na itejndei
Espíritu Santo joohan, tëvijndyentyichenhan.
\s Na jnꞌman Eneas
\p
\v 32 Ndoꞌ nquii Pedro, tomandyiꞌ jon na tovaquindyiaaꞌ jon nnꞌan
na vantyja nꞌon Jesús. Ndoꞌ mantyi nque nnꞌan tsjoon Lida na
mantyi vantyja nꞌonhan, tëquindyiaaꞌ jon joohan.
\v 33 Joꞌ ntjii
Pedro ncüii tsansꞌa na ntjein ngꞌee juu na jndë nen chu na
vaa juu jndu, tsanꞌñeen jndyu juu Eneas.
\v 34 Itso Pedro nnon juu:
\p
—ꞌUꞌ ntyjë Eneas, Jesucristo itsinꞌman jon ꞌuꞌ.
Quinanquintyjaꞌ. Quitsintcüiꞌ tsueꞌ.
\p
Ndoꞌ maquintyjachen jnanquintyja tsanꞌñeen, jndë jnꞌman juu.
\v 35 Ndoꞌ nnꞌan tsjoon Lidaꞌñeen yo joo nnꞌan na
mꞌan ndyuaa su Sarón, tsoñꞌenhan tojntyꞌiahan tsanꞌñeen, ndoꞌ
tëntyja nꞌonhan ta Jesús.
\s Ntyja na tandoꞌ xco Dorcas
\p
\v 36 Tsjoon Jope, joꞌ tomꞌaan ncüii tsanscu na vantyja tsꞌon
Jesús, Tabita jndyu juu. Majoꞌ yo jñꞌoon griego condue
nnꞌanhin Dorcas. Juu tsanꞌñeen ya tsꞌanhin ndoꞌ na totejndei jon
nanninñenꞌ.
\v 37 Ndoꞌ joo ngueeꞌñeen, tyꞌoon na tiviiꞌ jon
ndoꞌ tueꞌ jon. Ndoꞌ vi na jndë tmanhan tsꞌooꞌñeen chaꞌxjen
costumbre ꞌnaanhan, joꞌ tquenhan siꞌtsꞌo ꞌnaanꞌ jon vꞌaa na
vja ve quitoꞌ.
\v 38 Juu tsjoon Jopeꞌñeen ndyo chjo mꞌaanhanꞌ yo
tsjoon Lida. Ndoꞌ nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús na mꞌanhan tsjoon
Jope, ngiohan na juu Pedro veꞌ mꞌaan ya jon tsjoon Lida. Mangꞌe
joꞌ, jñonhan ve tsansꞌa ntyjehan na quitsaquitqueenꞌhan jon.
Ndoꞌ nanꞌñeen, tyꞌehan joꞌ, jnduehan nnon jon: “Já jnán Jope 
na tincyö́ na mꞌanꞌ. Quitsaꞌ vi nayaꞌñeen na majuuntyi xjenva ncjaꞌ 
chjo yo já.”
\p
\v 39 Yajoꞌ tja Pedro yo nanꞌñeen. Ndoꞌ vi na jndë
tueeꞌ jon tsjoon Jope, joo nnꞌan na mꞌan joꞌ cominndooꞌchenhin jon, ndoꞌ
savahin yo jon naijon vequityen juu tsꞌooꞌñeen. Ndoꞌ joo nanntcu
ninnque, tsoñꞌenhan tatjonhin nnon jon. Joo ndiaa
tonco yo ndiaa quityquiiꞌ na totsia Dorcas cüentahan xjen na
tovandoꞌ jon, cotyueehan viochen xjen conanꞌmanhinhanꞌ nnon
juu Pedro.
\v 40 Ndoꞌ juu Pedro, sꞌaa jon tsꞌian na tsoñꞌen
nanꞌñeen jnduiꞌhan tochꞌen. Ndë joꞌ tcon xtye jon, sinin jon
nnon Tyoꞌtsꞌon. Ndë joꞌ tequen jon tontyja na vaa
tsꞌooꞌñeen, jndyiaaꞌ jonhin. Tso jon:
\p
—ꞌUꞌ nan Tabita, quinanquintyjaꞌ.
\p
Ndoꞌ siquinaan juu nnon juu, ndoꞌ xjen jndyiaaꞌ juu Pedro,
tëcüetyen juu.
\v 41 Ndoꞌ tꞌuii Pedro cüii ntyjaaꞌ ntꞌö
juu, sue jonhin. Ndë joꞌ tꞌman jon nanntcuꞌñeen yo ninꞌjoo
nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús. Siꞌman jon tsanscuꞌñeen ndëëhan
na vandoꞌ nndaꞌ juu.
\v 42 Ndoꞌ nnꞌan tsjoon Jopeꞌñeen, tsoñꞌenhan jndyehan na tui na nndaꞌ, 
ndoꞌ jndyehan tovantyja nꞌonhan ta Jesús.
\v 43 Ndoꞌ juu Pedro, majndye xuee ntjohin juu tsjoonꞌñeen vaaꞌ tsan na 
jndyu Simón, tsan na itsiquitöꞌ ntjan.
\c 10
\s Pedro yo Cornelio
\p
\v 1 Tsjoon Cesarea, joꞌ mꞌaan ncüii tsansꞌa na jndyu 
Cornelio. Juu tsanꞌñeen conduihin tsꞌan na icoꞌxen jon ncüii
tmaanꞌ sondaro na jnanhan ndyuaa Italia.
\v 2 Juu tsanꞌñeen yo
manchaꞌchen tsꞌon jon itsitꞌmaanꞌ jon Tyoꞌtsꞌon, nquii jon ndoꞌ
mantyi tsoñꞌen nnꞌan vaaꞌ jon. Mꞌaan na ncyaaꞌ tsꞌon jon na
ntsꞌaa jon ncüii nnon ꞌnan na tyiꞌcaveeꞌ ntyjii Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ
mantyi joo nnꞌan judíos nanninñenꞌ, tꞌman totejndei jonhan.
Ndoꞌ ꞌio ꞌio totsinin jon nnon Tyoꞌtsꞌon.
\v 3 Ncüii xuee chaꞌ na ndye na matman, vaa ncüii nnon na tityincyooꞌ 
nnon jon na jndyiaaꞌ jon.
\p
Jndyiaaꞌ jon na taqueeꞌ ncüii ángel cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon naijon
na mꞌaan jon. Itso jon nnon juu: “Cornelio.”
\p
\v 4 Ndoꞌ veꞌ tojndyiaaꞌ jndyi jon nnon juu ángelꞌñeen na 
quityꞌue juu. Taxeeꞌ juu nnon jon: 
\p
—¿Nin ꞌnan ntsaꞌ ja, ta?
\p
Ndoꞌ tꞌa ángelꞌñeen, itso jon: 
\p
—Joo jñꞌoon na matsininꞌ nnon 
Tyoꞌtsꞌon, jndë iyꞌoon jon cüentahanꞌ. Ndoꞌ iquen jon cüenta
na matejndeiꞌ naninñenꞌ, ndoꞌ mantyi vañjoonꞌ tsꞌon jon ꞌuꞌ.
\v 5 Ndoꞌ naneinhin, quijñonꞌ nnꞌan na chi ncꞌohan tsjoon Jope na
quitsaquitqueenꞌhan juu tsan na jndyu Simón na mantyi condue
nnꞌanhin Pedro.
\v 6 Juu jon mꞌaan ya jon vaaꞌ ncüiichen Simón, tsan na itsiquitöꞌ 
ntjan. Vaaꞌ tsanꞌñeen minntyjeeꞌhanꞌ ndyo ꞌndyo ndaandue.”
\p
\v 7 Ndoꞌ vi na jndë jnduiꞌ ángelꞌñeen na sinin jon yo
Cornelio, yajoꞌ tqueenꞌ tsanꞌñeen ve tsꞌan na ityeꞌntjon jon yo
ncüii sondaro na vjayꞌoonchen jñꞌoon yohin. Juu tsanꞌñeen
mantyi itsitꞌmaanꞌ juu Tyoꞌtsꞌon.
\v 8 Chen jndyi sinin
Cornelio ndëëhan nchu vaa ꞌnan na jndyiaaꞌ jon. Ndë joꞌ
tꞌua jon tsꞌian ndëëhan na cꞌohan Jope. 
\p
\v 9 Ndoꞌ tonco ncüiichen xuee ninvaa ñjonhan nato. Chaꞌna
mandyo ngueeꞌ yajminꞌ, vavindyo na ntsquehan tsjoon Jopeꞌñeen.
Juu xjenꞌñeen tëva Pedro xquen vꞌaa su. Taꞌ jon na itsinin jon
nnon Tyoꞌtsꞌon.
\v 10 Joꞌ mꞌaan jon, ndoꞌ tyioo na ninꞌjndoꞌ jndyi jon. Ndoꞌ viochen 
xjen na nque nnꞌan vꞌaaꞌñeen conanꞌjndaꞌhan ꞌnan na ntcüaꞌ jon, 
vaa ncüii nnon ꞌnan na tityincyooꞌ nnon jon.
\v 11 Joꞌ jndyiaaꞌ jon na jnaan
quiñoonꞌndue. Jndyocue ncüii chaꞌvijon ncüii ndiaandyuꞌ tuen
na tjonꞌ ninnque nquihanꞌ. Tyioohanꞌ naijon na mꞌaan jon.
\v 12 Ndoꞌ quityquiiꞌhanꞌ, joꞌ ñjon tsoñꞌen nnon quiooꞌ na
cotsacaꞌ, yo quiooꞌ na cotsamanꞌ, ndoꞌ yo ninꞌquintsa.
\v 13 Ndoꞌ jndyii Pedro ncüii jndye na itsohanꞌ: “Quinanquintyjaꞌ, 
quitscueꞌ quiooꞌ na ntquiꞌ.”
\p
\v 14 Majoꞌ sintcüeꞌ jon jñꞌoon, itso jon: “Nndaꞌ ta, tyiꞌjeꞌquëhanꞌ ee 
joo ꞌnan na itsiquindyi jñꞌonꞌ na tyiꞌntjuꞌ tsixuanhanꞌ, 
ndoꞌ min tyiꞌjiꞌuahanꞌ, minꞌjon tacoquëhanꞌ.”
\p
\v 15 Juu xjenꞌñeen, jndyii nndaꞌ jon juu jñꞌoonꞌñeen: “ꞌNan na 
jndë tquen Tyoꞌtsꞌon na jiꞌua conduihanꞌ,
cjacüentyjeꞌ na macüjiꞌ cüenta na tyiꞌntjuꞌhanꞌ.” 
\p
\v 16 Ndye jnda na jndyii jon juu jndyeꞌñeen. Ndë joꞌ juu
nanꞌñeen na chaꞌvijon ndiaahanꞌ, tavantcüeꞌhanꞌ quiñoonꞌndue.
\v 17 Ndoꞌ mꞌaanꞌ jndyi tsꞌon Pedro nin ꞌnan
ninꞌquitsiquindyihanꞌ na nndaꞌ vaa ꞌnan na jndyiaaꞌ jon. Majoꞌ viochen
xjen na mꞌaanꞌ jndyi tsꞌon jon ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ, nque nanꞌñeen
na jñon Cornelio na mꞌaan Pedro, squenonhan tsjoon Jope. 
Totaꞌxeeꞌhan yuu jon na vaa vaaꞌ Simón na veꞌ mꞌaan ya Pedro joꞌ. 
Ndoꞌ na nndaꞌ, squehan ꞌndyo vaaꞌ juu tsanꞌñeen.
\v 18 Ndoꞌ tꞌmanhan, jnduehan: “Ncyö́ chjo vꞌaa. ¿Aa ntjoo mꞌan juu tsan 
na jndyu Simón na mantyi condue nnꞌanhin Pedro?”
\p
\v 19 Ndoꞌ viochen xjen na ninmꞌaanꞌ tsꞌon Pedro na nin ꞌnan
ninꞌquitsiquindyi juu nanꞌñeen na jndyiaaꞌ jon, juu xjenꞌñeen
nquii Espíritu Santo tso jon nnon juu: “Quindyiaꞌ, jndë sque ndye 
nannon na cojntꞌuehan ꞌuꞌ.
\v 20 Quinanquintyjaꞌ, cjaꞌcueeꞌ,
ndoꞌ cjaꞌ yo joohan, minꞌncüii jñꞌoontiu tyiꞌncꞌonꞌ na ncjaꞌ
yohan ee ncö jndë tsjö ndëëhan na ncyohan na mꞌanꞌ.”
\p
\v 21 Joꞌ tacue Pedro na mꞌan nanꞌñeen. Tso jon ndëëhan:
\p
—Ja tsꞌan na cojntꞌuehoꞌ. ¿Nin tsꞌian tyincyohoꞌ?
\p
\v 22 Ndoꞌ tꞌahan, jnduehan nnon jon:
\p
—Já tincyö́ tsꞌian ꞌnaanꞌ tsan na jndyu Cornelio, juu
tsanꞌñeen icoꞌxen jon ncüii tmaanꞌ sondaro. Juu jon jndyoyu
vamꞌaan jon ndoꞌ itsitꞌmaanꞌ jon Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ nque
nnꞌan judíos, tsoñꞌenhan ya jñꞌoon conanꞌneinhan ntyja ꞌnaanꞌ
jon. Majoꞌ ncüii ángel cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon tso jon nnon juu na
quitsiquindyi jon ꞌuꞌ na chi ncjaꞌ vaaꞌ jon na nndyii jon jñꞌoon
na ntsininꞌ.
\p
Nndaꞌ jñꞌoon na jndue nanꞌñeen.
\p
\v 23 Joꞌ sijndaꞌ Pedro na juu tijaanꞌñeen ntjo nanꞌñeen vꞌaa 
naijon na mꞌaan ya jon. Ndoꞌ tonco ncüiichen xuee tja jon
yohan. Ndoꞌ mantyi vendye nnꞌan tsjoon Jope na mantyi
vantyja nꞌonhan Jesús, tyꞌehan yo jon.
\s ꞌNan na tui vaaꞌ Cornelio
\p
\v 24 Xee na jndë ve squehan juu tsjoon Cesareaꞌñeen. Iminndooꞌ
jndyi Cornelio joohan. Ndoꞌ jndë sincüi jon nnꞌan chuuꞌhin yo
vendye nnꞌan na ya jñꞌoon yohin.
\v 25 Xjen na jndyii jon na
jndë tyjeeꞌ Pedro, tëquitjonhin tsanꞌñeen. Tcon xtye juu nnon
jon na sitꞌmaanꞌ juuhin.
\v 26 Majoꞌ Pedro sue jon Cornelio. Itso
jon nnon juu:
\p
—Quinanquintyjaꞌ, ee mantyi cüajon tsꞌan ja chaꞌna ꞌuꞌ.
\p
\v 27 Ndoꞌ viochen xjen na conanꞌneinhan, tyequeꞌhan quityquiiꞌ
vꞌaa. Joꞌ jndyiaaꞌ Pedro na jndye nnꞌan na jndë jnanꞌncüihan
joꞌ.
\v 28 Joꞌ tso jon ndëëhan:
\p
—ꞌOꞌ mangiohoꞌ ntyja ꞌnaanꞌ juu jñꞌoon na conanꞌtꞌmánꞌ já
Tyoꞌtsꞌon, joꞌ itscuꞌhanꞌ na já nnꞌan judíos ntsantyjáꞌ nnon
ncüiichen tsꞌan na mañoon tsjan conduihin yo já nnꞌan judíos,
min na ntsacꞌë́ vaaꞌ juu. Majoꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon jndë siꞌman jon
nnön na minꞌncüii tsꞌan tavintsjö na veꞌ minꞌcya ro
tsꞌanhin, ndoꞌ min tavintsjö na tyiꞌjiꞌua condui tsanꞌñeen.
\v 29 Mangꞌe na nndaꞌ vaa na siꞌman jon nnön, joꞌ juu xjen na
tqueenꞌ ꞌoꞌ ja, taviꞌnan sitiu na jndyö. Ndoꞌ naneinhin,
quinduehoꞌ nnön ¿Aa vaa tsꞌian na tqueenꞌhoꞌ ja?
\p
\v 30 Ndoꞌ tꞌa Cornelio, tso jon:
\p
—Xeevahin jndë nenque xuee na majuu xjenvahin mꞌan ja vꞌa.
Ndoꞌ chaꞌnan ndye na matman, matyjë ꞌnan ꞌndyö ndoꞌ matsinën
nnon Tyoꞌtsꞌon. Majuu xjenꞌñeen tityincyooꞌ ncüii tsꞌan nnön 
na quixuee jndyi ndiaaꞌ jon.
\v 31 Itso jon nnön:“ꞌUꞌ Cornelio,
jndë indyii Tyoꞌtsꞌon jñꞌoon na matsininꞌ nnon jon, ndoꞌ ñjon
tsꞌon jon na matejndeiꞌ nnꞌan ꞌnan na itsitjahanꞌhin.
\v 32 Mangꞌe joꞌ quijñonꞌ nnꞌan na chi ncꞌohan tsjoon Jope na
quitsaquitqueenꞌhan nquii Simón, tsan na mantyi jndyu Pedro. Juu
tsanꞌñeen veꞌ mꞌaan ya jon vaaꞌ Simón, tsan na itsiquitöꞌ
ntjan. Vꞌaaꞌñeen minntyjeeꞌhanꞌ ꞌndyo ndaandue. Juu Pedro vi na
jndë tyjeeꞌ jon ntjoohin, min jñꞌoon na ntsiquindyi jon ꞌuꞌ.”
\v 33 Tsontyichen Cornelio: Mangꞌe joꞌ, maquintyjachen tꞌua tsꞌian na 
quitsacyꞌon nnꞌan ꞌuꞌ, ndoꞌ ncya ya ꞌuꞌ na jndyoꞌ. Ndoꞌ naneinhin,
tsoñꞌen já mꞌán ntjoohin na tonnon Tyoꞌtsꞌon na ndyë́
tsoñꞌen jñꞌoon na ntꞌue tsꞌon jon na quitsiquindyiꞌ já.
\s Ndö jñꞌoon na sinin Pedro vaaꞌ Cornelio
\p
\v 34 Joꞌ tyeꞌ sinin Pedro, itso jon ndëë nanꞌñeen:
\p
—ꞌOꞌ na mꞌanhoꞌ ntjoohin, naneinhin mavaaꞌ tsꞌön na mayuuꞌ
tyiꞌquitsꞌaa Tyoꞌtsꞌon na veꞌ jndaꞌ ro nnꞌan na ngayꞌoon jon
jñꞌoon yohan.
\v 35 Ee minꞌcya ro tsonnangue na mꞌan nnꞌan na
conanꞌtꞌmaanꞌhan jon ndoꞌ na contꞌahan chaꞌxjen na chuhanꞌ,
jñꞌoon na mayuuꞌ ngaveeꞌ ntyjii jon ntyja ꞌnaanhan.
\v 36 Toninncyaa jon jñꞌoonꞌ jon ndë́ já nnꞌan Israel.
Totsiquindyi jon já jñꞌoon naya na incyaahanꞌ na
minꞌncüii tajñuaanꞌ tsꞌon tsꞌan na tonnon jon xengꞌe
nquii Jesucristo na conduihin na ityeꞌntjon jon tsoñꞌen
nnꞌan.
\v 37 Nquehoꞌ mangiohoꞌ jñꞌoon
ntyja ꞌnaanꞌ Jesús. Vi jndë na tenon na toninncyaa Juan jñꞌoon
na quintꞌë nnꞌan chaꞌ ntsiꞌmanhanꞌ na jndë sitꞌman tsꞌon
Tyoꞌtsꞌonhan jnanhan, juu xjenꞌñeen taꞌ Jesús, toncyaa jon jñꞌoon
ndëë nnꞌan ndyuaa Galilea ndoꞌ ata ninvaa ndyuaa Judea tycya
juu jñꞌoonꞌñeen.
\v 38 Jndë macondyehoꞌ na nquii Jesús,
tsan na jnan Nazaret, tyincyaa Tyoꞌtsꞌon na quindë ya totsixuan jon
Espíritu Santo yo juu najndei na condui nquii Tyoꞌtsꞌon. Tomandyiꞌ
Jesús, totsꞌaa jon ꞌnan naya, ndoꞌ totsinꞌman jon tsoñꞌen nnꞌan
na mꞌan nacje ꞌnaanꞌ juu yutyia, ngꞌe nquii Tyoꞌtsꞌon mꞌaan jon
yohin.
\v 39 Já tojntyꞌiá ndë́ tsoñꞌen ꞌnan na totsꞌaa Jesús
ndyuaa Judea ndoꞌ mantyi quiiꞌ tsjoon Jerusalén. Majoꞌ
jnanꞌcueeꞌ nnꞌanhin na tꞌionhan jon nnon tsonjnꞌaan.
\v 40 Majoꞌ
xee jndë ndye na tueꞌ jon, nquii Tyoꞌtsꞌon tyincyaa na vandoꞌ xco
jon, ndoꞌ mantyi siꞌman jon Jesús ndë́.
\v 41 Chito ndëë
tsoñꞌen nnꞌan na tovityincyooꞌhin, xiaꞌntyi ndë́ já na siꞌman
Tyoꞌtsꞌonhin. Ee nquii Tyoꞌtsꞌon jndë tji jon já na
quinanꞌnë́n jndyoyú ndëë nnꞌan ntyja ꞌnaanꞌ jon. Manquë́ na
tocüꞌá yohin vi jndë na vandoꞌ xco jon.
\v 42 Iꞌua
jon tsꞌian ndë́ na ninncyá jñꞌoon naya ndëë nnꞌan na
quinanꞌnë́n jndyoyú na nquii jon tquen jon Jesús na conduihin
na ntcoꞌxen jon nnꞌan ntyja ꞌnaanꞌ na conanꞌtjahin, nque nnꞌan na
ninvandoꞌ yo mantyi ninꞌnnꞌan na jndë tjë.
\v 43 Ndoꞌ mantyi
nque nnꞌan na toninncya jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ndyu na toxenꞌchen
tonanꞌneinhan ntyja ꞌnaanꞌ Jesús. Tonduehan na ncüii cüii
tsꞌan na vantyja tsꞌon juu jon, ntsitꞌman tsꞌon Tyoꞌtsꞌon
nanꞌñeen yo jnan na nanꞌxuanhan xengꞌe xueeꞌ nquii Jesús.
\s Nnꞌan na chito judíos tyꞌonhan cüenta
Espíritu Santo
\p
\v 44 Ninvaa itsinin Pedro ndëë nanꞌñeen, ndoꞌ majuu
xjenꞌñeen tsoñꞌenhan na tondyehan jñꞌoon na tyincyaa jon,
tyꞌonhan cüenta juu Espíritu Santo. 
\v 45 Ndoꞌ
nque nnꞌan judíosꞌñeen na vantyja nꞌon Jesús na tyenanꞌjonhan
yo Pedro, tiꞌndaaꞌ tcya ngiohan na mantyi joo
nanꞌñeen tyꞌonhan cüenta Espíritu Santo. 
\v 46 Ee joo nnꞌan judíosꞌñeen jndyehan na jnanꞌnein nanꞌñeen
mañoon nnon jñꞌoon yo na jnanꞌtꞌmaanꞌhan Tyoꞌtsꞌon.
\v 47 Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ vaa ꞌnan na tui, joꞌ itso Pedro ndëë nnꞌan na
tyꞌe yohin:
\p
—¿Aa ntsꞌaahanꞌ na mꞌaan ncüii ꞌoꞌ na ngitso juu na
tyiꞌcüjiꞌ yahanꞌ na ntꞌë nanminꞌ? Ee maninncüii xjen jndë
tyꞌonhan cüenta juu Espíritu Santo chaꞌxjen na
tyꞌön cüenta jon quiiꞌ nnꞌön.
\p
\v 48 Ndoꞌ sijndaꞌ jon na quintꞌë nanꞌñeen yo xueeꞌ
Jesucristo. Ndoꞌ vi jndë joꞌ, tan nanꞌñeen nnon jon na
quintjohin vendyechen xuee yohan.
\c 11
\s Itsiquindyi Pedro ntyja na tja jon
vaaꞌ Cornelio
\p
\v 1 Ndoꞌ nque nnꞌan na totsayꞌonhan yo jñꞌoon na toninncyaa
Jesús yo ninꞌntyjehan nnꞌan na vantyja nꞌon jon na mꞌanhan
ndyuaa Judea, jndyehan na joo nnꞌan na tachi judíos
conduihan, mantyi jndë tyꞌonhan cüenta jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon.
\v 2 Majoꞌ
xjen na tja ntcüeꞌ Pedro Jerusalén, nnꞌan judíos na
vantyja nꞌonhan Jesús na mꞌanhan juu tsjoonꞌñeen, jnanꞌtyiaꞌhan
jon.
\v 3 Jnduehan nnon jon:
\p
—ꞌUꞌ ntyjë, ¿Ndu na tjaꞌ na mꞌan nnꞌan na chito conduihan
tsjan jaa? Ndoꞌ mantyi na tcüaꞌ yohan.
\p
\v 4 Ndoꞌ tꞌa Pedro, chen chen sinin jon ndëëhan tsoñꞌen
ꞌnan na tui. Tso jon:
\p
\v 5 —Mꞌan ja tsjoon Jope na matsinën nnon Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ juu
xjenꞌñeen mantyi tityincyooꞌ ꞌnan nnön. Jntyꞌia ncüii
ndiaandyuꞌ tuein na tyen nenque nquihanꞌ. Quiñoonꞌndue
jnanhanꞌ, tyioohanꞌ naijon mꞌan.
\v 6 Ndoꞌ vi na jndë tquën ya
cüenta, quityquiiꞌhanꞌ, joꞌ jntyꞌia na mꞌan quiooꞌ tsjan yo
quiooꞌ quiiꞌ jndëë yo quiooꞌ na cotsamanꞌ tsia yo ninꞌquintsa.
\v 7 Juu xjenꞌñeen mantyi jndyi na nquii Tyoꞌtsꞌon na mꞌaan
quiñoonꞌndue sinin jon nnön. Itso jon: “Pedro, quinanquintyjaꞌ,
quitscueꞌ quiooꞌ na ntquiꞌ.”
\v 8 Majoꞌ tꞌa, tsjö: “Nndaꞌ ta,
tyiꞌjeꞌquë ee minꞌjon tacoquë ꞌnan na itso jñꞌoonꞌ na
tyiꞌntquë, min ꞌnan na tyiꞌjiꞌua tsixuanhanꞌ.”
\v 9 Ndoꞌ na vja ve tꞌa nndaꞌ Tyoꞌtsꞌon na mꞌaan jon
quiñoonꞌndue. Tso jon nnön: “ꞌNan na jndë tquën na
ntjuꞌ tsixuanhanꞌ, ꞌuꞌ tavintsuꞌ na tyiꞌjiꞌuahanꞌ.”
\v 10 Ndye jnda tui na nndaꞌ. Ndë joꞌ tëva
ntcüeꞌhanꞌ quiñoonꞌndue.
\v 11 Ndoꞌ majuuto xjenꞌñeen, sque ndye caꞌ nnꞌan vꞌaa naijon 
na mꞌan ya. Ncüii tsꞌan tsjoon Cesarea, tꞌua jon tsꞌian 
ndëë nanꞌñeen na tyequijntꞌuehan ja joꞌ.
\v 12 Ndoꞌ nquii Espíritu Santo tso jon nnön na minꞌncüii
tyiꞌndyiiꞌ tsꞌön na ncjö yo nanꞌñeen. Ndoꞌ mantyi yon
ntyjëëhë nanmin na vantyja nꞌonhan Jesús, tyꞌehan yo ja.
Tsoñꞌen já sacꞌë́ quiiꞌ vaaꞌ nquii tsanꞌñeen.
\v 13 Ndoꞌ juu tsanꞌñeen
tso jon ndë́ na jndyiaaꞌ jon ncüii ángel na tëcüentyjeeꞌ
tsanꞌñeen quiiꞌ vaaꞌ jon. Ndoꞌ tso ángelꞌñeen nnon jon:
“Cꞌuaꞌ tsꞌian ndëë nnꞌan na cꞌohan tsjoon Jope na quitsaquitqueenꞌhan juu
Simón, tsan na mantyi xueeꞌ juu na vja ve Pedro.
\v 14 Juu
tsanꞌñeen ngitso jon nnonꞌ nchu vaa nquii ntsaꞌ chaꞌ ntsinꞌman
Tyoꞌtsꞌon ñuan ꞌnanꞌ, ndoꞌ mantyi tsoñꞌen nnꞌan vaꞌ.”
\p
Ndöꞌ vaa jñꞌoon na tso ángelꞌñeen nnon jon.
\v 15 Ndoꞌ
tsontyichen Pedro: “Ndoꞌ majuu xjen na tyeꞌ na matsinën ndëë
nnꞌanꞌñeen, tyꞌonhan cüenta Espíritu Santo quiiꞌ nꞌonhan
chaꞌxjen na tyꞌön cüenta jon juu xeeꞌñeen.”
\v 16 Ndoꞌ na tui na nndaꞌ, tëñjoonꞌ tsꞌön juu jñꞌoon na sinin
ta Jesús, na itso jon: “Juu Juan totsiquindëëꞌ jon nnꞌan yo
ndaatioo, majoꞌ ꞌoꞌ mañoon nnon na ntꞌëhoꞌ, ee njñon Tyoꞌtsꞌon
Espíritu Santo quiiꞌ nꞌonhoꞌ. Ntyja ꞌnaanꞌ jon ntꞌëhoꞌ.”
\v 17 Ndoꞌ na tui na nndaꞌ, tquën cüenta na chaꞌxjen na nquii
Tyoꞌtsꞌon na siquindaaꞌ jon Espíritu Santo jaa xjen na tëntyja
nnꞌön Jesucristo, macüejon na sꞌaa jon yo joo nanꞌñeen. Mangꞌe
na nndaꞌ, tyiꞌquitsixuan ja na ntscꞌu ꞌnan na itsꞌaa Tyoꞌtsꞌon
yohan.
\p
\v 18 Ndoꞌ joo ntyjehin, nnꞌan judíosꞌneen, chen tui jndyuehan
xjen na jndyehan jñꞌoonminꞌ. Ndoꞌ jnanꞌtꞌmaanꞌhan nquii
Tyoꞌtsꞌon. Jnduehan:
\p
—Yajoꞌ mantyi nque nnꞌan na mañoon tsjan conduihan yo jaa, xe
na aa ntcüeꞌ nꞌonhan yo jnanhan, mantyi ntsinꞌman Tyoꞌtsꞌon
ñuaanhan chaꞌ nnanꞌxuanhan na tyiꞌquintycüii na vandoꞌ
ñuaanhan.
\s Tmaanꞌ nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús tsjoon
Antioquía
\p
\v 19 Vi najndë na jnanꞌcueeꞌ nnꞌan Esteban, juu xjenꞌñeen taꞌ nnꞌan na
tontyꞌehan joo nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús. Mangꞌe na nndaꞌ,
jndye jndyi nanꞌñeen tycyahan. Ñꞌenhan na tyꞌehan ata xjen
ndyuaa Fenicia, ndoꞌ mañoon ntyjehan tyꞌehan ndyuaa chjo na
jndyuhanꞌ Chipre na xiꞌjndiohanꞌ mꞌaan ndaandue. Ñꞌen ntyjehan
na tyꞌehan tsjoon Antioquía. Nanꞌñeen tonanꞌneinhan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon,
veꞌ xiaꞌntyi ndëë ntyjehin nnꞌan judíos.
\v 20 Majoꞌ quiiꞌ ntꞌan nanꞌñeen tomꞌan vendye nnꞌan na jnanhan juu
Chipreꞌñeen yo ninꞌCirene. Ndoꞌ nanꞌñeen, vi na jndë squehan tsjoon
Antioquíaꞌñeen, taꞌhan tonanꞌneinhan ndëë nnꞌan na conanꞌnein
jñꞌoon griego. Tonanꞌmanhan jñꞌoon naya ntyja ꞌnaanꞌ ta Jesús
ndëë nanꞌñeen.
\v 21 Ndoꞌ tonanꞌxuanhan juu najndei na condui
nquii Tyoꞌtsꞌon. Joꞌ sꞌaahanꞌ na jndye nnꞌan ntcüeꞌ nꞌonhan
jnanhan, tovantyja nꞌonhan ta Jesús.
\p
\v 22 Ndoꞌ nque nnꞌan na conduihan tmaanꞌ cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon na
mꞌanhan Jerusalén na vantyja nꞌonhan Jesús, vi na jndë
jndyehan na nndaꞌ, tꞌuahan tsꞌian nnon juu Bernabé na chi ncja
jon Antioquíaꞌñeen.
\v 23 Ndoꞌ vi na jndë tueeꞌ jon joꞌ, tquen
jon cüenta na tꞌman vaa na ityio Tyoꞌtsꞌon jnꞌaan juu
tsꞌianꞌñeen. Ndoꞌ tyioo na neiinꞌ jndyi jon na condui na nndaꞌ.
Tsoñꞌen nanꞌñeen totsiquiꞌmaanꞌ jonhan na yo na xoncüeeꞌ
nꞌonhan quintjotyenhan ntyja ꞌnaanꞌ ta Jesús.
\v 24 Juu
Bernabéꞌñeen, ya ñuan tsixuan jon. Quindë ya tsixuan jon
Espíritu Santo, ndoꞌ tꞌman vantyja tsꞌon jon Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ
jndyechen nnꞌan tyion jonhan natooꞌ Tyoꞌtsꞌon.
\p
\v 25 Ndë joꞌ tja jon tsjoon Tarso na tëquintꞌue jon Saulo.
\v 26 Ndoꞌ vi na jndë ntjii jon tsanꞌñeen, tantcüeꞌ jon, tayꞌoon
jon tsanꞌñeen Antioquía. Ndoꞌ ninvaa ncüii chu tomꞌanhan joꞌ yo
tmaanꞌ nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús. Jndye nnꞌan tsjoonꞌñeen
tonanꞌmanhan ndëë nanꞌñeen ntyja ꞌnaanꞌ Jesús. Ndoꞌ nque nnꞌan
Antioquíaꞌñeen, joohan na jnanꞌquitaꞌ jndyeehan na
jnanꞌquijndyuhan joo nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús cristianos.
\p
\v 27 Joo xueeꞌñeen vendye nnꞌan na toninncya jñꞌoonꞌ
Tyoꞌtsꞌon jnduiꞌhan Jerusalén, tyꞌehan, squehan Antioquía.
\v 28 Ncüii joo nanꞌñeen, tsan na jndyu Agabo, yo na tyincyaa
Espíritu Santo na jndaꞌ xquen jon, taꞌ jon na toninncyaa jon
jñꞌoon, ꞌnan na xejnda nguaa na nndyo jndoꞌ tꞌman na ninvaa tsonnangue. Ndoꞌ
xjen na tomꞌaan nquii Claudio tsanmꞌaantsꞌian tꞌman tsjoon Roma,
juu xjenꞌñeen siquindëhanꞌ juu jñꞌoonꞌñeen.
\v 29 Mangꞌe joꞌ,
nque nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús na mꞌanhan juu tsjoon
Antioquíaꞌñeen, ntyjantyi na jndëë jntꞌahan, jnanꞌtjonhan
xoquituꞌ. Ndoꞌ jnanꞌcüenonhinhanꞌ ndëë ntyjehan na vantyja
nꞌonhan jon na mꞌanhan ndyuaa Judea chaꞌ quitejndeihanꞌ joo
nanꞌñeen ꞌnan na itsitjahanꞌhin.
\v 30 Ndoꞌ jntꞌahan na nndaꞌ.
Tꞌuahan tsꞌian nnon juu Bernabé yo ninꞌSaulo na joo xoquituꞌ na
jndë jnanꞌtjonhan, quitsayꞌon nanꞌñeenhanꞌ. Ndoꞌ joohan
teyꞌonhinhanꞌ na mꞌan nque nnꞌan na conintque quiiꞌ ntꞌan nnꞌan
na vantyja nꞌon Jesús na mꞌanhan ndyuaa Judea.
\c 12
\s Jnanꞌcueeꞌ nnꞌan Jacobo ndoꞌ mantyi tyiꞌhan
Pedro vancjo
\p
\v 1 Majuu xjenꞌñeen nquii Herodes, tsan na coꞌxen juu ndyuaa Judea,
tꞌuii jon vendye nnꞌan na conduihan tmaanꞌ na vantyja nꞌon
Jesús. Tyiiꞌ jon nanꞌñeen vancjo.
\v 2 Ndoꞌ nquii Jacobo xio
Juan, tquen Herodesꞌñeen jñꞌoon na quinanꞌcueeꞌ sondaro ꞌnaanꞌ
jonhin yo xjo espada.
\v 3 Ndoꞌ vi na tquen Herodes cüenta
na tëveeꞌ ngio nnꞌan judíos na tꞌua jon tsꞌian na tueꞌ
Jacobo, mantyi tyiiꞌ jon Pedro vancjo. Juu xjen na tui
na nndaꞌ, xoncüe na mꞌaan nguee ꞌnaan nnꞌan judíos na cocüaꞌhan tyooꞌ na
tatsquentë tëqueeꞌ. 
\v 4 Ndoꞌ vi na
jndë tꞌuii Herodes Pedro, tyincyaa jon cüentahin nduee
nginꞌon nchoꞌncüii sondaro. Ee sitiu
jon naxenꞌ ngüenon juu nguee pascuaꞌñeen, yajoꞌ ncüjiꞌ jonhin
na ntcoꞌxen jonhin na tondëë nnꞌan.
\v 5 Joꞌ joo sondaroꞌñeen
totaꞌntyjeeꞌhan Pedro quiiꞌ vancjo, majoꞌ nque nnꞌan na conduihan
tmaanꞌ na vantyja nꞌonhan Jesús, tasacüentyjeeꞌhan na
conanꞌneinhan nnon Tyoꞌtsꞌon na quitejndei jon tsanꞌñeen.
\s Sinꞌman Tyoꞌtsꞌon Pedro na tyiꞌ nnꞌanhin
vancjo
\p
\v 6 Ndoꞌ nquii Pedroꞌñeen, majuu tijaan ya na nnonnco xeeꞌñeen
na ncüjiꞌ Herodes jon tondëë nnꞌan tsjoon, juu xjenꞌñeen
xoncüe quiiꞌ ntꞌan sondaroꞌñeen itso jon, tyenhin yo ve carena.
Ndoꞌ vendye ntyje sondaroꞌñeen, cotquenhan cüenta ꞌndyo
vancjoꞌñeen.
\v 7 Majuu tijaanꞌñeen, ncüii ángel cüentaaꞌ
Tyoꞌtsꞌon, ninjonto tyjeeꞌ jon tyquiiꞌ vancjoꞌñeen, sintjiiꞌ jon
ntꞌö jon tsiꞌntsqueeꞌ Pedro na sintcüi jonhin. Itso jon nnon
juu: “Cje quinanquintyjaꞌ.”
\p
Ndoꞌ xjen na sꞌaa jon na nndaꞌ, joo carena na tyen ntꞌö jon, 
ninñoonꞌ jnduihanꞌ.
\v 8 Ndoꞌ tsontyichen ángelꞌñeen nnon jon: “Quitsityenꞌ tsiaꞌ ndoꞌ 
quityionꞌ ntconꞌ ngꞌeꞌ.”
\p
Ndoꞌ vi na jndë sꞌaa jon na nndaꞌ, itsontyichen ángelꞌñeen
nnon jon: “Cüa, cüeꞌ ndiaatco ꞌnanꞌ ndoꞌ quindyontyjaꞌ naxꞌën.”
\p
\v 9 Ndoꞌ Pedro, jnduiꞌ jon, tëntyja jon toxenꞌ juu
ángelꞌñeen, majoꞌ min tyíꞌquintjii jon na aa mayuuꞌ na jndë
jndyaahin na sꞌaa ángelꞌñeen. Ee sitiu jon aa chi veꞌ ndaa
itsooꞌ jon.
\v 10 Tenonhan naijon na mꞌan sondaro na vejndyee,
nnꞌan na cotaꞌntyjeeꞌ joꞌ. Ndë joꞌ mantyi tenonhan naijon na
mꞌan sondaro na jndë ve. Ndoꞌ squehan ꞌndyo juu vancjoꞌñeen na
tëꞌ xjohanꞌ naijon na nnduiꞌ tsꞌan na ngua jon nata quiiꞌ
tsjoon. Ndoꞌ juu ꞌndyo vꞌaaꞌñeen, jnan nquiihanꞌ. Joꞌ tuahan
nata, tyꞌehan, ndoꞌ juu xjenꞌñeen jntyꞌii ángelꞌñeen jon na
ninnquii tsꞌon xquen jon.
\p
\v 11 Xjenꞌñeen ticjeeꞌya Pedro ncüii, tso jon: “Nanein mavaaꞌ ya tsꞌön na 
nquii Tyoꞌtsꞌon jñon jon ángel ꞌnaanꞌ jon na quitsiquindyaa tsanꞌñeen 
ja ntꞌö Herodes yo nduee ntyjë nnꞌan judíos ntyja tsoñꞌen na 
conanꞌtiuhan na ninꞌquintꞌahan ja.”
\p
\v 12 Ndoꞌ nquii Pedro, vi na jndë taaꞌ tsꞌon jon yo ꞌnan na
tenon jon, tja jon vaaꞌ María, ndyee Juan, tsan na mantyi jndyu
Marcos. Jndye nnꞌan na jndë tëncüihan joꞌ na conanꞌneinhan
nnon Tyoꞌtsꞌon ntyja ꞌnaanꞌ juu Pedro.
\v 13 Ndoꞌ 
sicꞌuaa jon ꞌndyo teon na ndyiiꞌ juu vꞌaaꞌñeen. Ndoꞌ ncüii
yuscu na jndyu juu Rode na ityeꞌntjon ndëë nnꞌan vꞌaaꞌñeen,
jnduiꞌ yuꞌñeen, tëquindyiaaꞌ juu nin tsꞌan na itsicꞌuaahanꞌ.
\v 14 Ndoꞌ vi na jndë tajnaanꞌ juu na jndyeeꞌ Pedrohanꞌ, tyioo na
neiinꞌ jndyi juu. Majoꞌ taꞌnan siquinaan juu ꞌndyo teonꞌñeen.
Sicjehin, tja ntcüeꞌ juu tyquiiꞌ vꞌaa na tëtsiquindyi juu
joo nnꞌan na mꞌan joꞌ. Tso juu ndëëhan ndöꞌ ro jndë tyjeeꞌ
nquii Pedro, itsicꞌuaa jon ꞌndyo teon.
\v 15 Ndoꞌ joo nanꞌñeen jnduehan nnon juu:
\p
—Tsanꞌ xquenꞌ.
\p
Majoꞌ juu yuscuꞌñeen ninvito tcoꞌhin na
mayuuꞌ na juu Pedro na mꞌaan ꞌndyo teonꞌñeen. Ndoꞌ ngꞌe na
nndaꞌ tso juu, yajoꞌ jnduehan:
\p
—Chito mayuuꞌ nquii jon, majuu ángel na ivantyjeeꞌhin na
minntyjeeꞌ ndöꞌ.
\p
\v 16 Ndoꞌ viochen xjen na nndaꞌ conanꞌneinhan, nquii Pedro
tatëcüentyjeeꞌ jon na itsicꞌuaa jon ꞌndyo teonꞌñeen ata xjen
jnanꞌquinaanhin juuhanꞌ. Majoꞌ ya na jntyꞌiahan jon,
tyuehan ndoꞌ tineinhan na mayuuꞌ juu jon na minntyjeeꞌ joꞌ.
\v 17 Majoꞌ sꞌaa jon ntꞌö jon ndëëhan na cüichen jndyuehan. Ndoꞌ vi
jndë joꞌ, sinin jon nchu vaa na sꞌaa ta Tyoꞌtsꞌon na tjiꞌ
jonhin quiiꞌ vancjoꞌñeen. Ndoꞌ itso jon ndëëhan:
\p
—Juu Jacobo yo ninꞌntyjë na vantyja nꞌonhan Jesús,
quinanꞌquindyiihoꞌhin juu jñꞌoonvahin.
\p
Ndoꞌ vi jndë tso jon na nndaꞌ, jnduiꞌ jon, tja jon ncüiichen
joo.
\p
\v 18 Ndoꞌ xjen na tonnco, nque sondaroꞌñeen, ji vaa
ticꞌuaa jndyuehan yo ntyjehan na nin ꞌnan tui na tacꞌoon Pedro.
\v 19 Ndoꞌ juu Herodes, tꞌua jon tsꞌian na chen chen quijntꞌuehan
Pedro, majoꞌ tajndiohanhin. Mangꞌe joꞌ tovajndo jndyi jon joo
sondaroꞌñeen, ndoꞌ tsojnaanꞌ na tajñꞌoon tijndaꞌ, joꞌ tꞌua jon
tsꞌian na cüjehan. Ndë joꞌ, jnduiꞌ jon ndyuaa
Judea, tja jon Cesarea na joꞌ ncꞌoon ya jon.
\s Ntyja na tueꞌ Herodesꞌñeen
\p
\v 20 Juu Herodes, vꞌii jon nque nnꞌan tsjoon Tiro yo Sidón.
Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ, joo nnꞌan njoonꞌñeen, jnanꞌjndaꞌhan na
ncꞌohan na mꞌaan jon. Majoꞌ tyꞌejndyeehan na mꞌaan juu
Blasto, tsanꞌñeen ityeꞌntjon juu nnon Herodesꞌñeen. Ndoꞌ
tyincyahan xoquituꞌ nnon juu chaꞌ ntsintyjaaꞌ juu jñꞌoon ꞌnaanhan
nnon Herodes. Ndë joꞌ tanhan nnon jon na quintjo ya ntyjii jon
yohan. Ee ꞌnan na coninjntꞌuehan yo ꞌnan na cocüaꞌhan, conanhanꞌ
tyuaa na icoꞌxen. 
\v 21 Ndoꞌ tquen jon ncüii xuee na ya
ninncyo nndaꞌhan na mꞌaan jon, ndoꞌ vi na jndë tueeꞌ juu
xueeꞌñeen, tcüe jon ndiaa ya na maninꞌ tsꞌiaanꞌ na
tsiꞌmanhanꞌ na conduihin na icoꞌxen jon. Joꞌ tëcüetyen jon
naijon na macüiixjen vacüetyen jon xjen na itsijndaꞌ jon
jñꞌoon. Jndë joꞌ taꞌ jon na incyaa jon jñꞌoon ndëë
nanꞌñeen.
\v 22 Ndoꞌ joo nanꞌñeen, xjen na jndyehan jñꞌoon
na tyincyaa jon, yajoꞌ veꞌ jntꞌa yahan na jnanꞌtꞌmaanꞌhan jon.
Jnanꞌxuaahan, jnduehan: “Juu tsꞌan na itsinin ndöꞌ, chito veꞌ
tsꞌanhin, conduihin ncüii tyoꞌtsꞌon.”
\v 23 Majoꞌ ncüii ángel cüentaaꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon,
ninñoonꞌ isquioo jon ncüii tycu vꞌii cjooꞌ Herodes na
iscueeꞌhanꞌhin na tcüaꞌ quintyihin. Nndaꞌ vaa na tjon jon ngꞌe
na tyíꞌquitsitꞌmaanꞌ jon nquii Tyoꞌtsꞌon.
\p
\v 24 Majoꞌ juu jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon, tëcyantyichenhanꞌ. Ndoꞌ
tëvijndyentyi nnꞌan na tovantyja nꞌonhan Jesús.
\p
\v 25 Ndoꞌ juu Bernabé yo ninꞌSaulo, vi na jndë jnanꞌquindëhan
juu tsꞌian na tyꞌehan Jerusalén, joꞌ tyꞌe ntcüeꞌhan
Antioquía. Ndoꞌ mantyi tyeyꞌonhan juu Juan, tsan na mantyi jndyu
Marcos, na ntejndei jonhan.
\c 13
\s Bernabé yo Saulo taꞌhin na concyahan
jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon
\p
\v 1 Juu tmaanꞌ nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús na mꞌanhan tsjoon
Antioquía, quiiꞌ ntꞌanhan tomꞌan nnꞌan na toninncya jñꞌoonꞌ
Tyoꞌtsꞌon ndoꞌ yo nnꞌan na conduihan na tonanꞌmanhan juuhanꞌ
ndëë nnꞌan. Ndö nguee nanꞌñeen: Bernabé, Simón (mantyi
conanꞌquijndyuhanhin Niger), Lucio tsꞌan tsjoon Cirene, Manaén yo
ninꞌSaulo. Juu Manaénꞌñeen, nincüajon tëquehin yo Herodes, tsan na
tocoꞌxen ndyuaa Galilea.
\v 2 Ncüii xeeꞌñeen, xjen na nque
nanꞌñeen na vantyja nꞌon conanꞌtꞌmaanꞌhan Tyoꞌtsꞌon, yo na
cotyjehan ꞌnan jndyuehan, juu xjenꞌñeen nquii Espíritu Santo
itso jon ndëëhan: “Juu Bernabé yo Saulo, quitjiꞌndyaꞌoꞌhin na 
ncꞌohan tsꞌian na matꞌiön jahan.”
\p
\v 3 Ndoꞌ nque nanꞌñeen na vantyja nꞌon Jesús, vi na jndë
jndyehan na nndaꞌ, tyjechenhan ꞌnan jndyuehan, ndoꞌ
tonanꞌneinntyichenhan nnon Tyoꞌtsꞌon. Ndë joꞌ tyiohan ndueehan
nacjooꞌ juu Bernabé yo ninꞌSaulo na cüitꞌmaanꞌ Tyoꞌtsꞌon ntyja
ꞌnaanhan. Ndoꞌ ndë joꞌ tꞌuahan tsꞌian ndëë nanꞌñeen na 
cꞌohan tsꞌian ꞌnaanꞌ jon.
\s Bernabé yo Saulo coninncyahan jñꞌoon naya
ndëë nnan ndyuaa Chipre
\p
\v 4 Ndoꞌ juu Bernabé yo ninꞌSaulo, jnduiꞌhan, tyꞌehan tontyja 
naijon na jñon Espíritu Santo joohan. Tyꞌejndyeehan tsjoon 
Seleucia naijon tuahan vꞌaandaa na ntsquehan tyuaa Chipre na 
mꞌaan ndaandue xiꞌjndiohanꞌ.
\v 5 Ndoꞌ vi na jndë squehan tsjoon
Salamina juu ndyuaaꞌñeen, joꞌ tyeꞌ toninncyahan jñꞌoonꞌ
Tyoꞌtsꞌon quiiꞌ ntꞌaanꞌon ꞌnaan nnꞌan judíos na mꞌanhan juu
ndyuaaꞌñeen. Ndoꞌ mantyi juu Juanꞌñeen, tsan na jndyu Marcos,
tja juu yo joohan, totejndei juuhan.
\p
\v 6 Nanꞌñeen tomandyiꞌhan ninvaa ndyuaaꞌñeen. Joꞌ squehan
tsjoon Pafos. Juu tsjoonꞌñeen jndiohan ncüii tsanquinduaꞌ,
tsꞌan judíohin. Itsiviꞌnnꞌan juu na conduihin tsꞌan na incyaa
jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon. Barjesús jndyu juu.
\v 7 Juu tsanꞌñeen
tomꞌaan juu yo nquii tsanmꞌaantsꞌian na jndyu Sergio Paulo,
tsanꞌñeen jndaꞌ jndyi xquen jon. Tqueenꞌ jon Bernabé yo
Saulo ee ninꞌquindyi jndyi jon jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon.
\v 8 Juu
tsanquinduaꞌñeen jndyu juu Elimas. Totsichon yantyi juu na
tantsinin Bernabé yo Saulo nnon nquii tsanmꞌaantsꞌianꞌñeen.
Ndoꞌ mantyi sꞌaa juu na min tyiꞌntsijñꞌoonꞌ tsanꞌñeen jñꞌoon
na conanꞌneinhan, ngꞌe tyiꞌquintꞌue tsꞌon juu na ngantyja tsꞌon
jon Jesús.
\v 9 Joꞌ juu Saulo, tsan na mantyi jndyu Pablo, na
quindë ya tsixuan jon Espíritu Santo, quii
jndyiaaꞌ jon nnon juu tsanquinduaꞌñeen.
\v 10 Itso jon nnon juu:
\p
—ꞌUꞌ tsꞌan na ji vaa matsiviꞌnnꞌanꞌ, tyia jndyi matsaꞌ. ꞌUꞌ
condui ꞌuꞌ jnda nquii yutyia. Condui ꞌuꞌ tsꞌan na jndooꞌ tsoñꞌen
ꞌnan na jndyoyu conduihanꞌ. ¿Yuu xjen na ngacüentyjeꞌ na matscuꞌ na
ngoqueꞌ nnꞌan nato jndyoyu ntyja ꞌnaanꞌ Tyoꞌtsꞌon?
\v 11 Ndoꞌ
ngꞌe na nndaꞌ xjen tsꞌan ꞌuꞌ, joꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon nꞌndyii viꞌ jon
ꞌuꞌ. Vendye xuee ncꞌonꞌ na nchjanꞌ na tajeꞌquindyiaꞌ na xuee
ndoꞌcüjioonꞌ.
\p
Ndoꞌ vi na jndë tso Pablo na nndaꞌ, ninñoonꞌ jntyꞌiihanꞌhin na 
chaꞌvijon tsꞌan na vja quityuiiꞌ chincyutsꞌo, ntjohin na
ndiquindyiaaꞌ juu. Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ, jntꞌuehin tsꞌan na ntꞌuii
ntꞌö juu na ngayꞌoon tsanꞌñeenhin. 
\v 12 Ndoꞌ nquii tsanmꞌaantsꞌianꞌñeen, vi na jndë jndyiaaꞌ jon
ꞌnan na tui, yajoꞌ tëntyja tsꞌon jon Jesús. Ndoꞌ jndye tꞌoonꞌ
tsꞌon tsanꞌñeen ntyja ꞌnaanꞌ juu jñꞌoon na tonanꞌman nanꞌñeen
ntyja ꞌnaanꞌ nquii Jesús.
\s Pablo yo Bernabé tonincyahin jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon
tsjoon Antioquía ndyuaa Pisidia
\p
\v 13 Xjenꞌñeen, juu Pablo yo nnꞌan na tonanꞌjon jñꞌoon yohin,
jnduiꞌhan tsjoon Pafos. Tuahan vꞌaandaa, tyꞌehan, squehan tsjoon
Perge ndyuaa Panfilia. Juu tsjoonꞌñeen, joꞌ jntyꞌii Juan joohan,
tëntcüeꞌ ntcüeꞌ juu Jerusalén.
\v 14 Ndoꞌ Pablo yo
ninꞌBernabé, vi na jndë jnduiꞌhan tsjoon Pergeꞌñeen,
tyꞌechenhan, squehan tsjoon Antioquía ndyuaa Pisidia. Ndoꞌ xjen
na tueeꞌ xuee na cotaꞌjndyee nnꞌan judíos, tyequeꞌhan vatsꞌon
ꞌnaan nanꞌñeen, joꞌ tyecüendyuaahan.
\v 15 Ndoꞌ sijnaanꞌ
ncüii tsꞌan ntji na tquen Moisés yo jñꞌoon na totji nnꞌan na
toninncya jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ntyja nchu vaa ꞌnan na nnguaa. Ndoꞌ vi
jndë joꞌ, nque nnꞌan na conintque ndëë nnꞌan vatsꞌonꞌñeen,
jnduehan nnon Pablo yo Bernabé:
\p
—ꞌOꞌ ntyjë, xe na aa vaa jñꞌoon na ninꞌquinanꞌneinhoꞌ na
ntejndeihanꞌ já, cüa, quinduehoꞌ, ndyë́.
\p
\v 16 Ndoꞌ joꞌ jnanquintyja Pablo, sꞌaa jon ntꞌö jon na quitquenhan
cüenta jñꞌoon na ntsinin jon. Tso jon:
\p
—ꞌOꞌ ntyjë nnꞌan Israel yo ꞌoꞌ nnꞌan na mañoon tsjan
conduihoꞌ na mantyi conanꞌtꞌmaanꞌhoꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon, quindyehoꞌ
chjo jñꞌoon na ntsjö.
\v 17 Nquii Tyoꞌtsꞌon na conanꞌtꞌmánꞌ
já nnꞌan Israel, nque ndochí na tomꞌan ndyu na toxenꞌchen, tji
jonhan na conduihan cüentaaꞌ nquii jon. Ndoꞌ nquii jon sꞌaa na
titꞌman jndyi tmaanꞌ joohan viochen xjen na tomꞌan yahan juu
ndyuaa Egipto. Ndoꞌ ntyja ꞌnaanꞌ naijndei na tsixuan jon, tañoonꞌ
jonhan, tjiꞌ ntcüeꞌ jonhan juu ndyuaaꞌñeen.
\v 18 Ncüii vennꞌan chu xjen na tomanonhan ndyuaa naijon tannꞌan
cꞌoon, jndye nnon ꞌnan na tyíꞌquichuhanꞌ na tontꞌahan,
totsiquii tsꞌon jon yo ntyja ꞌnaanhin.
\v 19 Ndoꞌ vi jndë joꞌ, joo ntyqueꞌ
tmaanꞌ nnꞌan na mancüii xjen tomꞌanhan ndyuaa Canaán, sityuiiꞌ
jon nanꞌñeen. Ndoꞌ tyuaa na tonanꞌxuanhan, siquindaaꞌ
jonhanꞌ nque nnꞌan tsjan na tui jaa, joo nnꞌan Israel. 
\v 20 Ndoꞌ juu nanꞌvaꞌ na matsjö, tëca chaꞌna vi nenque ciento vantjoꞌ 
vennꞌan nchoꞌnqui chu na tuihanꞌ.
\p “Ndoꞌ vi jndë joꞌ, tyincyaa jon jüe na totoxen nanꞌñeen
joohan. Ndöꞌ vaa ꞌnan na tovaa ata tueeꞌ xjen na tꞌoon juu
Samuel, tsan na toninncyaa jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon nchu vaa
ꞌnan na nnguaa.
\v 21 Juu xjenꞌñeen joo nnꞌan Israelꞌñeen, totanhan
nnon Tyoꞌtsꞌon na incyaa jon ncüii tsꞌan na taquintyja na tꞌman
conduihin na ntcoꞌxen tsanꞌñeen joohan. Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ, joꞌ
tꞌion jon tsꞌian nquii Saúl, jnda tsan na jndyu Cis. Juu
Saúlꞌñeen tonduihin tsjan ꞌnaan nnꞌan tmaanꞌ Benjamín. Vennꞌan
chu tocoꞌxen Saúl joohan.
\v 22 Ndë joꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon tjiꞌ
ntcüeꞌ jon tsanꞌñeen, ndoꞌ juu tsꞌianꞌñeen tꞌion jonhanꞌ David.
Ntyja ꞌnaanꞌ Davidꞌneen, itso jon: “Juu David, jnda Isaí,
ntsꞌaa jon chaꞌxjen na ntꞌue tsꞌön.”
\p
Nndaꞌ vaa jñꞌoon na tso jon ntyja ꞌnaanꞌ David.
\p
\v 23 “Juu
jon, matsjan ꞌnaanꞌ jon tui Jesús, tsan na conduihin na
itsinꞌman jon nnꞌan Israel na chaꞌxjen jñꞌoon na jndë tcoꞌ
Tyoꞌtsꞌon ꞌndyo jon.
\v 24 Nquii Jesús, vitjachen na ngitaꞌ
jon tsꞌian na tꞌua Tyoꞌtsꞌon nnon jon, juu Juan mancüiixjen
mꞌaan jon. Toninncyaa tsanꞌñeen jñꞌoon ndëë ntyjëëhë nnꞌan
Israel. Totso jon ndëëhan na quintcüeꞌ nꞌonhan jnanhan, ndoꞌ
ndë joꞌ ntsiquindëëꞌ jonhan.
\v 25 Ndoꞌ juu xjen na vantycüii
xeechuuꞌ juu Juanꞌñeen, na jndë siquindë jon tsꞌian na tꞌua
Tyoꞌtsꞌon nnon jon, itso jon ndëë nnꞌan: “ꞌOꞌ conanꞌtiuhoꞌ na
condui ja nquii tsꞌan na ndyotsinꞌman ñuaanhoꞌ, majoꞌ chito juu
jon condui ja. Nquii jon mancüjeeꞌ jon ndoꞌ tꞌman conduihin.
Majoꞌ ja ndö, min veꞌ ntcoonꞌ jon tyiꞌquichuhanꞌ na
ntsiquinꞌanhanꞌ.”
\p
\v 26 Ndoꞌ tsontyichen Pablo ndëëhan:
\p
—ꞌOꞌ ntyjë, ñꞌen já na condui tsjan ꞌnaanꞌ Abraham na
jndyocahanꞌ, ndoꞌ ñꞌenhoꞌ na nnꞌan mañoon tsjan nnꞌan conduihoꞌ,
majoꞌ mantyi conanꞌtꞌmaanꞌhoꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon. Ndëë
tsoñꞌen jaa itscüanon Tyoꞌtsꞌon juu jñꞌoonva na ntyja
ꞌnaanꞌ joꞌ itsinꞌman jon ñuan njanhan.
\v 27 Majoꞌ nque nnꞌan na mꞌan Jerusalén yo ninꞌnnꞌan na conintque
ndëëhan, tataaꞌ nꞌonhan nin condui juu Jesús. Nque nnꞌan
judíos tyiꞌncüii cüii xuee na cotaꞌjndyeehan, conanꞌjnꞌaanhan
jñꞌoon na totji nnꞌan na toninncya jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon nchu
vaa ꞌnan na nnguaa. Majoꞌ joo nnꞌan judíosꞌñeen, joo jñꞌoonꞌñeen
na itsininhanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ nquii Jesús, tataaꞌ nꞌonhan nin
ꞌnan itsiquindyihanꞌ. Mangꞌe na nndaꞌ, manquetohan jnanꞌjndaꞌhan
jnanhan chaꞌxjen joo jñꞌoonꞌñeen tsiquindyihanꞌ na ngenonhan,
tsojnaanꞌ na tataaꞌ nꞌonhan nin condui Jesús.
\v 28 Nque nanꞌñeen minꞌncüii jnaanꞌ jon tyiꞌcüijndaꞌ na ntꞌahan na 
coꞌxenhanꞌ na cueꞌ jon. Majoꞌ min na nndaꞌ, totanhan nnon Pilato 
na cueꞌ Jesús.
\v 29 Ndoꞌ vi na jndë siquindëhanꞌ tsoñꞌen chaꞌxjen juu
jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon na jndui na itsiquindyihanꞌ na ntquenon Jesús,
yajoꞌ jnanꞌquioo nnꞌan siꞌtsꞌo ꞌnaanꞌ jon nnon tsonjnꞌaan, ndoꞌ
ndë joꞌ tyequityꞌiuhan jon.
\v 30 Majoꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon tyincyaa jon na vandoꞌ xco Jesús. 
Naneinhin tacꞌoonhin naijon na mꞌan ntꞌoo.
\v 31 Ndoꞌ nque nnꞌan na jnanꞌjon yo jñꞌoon na
toninncyaa jon na jnanhan ndyuaa Galilea na tyꞌehan yo jon
Jerusalén, tyiꞌndyo xuee na tojntyꞌia ndëëhan jon vi jndë na vandoꞌ
xco jon. Ndoꞌ xjen neinhin, manquentyi nanꞌñeen cotjiꞌ jndyoyu
ntyja ꞌnaanꞌ jon ndëë nnꞌan.
\p
\v 32 “Ndoꞌ mantyi já jndë squë́ na mꞌanhoꞌ na coninncyá juu
jñꞌoon nayavahin ndëëhoꞌ. Conanꞌquindyí ꞌoꞌ na joo jñꞌoon na
jndë tcoꞌ Tyoꞌtsꞌon ꞌndyo jon ndëë ndochiihi nnꞌan judíos ndyu
na toxenꞌchen,
\v 33 Joo jñꞌoonꞌñeen jndë siquindë jonhanꞌ
ndëë jaa na condui jaa ndantyjo joo nanꞌñeen ee tyincyaa jon na
vandoꞌ xco Jesús. Tui na nndaꞌ chaꞌxjen juu
jñꞌoon na jndui salmo na jndë ve na itsohanꞌ: “ꞌUꞌ condui jnda
ja. Xeevahin matsiꞌman ndëë nnꞌan na condui ja tyeꞌ.”
\v 34 Ndoꞌ mantyi quityquiiꞌ jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon vaa ncüiichen jñꞌoon
na jndui na itso jon: “Juu jñꞌoon na tcöꞌ ꞌndyö nnon David,
jiꞌua nanꞌxuanhanꞌ, ndoꞌ jñꞌoon na mayuuꞌhanꞌ. Mancüiixjen
ntsiquindëë ja joohanꞌ.” Yo joo jñꞌoonminꞌ totsiꞌman Tyoꞌtsꞌon
na nninncyaa jon na ngüandoꞌ xco Jesús chaꞌ tyíꞌquitöꞌhin na
tueꞌ jon.
\v 35 Ndoꞌ mantyi nacjooꞌ ncüiichen salmo jndui
jñꞌoon. Ntyja na tsiꞌmanhanꞌ, itsijonhanꞌ chaꞌvijon nquii Jesús
itsinin. Itsohanꞌ: “Ja na matyeꞌntjön nnonꞌ, ñuan nquiiꞌ
condui ja. Mangꞌe na nndaꞌ, tyiꞌjeꞌncyaꞌ na ngitöꞌ siꞌtsꞌo
njan.”
\v 36 Ntyja ꞌnaanꞌ juu Davidꞌñeen, tsan na tji joo
jñꞌoonminꞌ, tovijntꞌue Tyoꞌtsꞌonhin tondëë nnꞌan ndyuaa na
tocoꞌxen jon chaꞌxjen na ntꞌue tsꞌon Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ vi jndë
joꞌ, tueꞌ juu Davidꞌñeen, ndoꞌ tequityꞌiu nnꞌanhin naijon na
tovantyꞌiu ndotachiiꞌ jon na tomꞌan tivio, ndoꞌ juu siꞌtsꞌo
ꞌnaanꞌ jon töꞌhanꞌ.
\v 37 Majoꞌ siꞌtsꞌo ꞌnaanꞌ nquii Jesús, 
tatöꞌhanꞌ, ee nquii Tyoꞌtsꞌon tyincyaa na vandoꞌ xco jon.
\v 38 Mangꞌe na nndaꞌ, ꞌoꞌ ntyjë, cüaaꞌ ya nꞌonhoꞌ jñꞌoonminꞌ na
conincyá ndëëhoꞌ. Ntyja ꞌnaanꞌ nquii Jesús na itsitꞌman tsꞌon
Tyoꞌtsꞌon jnan na nanꞌxuanhoꞌ.
\v 39 Ee joo ntji na tquen
Moisés, ndincyaahanꞌ na ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ na nꞌman ñuaanꞌ tsꞌan
na tonnon Tyoꞌtsꞌon. Majoꞌ ntyja ꞌnaanꞌ nquii Jesús, minninchen
tsꞌan na vantyja tsꞌon juuhin, iquen Tyoꞌtsꞌon tsanꞌñeen na
conduihin tsꞌan na tajnan tsixuan. 
\v 40 Joꞌ quitquen
ya yahoꞌ cüenta na tyiꞌntjonhoꞌ chaꞌxjen itsiquindyi joo jñꞌoon
na totji nnꞌan na toninncya jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon nchu vaa
ꞌnan na nnguaa.
\v 41 Jñꞌoonꞌñeen ndö vaa na itsiquindyihanꞌ:
\q
ꞌOꞌ nnꞌan na tyiꞌcueeꞌ nꞌonhoꞌ juu jñꞌoon
na mayuuꞌ, quitquenhoꞌ cüenta.
\q
Ja Tyoꞌtsꞌon, joo xuee na cotaꞌndoꞌhoꞌ,
\q
vaa ncüii nnon na matsꞌa min na ntsinin
tsꞌan ndëëhoꞌ ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ,
\q
majoꞌ tyiꞌjeꞌcantyja nꞌonhoꞌhanꞌ.
\q
Joꞌ jndye cꞌoonꞌ nꞌonhoꞌ ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ,
\q
ata ntsꞌaahanꞌ na ngitsu ñuaanhoꞌ na
tyiꞌcantyja nꞌonhoꞌ yo juu nanꞌñeen na matsꞌa.
\p
\v 42 Ndoꞌ vi na jndë sinin Pablo jñꞌoonminꞌ, jnduiꞌ jon juu
vatsꞌonꞌñeen yo Bernabé. Ndoꞌ nque nnꞌan na chito judíos
conduihan, tanhan nnon jon na quitsininntyichen jon joo
jñꞌoonꞌñeen ndëëhan ncüiichen xuee na cotaꞌjndyee nnꞌan judíos.
\v 43 Ndoꞌ nque nnꞌan na tëtjon juu
vatsꞌonꞌñeen, vi na jndë tycyahan, yajoꞌ jndye nnꞌan judíos yo
ninꞌnnꞌan na chito conduihan tsjan nanꞌñeen, majoꞌ na
conanꞌtꞌmaanꞌhan Tyoꞌtsꞌon chaꞌxjen nque nnꞌan judíos, tyentyja
nanꞌñeen toxenꞌ Pablo yo ninꞌBernabé. Ndoꞌ nanꞌñeen jeꞌ,
totsiquiꞌmaanꞌ Pablohin yo Bernabé na quintjotyenhan ntyja
ꞌnaanꞌ juu naya na condui Tyoꞌtsꞌon.
\p
\v 44 Ndoꞌ ya na tueeꞌ nndaꞌ ncüiichen xuee na cotaꞌjndyee nnꞌan
judíos, mandyo tsoñꞌen nnꞌan tsjoonꞌñeen tëtjonhan na
ninꞌquindyehan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon.
\v 45 Majoꞌ nque nnꞌan
judíosꞌñeen, ya na jntyꞌiahan na jndye jndyi nnꞌan jndë
tëncüi, jnanꞌtëëꞌ nꞌonhan. Tyeꞌ na tonduehan na juu jñꞌoon
na incyaa Pablo tyiꞌyuuꞌhanꞌ, ndoꞌ mantyi tonanꞌneinhan jñꞌoon
tsanꞌ nacjooꞌ jon.
\v 46 Ndoꞌ na nndaꞌ, Pablo yo Bernabé, yo na
nanꞌxuanhan ñuanhan, jnanꞌntcüeꞌhan jñꞌoon ndëë nanꞌñeen,
jnduehan:
\p
—ꞌOꞌ ntyjë nnꞌan judíos, chuhanꞌ na ndëë ꞌoꞌ na concyá
jndyë́ juu jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon, majoꞌ ꞌoꞌ tyiꞌninꞌcyꞌonhoꞌ
cüentahanꞌ. Cotjiꞌhoꞌ cüenta na juu naya na tyiꞌquintycüi
na ntaꞌndo ñuaanhoꞌ, tyiꞌnanꞌxuanhoꞌ na ntsiquindaaꞌ
Tyoꞌtsꞌon juuhanꞌ ꞌoꞌ. Tsojnaanꞌ joꞌ, naneinhin juu jñꞌoon 
nayavahin nninncyáhanꞌ ndëë nnꞌan na mañoon tsjan conduihan,
\v 47 Ngꞌe nndaꞌ vaa tsꞌian na tꞌua ta
Tyoꞌtsꞌon ndë́. Tsiꞌmanhanꞌ na nndaꞌ, ee nquii jon jndë tso jon:
\q
Ncö jndë tquënhoꞌ na conduihoꞌ chaꞌvijon
chon na ntsixueehanꞌ ndëë nnꞌan na
chito conduihan nnꞌan judíos.
\q
Ata nnꞌan na mꞌan ninvaa nnon tsonnangue
nninncyahoꞌ jñꞌoon ndëëhan ntyja ꞌnaanꞌ
na ntsinꞌman ja ñuaanhan.
\p
\v 48 Ndoꞌ nque nanꞌñeen na chito judíos conduihan, vi na jndë
jndyehan jñꞌoonvahin, tyincyaahanꞌ na nein jndyihan. Tonduehan na
juu jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon, njon jndyihanꞌ. Ndoꞌ ncüii cüii tsꞌan
na mancüiixjen ntyjii Tyoꞌtsꞌon na ncyꞌonhan cüenta na
tyiꞌntycüii na ntaꞌndoꞌ ñuaanhan, tëntyja nꞌonhan Jesús.
\v 49 Ndoꞌ ninvaa ndyuaaꞌñeen, toninncya nnꞌan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon.
\v 50 Juu tsjoonꞌñeen tomꞌan nanntcu na tꞌman conduihan na
conanꞌjonhan yo nnꞌan judíos ntyja ꞌnaanꞌ na conanꞌtꞌmaanꞌ nanꞌñeen
Tyoꞌtsꞌon. Nque judíosꞌñeen jnanꞌndaaꞌhan nꞌon nanntcuꞌñeen.
Majoꞌntyi jntꞌahan yo nque nannon na conintque tsjoon
Antioquíaꞌñeen. Ndoꞌ joo nanntcuꞌñeen yo nannonꞌñeen,
jnanꞌquitaꞌhin tyiaꞌ yo Pablo yo Bernabé. Ndoꞌ na nndaꞌ,
jntꞌahan na tjiꞌhan nanꞌñeen ndyuaahan.
\v 51 Mangꞌe na nndaꞌ,
juu Pablo yo Bernabé jnanꞌtoncüiiꞌhan ngꞌehan na cyaa tsꞌojndë
na chuuꞌhanꞌ. Na jntꞌahan na nndaꞌ, siꞌman jndyoyuhanꞌ na
tyiꞌquichuhanꞌ na jntꞌa nanꞌñeen na nndaꞌ. Ndë joꞌ Pablo yo
Bernabé tyꞌehan tsjoon Iconio.
\v 52 Majoꞌ nque nnꞌan na vantyja
nꞌon Jesús na mꞌanhan tsjoon Antioquíaꞌñeen, nein jndyihan
ndoꞌ quindë ya mꞌaan Espíritu Santo quiiꞌ nꞌonhan.
\c 14
\s Pablo yo Bernabé coninncyahan jñꞌoonꞌ
Tyoꞌtsꞌon tsjoon Iconio
\p
\v 1 Pablo yo Bernabé manincüajon jntꞌahan tsjoon Iconio.
Tyequeꞌhan vatsꞌon ꞌnaan nnꞌan judíos juu tsjoonꞌñeen. Joꞌ
toninncyahan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ndëë nnꞌan. Ndoꞌ joo nnꞌan na
tëncüi joꞌ yo ninꞌvendye nnꞌan na tachi judíos conduihan, xjen
na jndyehan jñꞌoon na tonanꞌnein nanꞌñeen, jndyehan tëntyja
nꞌonhan Jesús.
\v 2 Majoꞌ nque nnꞌan judíos na tatëntyja nꞌonhan,
tonanꞌndaaꞌhan nꞌon nnꞌan na mañoon tsjan conduihan yo
joohan. Ndoꞌ vi jndë joꞌ, joo nanꞌñeen tonanꞌvꞌiiꞌ nꞌonhan
joo nnꞌan na vantyja nꞌonhan Jesús.
\v 3 Joꞌ juu Pablo yo ninꞌBernabé, majndye xuee ntjohin juu
tsjoonꞌñeen. Ndoꞌ yo na nanꞌxuanhan ñuaanhan na toninncyahan
jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ juu naya na condui Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ siꞌman
jon juu jñꞌoon na toninncya nanꞌñeen, jñꞌoon na mayuuꞌhanꞌ ee
ntyja ꞌnaanꞌ nquii jon na tondëë tontꞌahan jnꞌaan tꞌman na
tyiꞌjeꞌquinduihanꞌ na veꞌ najndë nquehan, min xeꞌcüaaꞌ tsꞌon
tsꞌan nchu vaa na tuihanꞌ.
\v 4 Ngꞌe na nndaꞌ vaa, joo nnꞌan
tsjoonꞌñeen, sꞌaahanꞌ na tyiꞌninncüii toquindyiiꞌ nꞌonhan. Ee
ñꞌenhan na tonanꞌjonhan yo nnꞌan judíos, ndoꞌ ñꞌenhan na
tonanꞌjonhan yo nnꞌan na totsayꞌonhan yo juu jñꞌoon na
toninncyaa Jesús.
\v 5 Ndoꞌ na nndaꞌ, nque nnꞌan judíos yo
ninꞌnnꞌan na tachijoꞌ conduihan, jnanꞌjonhan jñꞌoon yo
nanmꞌannꞌian tsjoonhan na nnanꞌcüejnaanꞌhan nanꞌñeen, ndoꞌ na
ntuenꞌhan ntjöꞌ joo nanꞌñeen.
\v 6 Majoꞌ Pablo yo ninꞌBernabé, vi na jndë jndyehan na nndaꞌ conanꞌjndaꞌ
nanꞌñeen, joꞌ jntꞌahan vi ntyja. Tyꞌehan tsjoon Listra yo tsjoon
Derbe ndyuaa Licaonia, yo ndyuaa na mꞌan xiꞌjndyio juu ndyuaaꞌñeen.
\v 7 Mantyi ndëë nnꞌan ndyuaaꞌñeen
toninncyahan jñꞌoon naya ꞌnaanꞌ Tyoꞌtsꞌon.
\s Nnꞌan tsjoon Listra cotuenꞌhan ntjöꞌ Pablo
\p
\v 8 Juu tsjoon Listraꞌñeen, joꞌ tovequityen ncüii tsansꞌa na
ndicaca, ee mancüiixjen ntjein ngꞌee juu xjen na tuihin.
Minꞌncüii jon tacovaca juu.
\v 9 Jndyii tsanꞌñeen na sinin Pablo. Ndoꞌ quii jndyiaaꞌ jon
nnon juu, ee taaꞌ tsꞌon jon na ngantyja tsꞌon juu na ntcoꞌyahanꞌhin.
\v 10 Ndoꞌ sue jon jndyeeꞌ jon, itso jon:
\p
—Cüa, quinanquintyjaꞌ, cüentyjeꞌ.
\p
Ndoꞌ juu tsanꞌñeen, ninñoonꞌ tëcüentyjeeꞌ juu, tyeꞌ
tëca juu.
\v 11 Ndoꞌ joo nnꞌan Licaoniaꞌñeen, xjen na
jntyꞌiahan na nndaꞌ sꞌaa Pablo, taꞌhan na tonanꞌxuaahan yo
jñonꞌndaa ꞌnaanhan. Tonduehan:
\p
—Quiiꞌ ntꞌan jaa jndë sque ve tyoꞌtsꞌon na chaꞌvijon nnꞌanhan.
\p
\v 12 Ee juu Bernabé, jnduehan na jon tyoꞌtsꞌon Júpiter, ndoꞌ
Pablo, jon tyoꞌtsꞌon Mercurio, ngꞌe incyaa jon jñꞌoon ndëëhan.
\v 13 ꞌNdyo juu tsjoonꞌñeen, joꞌ minntyjeeꞌ vatsꞌon cüentaaꞌ
Júpiterꞌñeen. Ndoꞌ juu tyee na totyeꞌntjon nnon juu
tyꞌöꞌñeen, ata xenꞌ ꞌndyo teon juu tsjoonꞌñeen jndyochu jon
ndoro na ñjon ntꞌua ntjaaꞌ quityoꞌ oꞌ. Ndoꞌ nquii jon yo ninꞌnnꞌan
tsjoonꞌñeen, ninꞌquinanꞌcüjehan joo choꞌñeen nnon Bernabé yo
ninꞌPablo na nnanꞌtꞌmaanꞌhan nanꞌñeen na chaꞌvijon conduihan 
nquii Tyoꞌtsꞌon.
\v 14 Majoꞌ nque nanꞌñeen na totsayꞌonhan yo jñꞌoon
na toninncyaa Jesús, majuu Bernabé yo ninꞌPablo, xjen na
tquenhan cüenta na nndaꞌ vaa ninꞌquintꞌa nanꞌñeen, tyeꞌ tyehan
ndiaahan na conanꞌman tyia jndyi ngiohan. Jnanꞌtyuaaꞌhan na tyequeꞌhan 
quiiꞌ ntꞌan nnꞌan tsjoonꞌñeen. Ndoꞌ jnanꞌxuaahan, jnduehan ndëë nanꞌñeen:
\p
\v 15 —ꞌOꞌ nnꞌan, ¿Ndu na nndaꞌ ninꞌquintꞌahoꞌ? Já mannꞌan já
chaꞌna nquehoꞌ. Ndoꞌ jndyoyꞌön jñꞌoon naya na ndyehoꞌ chaꞌ
quiꞌndyehoꞌ na contꞌahoꞌ nanꞌminꞌ na veꞌ jnꞌaanhanꞌ. Joꞌ quintcüeꞌ
nꞌonhoꞌ na nndaꞌ vaa na ninꞌquintꞌahoꞌ, ndoꞌ quinanꞌtꞌmaanꞌhoꞌ
nquii Tyoꞌtsꞌon na vandoꞌ, manquii jon na tquen quiñoonꞌndue
yo tsonnangue yo ndaandue yo ninꞌtsoñꞌen nnon na min nnonhanꞌ.
\v 16 Joo xuee na toxenꞌchen, jntyꞌii jon na tsoñꞌen nnꞌan na
cuaa nquii na ntꞌahan minꞌcyato ꞌnan na ntꞌue nꞌonhan.
\v 17 Majoꞌ naneinhin icüjiꞌ jndyoyuhin ntyja ꞌnaanꞌ nquii jon, ee ya
jndyi itsꞌaa jon yo tsoñꞌen nnꞌan. Incyaa jon ndaatsuaꞌ na
conanhanꞌ tsjöꞌndue, ndoꞌ itsꞌaa jon na coque ntjon. Ndoꞌ ꞌnan
na icanhanꞌ jaa, incyaa jonhanꞌ chaꞌ cꞌön na nën ndoꞌ chaꞌ
ngacjö ꞌnan na cocüꞌa.
\p
Nndaꞌ vaa jñꞌoon na jnduehan ndëë nanꞌñeen.
\p
\v 18 Majoꞌ min na jnduehan jñꞌoonminꞌ, joo nnꞌan tsjoonꞌñeen,
yo ncꞌua ngiohan na jntyꞌehan na ninꞌquinanꞌcüjehan quiooꞌñeen
tondëë nanꞌñeen na ninꞌquinanꞌtꞌmaanꞌhinhan na chaꞌvijon 
conduihan nquii Tyoꞌtsꞌon.
\p
\v 19 Majoꞌ vendye nnꞌan judíos na jnanhan tsjoon Antioquía yo
Iconio, squenonhan juu tsjoon Listraꞌñeen. Ndoꞌ jntꞌahan na
jnanꞌjon nnꞌan tsjoonꞌñeen yo ꞌnan na ntꞌue nꞌonhan. Joꞌ na tuenꞌ
nnꞌan ntjöꞌ Pablo, ndoꞌ xjen na jnanꞌtiuhan na jndë
jnanꞌcueeꞌhan jon, jndyotscaaꞌhan jon xenꞌ ꞌndyo tsjoonꞌñeen.
\v 20 Majoꞌ nque nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús, sacüentyjeeꞌhan
xiꞌjndio ngiaaꞌ jon. Juu xjenꞌñeen jnanquintyja jon, ndoꞌ
tëqueeꞌ nndaꞌ jon quiiꞌ tsjoon. Ndoꞌ tonco ncüiichen
xuee, jnduiꞌ ntcüeꞌ jon joꞌ yo ninꞌBernabé, tyꞌehan tsjoon
Derbe.
\p
\v 21 Juu tsjoonꞌñeen toninncyahan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ndëë
nnꞌan, ndoꞌ nnꞌan na mꞌan joꞌ, jndyehan tëntyja nꞌonhan Jesús.
Ndoꞌ vi jndë joꞌ tantcüeꞌ nndaꞌ Pablo tsjoon Listra, Iconio yo
ninꞌAntioquíaꞌñeen.
\v 22 Nnꞌan na tëntyja nꞌonhan Jesús na
mꞌanhan joo njoonꞌñeen, joo jñꞌoon na toninncyaa Pablo yo
ninꞌBernabé, totejndeihanꞌhin. Ndoꞌ 
tonanꞌquiꞌmaanꞌhan nanꞌñeen na cüentyjeeꞌtyenhan na
vantyja nꞌonhan Jesús. Ndoꞌ mantyi chuhanꞌ na jndye nnon naviꞌ
na coquenön chaꞌ condëë conanꞌjön yo juu na ityeꞌntjon
Tyoꞌtsꞌon.
\v 23 Ndoꞌ mantyi ncüii cüii tmaanꞌ nnꞌan na vantyja
nꞌonhan Jesús, Pablo yo ninꞌBernabé jnanꞌjndaꞌhan nnꞌan na
conintque ndëë nnꞌan ntmaanꞌñeen. Ndoꞌ jnanꞌneinhan nnon
Tyoꞌtsꞌon na quitejndei jon nanꞌñeen tsꞌian na chohan, ndoꞌ
tyjehan ꞌnan jndyuehan na tanhan juu nayaꞌñeen. Ndoꞌ vi jndë
joꞌ, tquenhan nanꞌñeen ntꞌö ta Jesús na nquii jon vantyja
nꞌonhan.
\s Pablo yo Bernabé contcüeꞌhan tsjoon Antioquía
ndyuaa Siria
\p
\v 24 Vi jndë joꞌ, tenonhan ndyuaa Pisidia, ndoꞌ squehan ndyuaa
Panfilia.
\v 25 Juu tsjoon Perge na mꞌaanhanꞌ ndyuaaꞌñeen, joꞌ
tyincyahan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon. Ndë joꞌ tyecuehan tsjoon Atalia na
mꞌaanhanꞌ ꞌndyo ndaandue.
\v 26 Tsjoonꞌñeen joꞌ tuahan vꞌaandaa.
Tyꞌe ntcüeꞌhan juu tsjoon Antioquía naijon na jnanhan xjen
na nque nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús tquenhan joohan ntꞌö Tyoꞌtsꞌon na
quityio jon jnꞌaanhan tsꞌian ꞌnaanꞌ jon na tyꞌehan. Ndoꞌ juu
tsꞌianꞌñeen jndë jnanꞌquindëhinhanꞌ.
\v 27 Ndoꞌ xjen na sque
ntcüeꞌhan Antioquía, joo nnꞌan na conduihan tmaanꞌ cüentaaꞌ
Jesús, jnanꞌncüihan nanꞌñeen. Ndoꞌ chen tonduehan ndëë
nanꞌñeen tsoñꞌen na totejndei Tyoꞌtsꞌon joohan tsꞌian ꞌnaanꞌ
jon na jndë tontꞌahan. Ndoꞌ mantyi tonanꞌneinhan nchu vaa na
itsꞌaa jon na nque nnꞌan na tachi judíos conduihan, na mantyi
iqueenꞌ Tyoꞌtsꞌon joohan na vantyja nꞌonhan Jesús.
\v 28 Ndoꞌ
Pablo yo ninꞌBernabé, jndye xuee ntjohan Antioquíaꞌñeen yo
ntyjehan nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús.
\c 15
\s Nnꞌan Jerusalén na vantyja nꞌon Jesús
tëncüihan
\p
\v 1 Juu xjenꞌñeen, nnꞌan na jnan ndyuaa Judea, sque vendyehan
Antioquíaꞌñeen. Nanꞌñeen tonanꞌmanhan ndëë nnꞌan na vantyja
nꞌon Jesús. Tonduehan naijndeiꞌhanꞌ na quitaꞌngueeꞌ nanꞌñeen
juu costumbre chaꞌxjen nque nnꞌan judíos contꞌahan yo yononꞌndaa
ndahan, ee tonduehan xe na aa tyiꞌquitaꞌngueeꞌ nanꞌñeen juu
costumbreꞌñeen, tyiꞌxeꞌquinduihin nnꞌan na itsinꞌman Tyoꞌtsꞌon 
ñuaan.
\v 2 Ndoꞌ na quii jndyue nanꞌñeen yo ntyja ꞌnaanꞌ jñꞌoonꞌñeen, joꞌ
juu Pablo yo ninꞌBernabé, ninvito tꞌahan na tyiꞌyuuꞌ na icanhanꞌ
na nque nnꞌan na vantyja nꞌonhan Jesús na quinanꞌquindëhan juu
costumbreꞌñeen. Joꞌ nque nanꞌñeen na vantyja nꞌon, tꞌionhan
tsꞌian Pablo yo Bernabé yo ninꞌvendye ntyjehan nnꞌan tmaanꞌ na
conduihan, na cꞌo nanꞌñeen Jerusalén. Ncꞌohan na mꞌan nque
nnꞌan na totsayꞌonhan yo jñꞌoon na toninncyaa Jesús yo ninꞌnque
nnꞌan na conintque quiiꞌ tmaanꞌ nnꞌan na vantyja nꞌonhan jon na
mꞌanhan juu tsjoonꞌñeen. Tondëë joo nanꞌñeen, joꞌ ninjndaꞌ juu
jñꞌoonꞌñeen.
\p
\v 3 Joo nnꞌan tsjoon Antioquíaꞌñeen na conduihan tmaanꞌ
nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús, tꞌuahan tsꞌian ndëë nanꞌñeen. 
Joꞌ jnduiꞌhan, tyꞌehan, tenonhan ndyuaa Fenicia yo ninꞌSamaria. 
Joo nnꞌan na vantyja nꞌon na mꞌanhan njoonꞌñeen, tonanꞌquindyiihan 
nanꞌñeen na mantyi nque nnꞌan na tachi nnꞌan judíos conduihan, 
contcüeꞌ nꞌonhan jnanhan ndoꞌ vantyja nꞌonhan Jesús. Ndoꞌ joo 
nnꞌan njoonꞌñeen, xjen na jndyehan na nndaꞌ, tyincyaahanꞌ na nein 
jndyihan.
\p
\v 4 Ndoꞌ vi jndë tyjeeꞌ Pablo yo Bernabé Jerusalén, tsoñꞌen
nnꞌan na conduihan tmaanꞌ nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús, ñꞌen nnꞌan
na conintque quiiꞌ ntꞌan nanꞌñeen, yo ninꞌnque nnꞌan na totsayꞌon
yo jñꞌoon na toninncyaa Jesús, yo na nein jndyihan chohan
cüenta nanꞌñeen. Ndoꞌ Pablo yo ninꞌBernabé, tonduehan ndëë
nanꞌñeen tsoñꞌen ꞌnan na jndë totsꞌaa Tyoꞌtsꞌon yo joohan
quiiꞌ tsꞌian ꞌnaanꞌ jon.
\v 5 Majoꞌ vendye nnꞌan judíos na
vantyja nꞌon na conduihan ntyja ꞌnaanꞌ tmaanꞌ fariseos,
jnanꞌquintyjahan, jnduehan:
\p
—Juu costumbre na jaa nnꞌan judíos contꞌa yo yononꞌndaa nda,
ijndeiꞌhanꞌ na quitaꞌngueeꞌ nanꞌñeenhanꞌ, ndoꞌ mantyi juu ntji
na tquen Moisés na icoꞌxenhanꞌ, quinduë ndëëhan na
quitaꞌngueeꞌhan tsoñꞌenhanꞌ.
\p
\v 6 Xengꞌe juu jñꞌoonꞌñeen, joꞌ nque nnꞌan na totsayꞌon yo jñꞌoon na toninncyaa
Jesús, yo ninꞌnnꞌan na conintque ndëë nnꞌan na vantyja nꞌon
jon, tëncüihan na nnanꞌjndaꞌhan juu jñꞌoonvaꞌ.
\v 7 Ndoꞌ vi
jndë na tonanꞌjndyechenhan jndyuehan ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ, joꞌ
jnanquintyja Pedro. Tso jon ndëëhan:
\p
—ꞌOꞌ ntyjë na vantyja nꞌonhoꞌ Jesús, ꞌoꞌ mangio jndaꞌhoꞌ na
vavijndye xuee na nquii Tyoꞌtsꞌon tji jon ja quiiꞌ ntꞌanhoꞌ na
tꞌua jon tsꞌian nnön na ninncya jñꞌoon naya ꞌnaanꞌ jon ndëë
nnꞌan na chito conduihan tsjan jaa nnꞌan judíos chaꞌ ngantyja
nꞌonhan Jesús.
\v 8 Majoꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon na ntyjii jndaꞌ jon
nchu vaa tsixuan tsꞌan quiiꞌ ñuan ꞌnaanꞌ juu, siꞌman jndyoyu jon
na tyꞌoon jon cüenta nanꞌñeen. Ee mantyi tyincyaa jon na mꞌaan
Espíritu Santo quiiꞌ nꞌonhan chaꞌxjen na tyincyaa jonhin na
mꞌaan jon quiiꞌ nnꞌön.
\v 9 Ee mantyi nquii Tyoꞌtsꞌon nincüajon
itsꞌaa jon yo joohan chaꞌxjen mantyi itsꞌaa jon yo nquë. Ee
ngꞌe na vantyja nꞌonhan Jesús, joꞌ na iquen Tyoꞌtsꞌonhan na
tajnan nanꞌxuanhan chaꞌxjen nquëhë.
\v 10 Ndoꞌ nanein, nque
nnꞌan na chito conduihan tsjan jaa nnꞌan judíos na mantyi
vantyja nꞌonhan Jesús, ¿Ndu na ninꞌquitquenhoꞌ xjen ꞌnaanꞌhoꞌ
Tyoꞌtsꞌon na yo naijndeiꞌhanꞌ na quitaꞌngueeꞌhan juu costumbre
njanhan? Ndoꞌ na nndaꞌ contꞌahoꞌ, itsijonhanꞌ na chaꞌvijon
ninꞌquityiohoꞌ ncüii xu nacjo nanꞌñeen, ndoꞌ juuhanꞌ min nque
ndochiihi na tomꞌan ndyu na toxenꞌchen, tajnanhin juuhanꞌ, ndo min
nquëhë.
\v 11 Majoꞌ tyiꞌyuuꞌ na nndaꞌ vaa na icanhanꞌ na quintꞌa
nnꞌan, ee vantyja nnꞌön na xiaꞌntyi ntyja ꞌnaanꞌ juu naya na
condui ta Jesús, joꞌ na itsinꞌman Tyoꞌtsꞌon ñuan njanhan ndoꞌ
mantyi nquehan.
\p
Manndaꞌ jñꞌoon na siquiꞌmaanꞌ Pedro nanꞌñeen.
\p
\v 12 Ndoꞌ joo nanꞌñeen na tëncüihan joꞌ, tsoñꞌenhan chen
tui jndyuehan. Tquen yahan cüenta jñꞌoon na sinin Bernabé yo
ninꞌPablo ntyja ꞌnaanꞌ juu tsꞌian tꞌman na tontꞌahan na tijntꞌue
Tyoꞌtsꞌonhan quiiꞌ ntꞌan nnꞌan na chito conduihan tsjan nnꞌan 
judíos. Ndoꞌ mantyi ntyja na tontꞌahan jnꞌaan tꞌman na 
tyiꞌjeꞌquindëë nduihan ntyja najndë nquehan.
\v 13 Ndoꞌ vi na jndë
jnanꞌneinhan, yajoꞌ sinin Santiago. Itso jon:
\p
—ꞌOꞌ ntyjë na vantyja nꞌonhoꞌ, quindyehoꞌ chjo jñꞌoon na
ntsjö.
\v 14 Juu ntyjëëhë Simón Pedro jndë sinin jon
ndëëhë nchu vaa na siꞌman jndyee Tyoꞌtsꞌon na ndyiiꞌ tsꞌon jon
ntyja ꞌnaan joo nnꞌan na mañoon tsjan conduihan yo jaa, na
mantyi quiiꞌ ntꞌan nanꞌñeen icüji jon nnꞌan na conduihan
cüentaaꞌ nquii jon.
\v 15 Ndoꞌ na nndaꞌ vaa, itsijonhanꞌ
juuhanꞌ yo jñꞌoon na jndui quityquiiꞌ jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon na
tji nnꞌan na toninncya jñꞌoonꞌ jon nchu vaa ꞌnan na nguaa.
Juu jñꞌoonꞌñeen itsiquindyihanꞌ:
\q
\v 16 Vi na jndë tui tsoñꞌen nanꞌmin, ja
ncyꞌön nntꞌa na viꞌ ntyji nnꞌan tsjan
ꞌnaanꞌ David na jndyocahanꞌ.
Mantsijntꞌa na ncüii joohan na ntcoꞌxen.
\q
\v 17 Nndaꞌ vaa na matsijntꞌa chaꞌ mantyi
nque nnꞌan na tachi tsjan nnꞌan judíos conduihan
njntꞌuehan ja, mancö na condui ja na taquintyja
na macoꞌxën.
\q
Juu xjenꞌñeen tsoñꞌen nanꞌñeen njntꞌuehan
ja chaꞌ nndëë ntyꞌi jahan ntyja njan.
\q
\v 18 Ndoꞌ juu jñꞌoonꞌñeen tsontyichenhanꞌ:
“Jñꞌoonvaꞌ tivio na itsiꞌman Tyoꞌtsꞌonhanꞌ
ntyja ꞌnaanꞌ tsꞌian na itsꞌaa jon naneinhin.”
\p
\v 19 Ndoꞌ tsontyichen Santiago:
“Ngꞌe na ndöꞌ vaa na itsiquindyi juu jñꞌoonꞌñeen, ndö
ro jñꞌoon na matsitiu ja ntyja ꞌnaan nque nanꞌñeen na
tachi tsjan jaa conduihan na contcüeꞌ nꞌonhan jnanhan na
vantyja nꞌonhan Jesús. Tyiꞌquichuhanꞌ na nnanꞌchju jaa joo
nanꞌñeen yo costumbre njanhan.
\v 20 Ya xe na
nnanꞌcüanön tson ndëëhan na nnanꞌquindyiihan na tantcüaꞌhan
ꞌnan na jndë tyio nnꞌan ndëë ꞌnan na conanꞌtꞌmaanꞌhan na cotjihan 
cüenta na conduihanꞌ Tyoꞌtsꞌon. Min tancꞌonhan yo nnꞌan na veꞌ ndöꞌ ro. Min
tantquiihan sꞌi quiooꞌ na veꞌ ngueꞌ jndioꞌ min tavintquiihan
neonꞌ.
\v 21 Ee na toxenꞌchen, nque ntyjë nnꞌan judíos,
mancüii xjen coninncyahan jñꞌoon na tquen Moisés na
icoꞌxenhanꞌ. Ndoꞌ nque ntyjëëhë nanꞌñeen, tyiꞌncüii cüii
xuee na cotaꞌjndyeehan, conanꞌjnꞌaanhan jñꞌoonꞌñeen ncüii
cüii tsjoon naijon na mꞌanhan.
\s Tson na jnanꞌcüanon nnꞌan judíos ndëë
nnꞌan na tachi judíos
\p
\v 22 Ndoꞌ nque nanꞌñeen na totsayꞌonhan yo jñꞌoon na
toninncyaa Jesús yo ntyjehan na conintque yo ninꞌtsoñꞌen nnꞌan
na conduihan tmaanꞌ nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús na mꞌanhan
tsjoon Jerusalén, jnanꞌjndaꞌhan na tjihan ve ntyjehan na tꞌuahan
tsꞌian ndëë nanꞌñeen na juu xjen na ncja ntcüeꞌ Pablo yo
ninꞌBernabé Antioquía, na cꞌo ve nanꞌñeen yo joohan. Juu Judas,
tsan na vja ve xueeꞌ Barsabás, yo ninꞌSilas, ndëëhan tꞌua
nanꞌñeen tsꞌianꞌñeen. Joo ve nanꞌñeen conintquehan quiiꞌ
tsꞌianꞌñeen.
\v 23 Juu tmaanꞌ nanꞌñeen, ndö vaa jñꞌoon na chu
tson na jnanꞌcüanonhan:
\p
“Já nnꞌan na cotsayꞌö́n yo jñꞌoon na toninncyaa Jesús, ndoꞌ mantyi 
ninꞌnquë́ na conintque quiiꞌ ntꞌan tmaanꞌ nnꞌan na vantyja nꞌon
jon na mꞌán tsjoon Jerusalén. Concyá tsꞌon nján ndëë nquehoꞌ
ntyjë na mꞌanhoꞌ tsjoon Antioquía yo ndyuaa Siria yo
ninꞌCilicia. Conanꞌcüanö́n tsonvahin ndëë ꞌoꞌ ntyjë na
mañoon tsjan conduihoꞌ yo já nnꞌan judíos na mantyi vantyja
nꞌonhoꞌ Jesús.
\v 24 Já jndë jndyë́ na jnan vendye ntyjë́
ntjoohin na squehan na mꞌanhoꞌ, ndoꞌ yo jñꞌoon na conanꞌmanhan
ndëëhoꞌ, itsiquijñꞌeenhanꞌhoꞌ. Conanꞌndaaꞌhan nꞌonhoꞌ na
conduehan naijndeiꞌhanꞌ na quinanꞌquindëhoꞌ juu costumbre na já
nnꞌan judíos contꞌá yo yononꞌndaa ndá, ndoꞌ yo na conduehan na
quitaꞌngueeꞌhoꞌ juu ntji na tquen Moisés. Majoꞌ min na nndaꞌ
na conanꞌman nanꞌñeen ndëëhoꞌ, taꞌnan tsꞌan na iꞌua juu
tsꞌianꞌñeen ndëëhan.
\v 25 Mangꞌe na nndaꞌ, tëncüi já ndoꞌ
ninncüii conanꞌtiú na ntjí ncüii ve ntyjëëhë quiiꞌ ntꞌán
na ntꞌiö́n tsꞌianhan na cꞌohan na mꞌanhoꞌ yo nque ntyjë na
vengiö́ jndyí, juu Bernabé yo ninꞌPablo.
\v 26 Ee joohan 
tyiꞌquityiꞌhan cüenta min na aa ntscueeꞌhanꞌhin na cotyeꞌntjonhan
nnon nquii Jesucristo na conduihin ityeꞌntjon jon jaa.
\v 27 Joꞌ
na cotꞌuá tsꞌian nnon juu Judas yo ninꞌSilas na cꞌohan na
mꞌanhoꞌ. Nquehan nnduehan ndëëhoꞌ juu jñꞌoon na conanꞌjntꞌá
ntyja ꞌnaanꞌ juu jñꞌoonvaꞌ.
\v 28 Ee nquii Espirítu Santo jndë
siꞌman jon ndë́ na tyiꞌndyiö́ xu nacjohoꞌ. Mangꞌe joꞌ, joo
jñꞌoon na tyequindue nanꞌñeen ndëëhoꞌ, tyiꞌicanhanꞌ na
nnanꞌquindëhoꞌhanꞌ. Xiaꞌntyi jñꞌoonmin na conduë́ na
quitaꞌngueeꞌhoꞌ.
\v 29 Siꞌ na jndë tyio nnꞌan tondëë ꞌnan na
conanꞌtꞌmaanꞌhan na tachi Tyoꞌtsꞌonhanꞌ, tantcüaꞌhoꞌhanꞌ. Min
tantquiihoꞌ neonꞌ, min sꞌi quiooꞌ na veꞌ ngueꞌ jndioꞌ. Min
tavincꞌonhoꞌ yo nnꞌan na veꞌ ndöꞌ ro. Mantyjantyi joꞌ ro na
conduë́ ndëëhoꞌ. Concyá tsꞌon nján ndëëhoꞌ na
tsoñꞌenhoꞌ.”
\p
Ndöꞌ jñꞌoon na jnanꞌcüanon nanꞌñeen ndëë nnꞌan
Antioquíaꞌñeen.
\p
\v 30 Ndoꞌ juu Judas yo ninꞌSilas, vi na jndë tꞌmanhan
ntyjehan na vantyja nꞌon, jnduiꞌhan. Tyꞌehan Antioquía yo Pablo
yo ninꞌBernabé. Ndoꞌ vi na jndë squehan joꞌ, jnanꞌtjonhan nnꞌan
na vantyja nꞌon Jesús, jndë joꞌ juu tsonꞌñeen na yꞌonhan,
tyincyahinhanꞌ ndëë nanꞌñeen.
\v 31 Ndoꞌ joo nanꞌñeen, vi na jndë jnanꞌjnꞌaanhinhanꞌ ,
tꞌonhan na nein jndyihan ngꞌe juu jñꞌoon na chuhanꞌ tjiꞌhanꞌhin 
quityquiiꞌ juu na mꞌaanꞌ jndyi nꞌonhan. 
\v 32 Ndoꞌ juu Judas yo ninꞌSilas, mantyi conduihan nnꞌan na iꞌua 
Espíritu Santo tsꞌian ndëëhan na ya concyahan jñꞌoonꞌ
Tyoꞌtsꞌon. Mangꞌe joꞌ jndye jñꞌoon na tonanꞌneinhan ndëë
nanꞌñeen. Ndoꞌ juu jñꞌoonꞌñeen tyincyaahanꞌ na xoncüiiꞌ nꞌon 
nanꞌñeen. Ndoꞌ mantyi tꞌonhan najndëhan ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ.
\v 33 Ndoꞌ juu Judas yo ninꞌSilasꞌñeen, vi na
jndë tenon cüanntyi ro xuee na mꞌanhan juu tsjoonꞌñeen,
jnanꞌjndaꞌhan na ncꞌontcüeꞌhan Jerusalén naijon na mꞌan
nnꞌan na tꞌua tsꞌianꞌñeen ndëëhan. Ndoꞌ nque nnꞌan na vantyja
nꞌon na mꞌanhan tsjoon Antioquía, tyincyahan tsꞌon nanꞌñeen. 
Tanhan na nquii Tyoꞌtsꞌon cüantyjeeꞌ jonhan na coꞌo ntcüeꞌhan.
\v 34 Majoꞌ juu Silasꞌñeen, sitiu jon na ntjohin joꞌ.
\v 35 Mantyi Pablo yo Bernabé ntjohan joꞌ. Joohan ndoꞌ
jndye mañoon nnꞌan na mꞌan joꞌ na vantyja nꞌonhan Jesús,
tonanꞌmanhan ndoꞌ toninncyahan jñꞌoon naya ꞌnaanꞌ Tyoꞌtsꞌon
nndëë nnꞌan.
\s Pablo jndë ve jnda na vancyaa jon jñꞌoonꞌ
Tyoꞌtsꞌon
\p
\v 36 Ndoꞌ vi jndë na cüanntyi ro xuee na tomꞌanhan
juu tsjoonꞌñeen, tso Pablo nnon Bernabé:
\p
—Nque ntyjëëhë na vantyja nꞌonhan Jesús na mꞌanhan ncüii
cüii tsjoon naijon na toninncya jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ndëëhan,
cüa, ntsaquijntyꞌia nntꞌa nchu vaa na mꞌanhan.
\p
\v 37 Ndoꞌ Bernabé, ntꞌue tsꞌon jon na chi ncja Juan yohan,
tsan na vja ve xueeꞌ Marcos.
\v 38 Majoꞌ nquii Pablo, tatëveeꞌ
tsꞌon jon na ncja tsanꞌñeen yohan, ee xjen na tomꞌanhan ndyuaa
Panfilia, jntyꞌii tsanꞌñeenhan, tjiꞌntcüeꞌ juu na
totejndei juu joohan tsꞌian na tyꞌehan.
\v 39 Ndoꞌ tsojnaanꞌ jñꞌoonꞌñeen, nquii
Pablo yo ninꞌBernabé, tatëquinjonꞌ na jnanꞌneinhan yo ntyjehan,
jnanꞌjndyehan jndyuehan ata jntyꞌehan ntyjehan. Joꞌ nquii
Bernabé tëyꞌoon jon Marcos, tuahan vꞌaandaa na tyꞌehan ndyuaa
Chipre na mꞌan ndaandue xiꞌjndiohanꞌ.
\v 40 Majoꞌ juu Pablo
tëyꞌoon jon Silas. Ndoꞌ nque nnꞌan na mꞌan Antioquía na
vantyja nꞌonhan Jesús, tquenhan nanꞌñeen ntꞌö Tyoꞌtsꞌon na
nquii jon cüijntꞌue jon joohan quityquiiꞌ tsꞌian ꞌnaanꞌ jon na
coꞌohan. Ndoꞌ vi jndë joꞌ, jnduiꞌhan, tyꞌehan.
\v 41 Tyecüenonhan ndyuaa Siria yo ninꞌCilicia. Ndoꞌ ntmaanꞌ nnꞌan na
vantyja nꞌonhan Jesús, juu jñꞌoon na
toninncyaa Pablo yo ninꞌSilas, tejndeihanꞌ nanꞌñeen na
tovaquehan ntyja na vantyja nꞌonhan.
\c 16
\s Pablo yo ninꞌSilas, tjihan Timoteo na chi
ntejndei juuhan
\p
\v 1 Pablo yo ninꞌSilas jnduiꞌhan Antioquía, squehan tsjoon
Derbe. Ndoꞌ vi jndë joꞌ, tyꞌe nndaꞌhan tsjoon Listra. Joꞌ vijon
tomꞌaan ncüii tsꞌan na vantyja tsꞌon juu Jesús, Timoteo jndyu
tsanꞌñeen. Ndyee juu tsꞌan judía na mantyi vantyja tsꞌon jon,
majoꞌ tye juu tsjan tsꞌan griegohin.
\v 2 Nque nnꞌan na vantyja
nꞌon na mꞌanhan tsjoon Listraꞌñeen yo Iconio, ya jñꞌoon
tonanꞌneinhan ntyja ꞌnaanꞌ juu Timoteo.
\v 3 Ndoꞌ Pablo ntꞌue
tsꞌon jon na quitsijon Timoteo yohin yo tsꞌian na itsꞌaa jon.
Ngꞌe na nndaꞌ, joꞌ sijndaꞌ Pablo na tui yohin chaꞌxjen juu
costumbre na contꞌa nnꞌan judíos yo yononꞌndaa ndahan. Sꞌaa
jon na nndaꞌ chaꞌ nque nnꞌan judíos na mꞌan ndyuaa naijon na coꞌohan,
ncyꞌon nanꞌñeen cüentahin. Ee ngio ya nanꞌñeen na juu tye
Timoteo, tsjan tsꞌan griegohin.
\v 4 Ndoꞌ joo jñꞌoonꞌñeen na
jnanꞌjndaꞌ nque nnꞌan na jñon ta Jesús yo jñꞌoon naya ꞌnaanꞌ
jon, yo ninꞌnnꞌan na conintque ndëë nnꞌan na vantyja nꞌon na
mꞌanhan Jerusalén, joo jñꞌoonꞌñeen, nquii Pablo yo Silas yo
ninꞌTimoteo, nque nnꞌan na vantyja nꞌonhan Jesús na mꞌanhan
ncüii cüii tsjoon naijon tovenonhan, tonanꞌquindyiihan nanꞌñeen
na quitaꞌngueeꞌhan joo jñꞌoonꞌñeen na jnanꞌjndaꞌ nnꞌan na
vantyja nꞌon Jesús.
\v 5 Mangꞌe na tontꞌahan juu tsꞌianꞌñeen,
joꞌ ncüii cüii tmaanꞌ nanꞌñeen na vantyja nꞌonhan Jesús,
tovaquehan na vantyja nꞌonhan ndoꞌ ꞌio ꞌio
tëvijndyentyichenhan.
\s Tityincyooꞌ jndyiaaꞌ Pablo tsansꞌa ndyuaa
Macedonia
\p
\v 6 Ndoꞌ nquii Espíritu Santo, tataꞌngueeꞌ jon na juu Pablo
yo ninꞌnnꞌan na totsayꞌon jñꞌoon yohin na nnanꞌneinhan jñꞌoonꞌ
Tyoꞌtsꞌon ndëë nnꞌan ndyuaa Asia. Mangꞌe na nndaꞌ, tenonhan
ndyuaa Frigia yo ndyuaa Galacia.
\v 7 Juu xjen na squehan tyonco
ndyuaa Misia, jnanꞌtiuhan na ngoqueꞌhan ndyuaa Bitinia. Majoꞌntyi
min tatyincyaa Espíritu Santo na ngüenonhan joꞌ.
\v 8 Mangꞌe na
nndaꞌ, veꞌ tenon ntyjahan ndyuaa Misia. Tyecuehan ata squehan
tsjoon Troas na mꞌaanhanꞌ ꞌndyo ndaandue.
\v 9 Ndoꞌ natsjon na
mꞌan nanꞌñeen joꞌ, vaa ncüii na tityincyooꞌ nnon Pablo na
jndyiaaꞌ jon. Ee jndyiaaꞌ jon ncüii tsansꞌa ndyuaa Macedonia na
minntyjeeꞌ juu. Sꞌaa tsanꞌñeen tyꞌoohin, itso juu nnon jon:
“Quitsaꞌ vi nayaꞌñeen na cüenoonꞌ ntyjava ndyuaa Macedonia.
Quindyotejndeiꞌ já.”
\v 10 Ndoꞌ vi na jndë jndyiaaꞌ Pablo na nndaꞌ vaa, ya
joꞌ ninñoonꞌ jnanꞌjntꞌá na ngüetꞌiö́ ndaandue na
ntsquë́ ndyuaa Macedonia. Ee taaꞌ ya nꞌö́n na iꞌua
Tyoꞌtsꞌon tsꞌian ndë́ na quitsancyá jñꞌoon naya ꞌnaanꞌ
Jesús ndëë nnꞌan ndyuaaꞌñeen.
\s Lidia tsan tsjoon Filipos, vantyja tsꞌon jon
Jesús
\p
\v 11 Ndoꞌ juu tsjoon Troasꞌñeen, joꞌ tuá vꞌaandaa. Sá
jndyoyú, squë́ ncüii tyuaa chjo na mꞌaan ndaandue xiꞌjndiohanꞌ
na jndyuhanꞌ Samotracia. Ndoꞌ tonco ncüiichen xuee, jntꞌuí joꞌ,
sá, squë́ tsjoon Neápolis.
\v 12 Jntꞌuí joꞌ, sá, squë́
tsjoon Filipos. Icoꞌxen tsjoon Roma juu tsjoonꞌñeen, ndoꞌ majuuhanꞌ 
icoꞌxenhanꞌ njoon quijndë na mꞌaanhanꞌ
ndyuaa Macedonia. Joꞌ ntjo já Filiposꞌñeen cüantyi ro xuee.
\v 13 Ndoꞌ juu xuee na cotaꞌjndyee nnꞌan judíos, jntꞌuí já ꞌndyo
tsjoonꞌñeen ꞌndyo jndaa. Ee mꞌaanꞌ nꞌö́n na aa ndiö́ naijon na
covancüi nnꞌan na conanꞌneinhan nnon Tyoꞌtsꞌon, na nnanꞌjon já
yohan. Ndoꞌ mayuuꞌ jndiö́ nanntcu na tëncüihan joꞌ. Joꞌ
sacüendyuá, jnanꞌnë́n jñꞌoon naya ntyja ꞌnaanꞌ Jesús
ndëëhan.
\v 14 Ndoꞌ quiiꞌ ntꞌan nanntcuꞌñeen, joꞌ mꞌaan ncüii
tsꞌan na jndyu Lidia. Juu tsanꞌñeen tsꞌan na jnan tsjoon Tiatira,
ndoꞌ ijndëë jon ndiaa ya, ndiaa colo venton. Jon mancüiixjen
itsitꞌmaanꞌ jon Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ nquii ta Tyoꞌtsꞌon tyincyaa jon
quiiꞌ tsꞌon tsanscuꞌñeen na tquen ya jon cüenta jñꞌoon na
tyincyaa Pablo.
\p
\v 15 Ndoꞌ vi na jndë jndëëꞌ jon yo xueeꞌ Jesús, yo ninꞌnnꞌan
vaaꞌ jon, yajoꞌ sꞌaa jon tyꞌoo já, tso jon ndë́:
\p
—Xe na aa cotjiꞌhoꞌ cüenta na xoncüeeꞌ tsꞌön na mavantyja
tsꞌön ta Jesús, cüa quintjohoꞌ vꞌa. 
\p
Ndoꞌ sichon jon na quintjo
já vaaꞌ jon.
\s Pablo yo ninꞌSilas, tyiꞌ nnꞌan tsjoon
Filiposhan vancjo
\p
\v 16 Ncüii xueeꞌñeen sá naijon na covancüi nnꞌan na
conanꞌneinhan nnon Tyoꞌtsꞌon. Juu xjen na ñjon já nato, joꞌ
tjon já ncüii yuscundyua na itsixuan juu ntyja ꞌnaanꞌ najndei yutyia.
Itsinin yuscuꞌñeen ndëë nnꞌan ꞌnan na ntquenonhan.
Ityentjontyen yuꞌñeen ndëë nnꞌan na jnanꞌjndahan juu. Ndoꞌ
tꞌman sꞌon na cotantjonhan ntyja ꞌnaanꞌ juu.
\v 17 Ndoꞌ yuꞌñeen,
taꞌ juu na tovantyja juu na toncꞌë́n yo Pablo.
Tatëcüentyjeeꞌ juu na tsixuaa juu, totso juu:
\p
—Joo nannonminꞌ cotyeꞌntjonhan nnon nquii Tyoꞌtsꞌon na mꞌaan na
tëquintyja na ndyentyichen. Conanꞌquindyiihan ꞌoꞌ ntyja na
itsinꞌman jon ñuaan nnꞌan.
\p
\v 18 Jndye xuee na totsꞌaa juu na nndaꞌ, ndoꞌ jñꞌoon na
totsinin juu, totscüetëꞌhanꞌ Pablo. Joꞌ tequen jon, sinin
jon nnon juu yutyia na mꞌaan quiiꞌ tsꞌon juu. Tso jon:
\p
—ꞌUꞌ yutyia, yo xueeꞌ Jesucristo macöxën ꞌuꞌ, quinduiꞌ quiiꞌ
tsꞌon yuscuvaꞌ.
\p
Ndoꞌ vi jndë tso Pablo jñꞌoonvaꞌ, maquintyjachen jnduiꞌ
juu jndyetyiaꞌñeen.
\p
\v 19 Majoꞌ nque nanꞌñeen na cotantjonhan ntyja ꞌnaanꞌ
yuscuꞌñeen, vi na jndë tquenhan cüenta na juu jndyetyiaꞌñeen
jndë jnduiꞌhanꞌhin, joꞌ na taaꞌ nꞌonhan na tajeꞌquioontyichen sꞌon 
ndueehan yo tsꞌian na totsꞌaa juu na totsinin juu ꞌnan
na ntquenon nnꞌan. Tsojnaanꞌ joꞌ nque nnꞌan na jnanꞌjndahan
yuscuꞌñeen, tyꞌonhan Pablo yo Silas. Tyequitquenhan nanꞌñeen ndëë
nanmꞌannꞌian quiiꞌ tsꞌua tꞌman tsjoonꞌñeen.
\v 20 Ndoꞌ vi na
jndë joꞌ, jnduehan:
\p
—Nannonminꞌ, conduihan nnꞌan judíos ndoꞌ cotyiꞌhan tyiaꞌ nnꞌan
tsjöön.
\v 21 Ee joo jñꞌoon na conanꞌmanhan vjahanꞌ nacjooꞌ
ntji ꞌnaanꞌ gobiernon Roma, ndoꞌ jaa mancüiixjen condui jaa
nnꞌan na mꞌan nacje ꞌnaanꞌ juu tsjoonꞌñeen, mangꞌe joꞌ 
tyiꞌquichuhanꞌ na ntquën cüenta jñꞌoon na coninncyahan, min na 
ntꞌa ꞌnan na conduehan.
\p
\v 22 Ndoꞌ na jndue nanꞌñeen na nndaꞌ, nque nnꞌan tsjoonꞌñeen
jnanꞌvehan nacjooꞌ Pablo yo Silas. Mantyi nque nanmꞌannꞌianꞌñeen
tꞌuahan tsꞌian na quinduiꞌ ndiaa nanꞌñeen, ndoꞌ ngichꞌohan yo
nonjnein.
\v 23 Ndoꞌ vi na jndë tijndye nonjnein na jnanꞌtjaꞌ nanꞌñeenhan, 
jndë joꞌ tyiꞌ nanmꞌannꞌianꞌñeenhan vancjo. Ndoꞌ nquii tsꞌan
na iquen cüenta juu vancjoꞌñeen, jnduehan nnon jon na ya ya
quen jon cüenta Pablo yo Silas. 
\v 24 Ndoꞌ juu tsanꞌñeen, vi na
jndë tyꞌoon jon cüenta jñꞌoonvaꞌ, tyiiꞌ jonhan vancjo na
quiñoonꞌchen, ndoꞌ sityen tyen jon ngꞌehan yo nonntcaaꞌ.
\p
\v 25 Majoꞌ chaꞌ na xoncüe tsjon, juu Pablo yo Silas tonanꞌneinhan
nnon Tyoꞌtsꞌon ndoꞌ totahan alabanzas, ndoꞌ nque nnꞌan na mꞌan
naviꞌ na tooꞌhan juu vancjoꞌñeen yohan, tondyehan na nndaꞌ.
\v 26 Ndoꞌ ninjonto jndei sꞌii ra, ata titoncüiiꞌ ninvaa vancjoꞌñeen.
Ndoꞌ juu xjenꞌñeen, jnduentꞌaa na min vancjoꞌñeen, jnaan nquehanꞌ,
ndoꞌ mantyi ncüii cüii nnꞌan na mꞌan naviꞌ joꞌ, jndyaa 
carena na tyenhan. 
\v 27 Ndoꞌ nquii tsanꞌñeen na iquen
jon cüenta vancjoꞌñeen, sintcüihanꞌhin, ndoꞌ jndyiaaꞌ jon na
vanaan jndyuehanꞌ. Tsojnaanꞌ joꞌ, tjiꞌ jon xjooꞌ jon na ntscueeꞌ
nquiihin ee sitiu jon na nque nnꞌan na mꞌan naviꞌ, jndë
jnanꞌnonhan.
\v 28 Majoꞌ Pablo jndei sixuaa jon nnon tsanꞌñeen.
Tso jon:
\p
—Quiꞌndyiꞌ, tyiꞌntscueꞌ nquii ꞌuꞌ ee tsoñꞌen já ninmꞌán
ndöhin.
\p
\v 29 Ndoꞌ juu tsanꞌñeen, tcan jon chon. Jndei tëqueeꞌ jon
quiiꞌ vancjoꞌñeen. Coviquijntyꞌehin na tyꞌue jon. Tcon xtye juu
nnon Pablo yo Silas.
\v 30 Ndoꞌ vi jndë joꞌ, tjiꞌ jon joohan
chꞌen. Taxeeꞌ jon ndëëhan, tso jon:
\p
—ꞌOꞌ ta, ¿nin ꞌnan na icanhanꞌ na quitsꞌa chaꞌ
ntsinꞌman Tyoꞌtsꞌon ñuan njan?
\p
\v 31 Ndoꞌ tꞌahan, jnduehan nnon jon:
\p
—Cantyja tsonꞌ nquii ta Jesucristo, yajoꞌ ntsinꞌman Tyoꞌtsꞌon
ñuan ꞌnanꞌ, ndoꞌ majoꞌntyi quintꞌa nnꞌan vaꞌ.
\p
\v 32 Ndoꞌ jnanꞌneinhan juu jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ Jesús nnon
tsanꞌñeen ndoꞌ mantyi ndëë tsoñꞌen nnꞌan vaaꞌ jon.
\v 33 Ndoꞌ
majuuntyi xjenꞌñeen ninvaa jaanchen, tëchu jon joohan ndoꞌ tman
jon yuu na tcꞌehan na chꞌohan. Ndoꞌ jndë joꞌ, jndëëꞌ jon yo
xueeꞌ Jesús, juu jon ndoꞌ mantyi yo ninꞌnnꞌan vaaꞌ jon.
\v 34 Vi
jndë joꞌ, Pablo yo Silas, tëchu jonhan vaaꞌ jon, tyincyaa jon
ꞌnan na tcüaꞌhan, ndoꞌ juu jon yo ninꞌtsoñꞌen nnꞌan vaaꞌ jon,
neinhan na jndë vantyja nꞌonhan Tyoꞌtsꞌon.
\p
\v 35 Ndoꞌ vi na jndë tixuee, nque nanmꞌannꞌian juu tsjoonꞌñeen,
tꞌuahan tsꞌian ndëë comisión na coquitjiꞌ nanꞌñeen Pablo yo Silas vancjo
na chi ndyaahan.
\v 36 Ngꞌe na nndaꞌ, nquii tsanꞌñeen na iquen
cüenta vancjoꞌñeen, siquindyii jon Pablo jñꞌoonvaꞌ. Itso
tsanꞌñeen nnon jon:
\p
—Nque nanmꞌannꞌian jndë jnanꞌcüanonhan jñꞌoon na
quitsiquindya ja ꞌoꞌ. Mangꞌe na nndaꞌ, vanaan na nnduiꞌhoꞌ.
Cꞌohoꞌ na minꞌncüii jñuaanꞌ tsꞌon tyiꞌncꞌonhoꞌ.
\p
\v 37 Majoꞌ tso Pablo ndëë cominsionꞌñeen:
\p
—Já condui já nnꞌan ntyja ꞌnaanꞌ tsjoon Roma. Majoꞌ min na
nndaꞌ, tondëë tsoñꞌen nnꞌan tjaꞌhin já. Jntꞌatohan na nndaꞌ
min na tyíꞌcovijndaꞌ aa vaa ꞌnan na jnanꞌtjá já. Jndë joꞌ
tyiꞌhan já vancjova. Nanꞌminꞌ jntꞌahan já min na minꞌchjo
tyiꞌquichuhanꞌ na ntꞌahan na nndaꞌ yo ncüii tsꞌan na conduihin
tsꞌan na mꞌaan nacje ꞌnaanꞌ juu tsjoon Roma. Ndoꞌ naneinhin ¿Aa 
veꞌ ntyꞌiu na ntjiꞌ ntcüeꞌhan já? Tyiꞌcüjiꞌ yahanꞌ na nndaꞌ. 
Nquehan quindyoquitjiꞌhan já.
\p
\v 38 Ndoꞌ joo cominsionꞌñeen, tyꞌe ntcüeꞌhan,
tyenanꞌquindyiihan nque nanmꞌannꞌianꞌñeen joo jñꞌoonminꞌ.
Ndoꞌ nanꞌñeen jeꞌ, vi na jndë jndyehan na juu Pablo yo
ninꞌSilas conduihan nnꞌan na mꞌan nacje ꞌnaanꞌ tsjoon
Roma, tyue jndyihan.
\v 39 Mangꞌe na nndaꞌ, tyequitanhan jñꞌoon tꞌman tsꞌon ndëë
nanꞌñeen na quinanꞌtꞌman nꞌon nanꞌñeen joohan. Ndë joꞌ tjiꞌhan
nanꞌñeen vancjo. Ndoꞌ tanhan na quinduiꞌ ntcüeꞌ nanꞌñeen
tsjoonhan.
\v 40 Ndoꞌ joo nanꞌñeen, vi jndë na jnduiꞌhan
vancjoꞌñeen, tyꞌehan, sque nndaꞌhan vaaꞌ Lidia. Joꞌ tonanꞌneinhan
ndëë nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús. Tyincyahan na tꞌman nꞌon
nanꞌñeen. Jndë joꞌ jnduiꞌhan tsjoon Filiposꞌñeen.
\c 17
\s Tyionhanꞌ na ncꞌuaaꞌ nꞌon nnꞌan 
tsjoon Tesalónica
\p
\v 1 Pablo yo Silas jnduihan tsjoon Filipos, tyꞌehan, tenonhan tsjoon Anfípolis yo
Apolonia. Ndë joꞌ squehan tsjoon Tesalónica naijon na vaa ncüii
vatsꞌon ꞌnaan nnꞌan judíos.
\v 2 Ndye soana na tomꞌanhan
juu tsjoonꞌñeen. Ncüii cüii jon na coveeꞌ xuee na cotaꞌjndyee
nnꞌan judíos, sꞌaa Pablo chaꞌxjen na ncüiixjen itsꞌaa
jon. Tëtsitjonꞌhin yo nanꞌñeen quiiꞌ vatsꞌon ꞌnaanhan. Totsiꞌman
jon ndëëhan nchu vaa na itsiquindyi jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon na jndui
tivio.
\v 3 Ndoꞌ mantyi tyincyaa jon jñꞌoon na mancüiixjen
itsohanꞌ na ji vaa jndyi na ngenon nquii jon na conduihin Cristo,
tsan na ndyotsinꞌman jon ñuaan nnꞌan. Ntꞌion nnꞌanhin tsonjnꞌaan,
ngueꞌ jon, ndë joꞌ nninncyaa Tyoꞌtsꞌon na ngüandoꞌ xco jon.
Ndoꞌ tsontyichen Pablo ndëë nanꞌñeen:
\p
—Nquii Jesús na mancya jñꞌoon naya ꞌnaanꞌ jon ndëëhoꞌ,
manquii jon conduihin Mesías.
\p
\v 4 Ndoꞌ vendye nnꞌan judíosꞌñeen, tëntyja nꞌonhan juu
jñꞌoonꞌñeen, ndoꞌ jnanꞌjonhan yo Pablo yo ninꞌSilas. Mantyi
nnꞌan na tachi judíos conduihan na conanꞌtꞌmaanꞌhan Tyoꞌtsꞌon,
jndyehan tëntyja nꞌonhan Jesús, ndoꞌ majoꞌntyi joo nanntcu,
ntcu nnꞌan na conintque quiiꞌ tsjoon, jndyehan tëntyja nꞌonhan.
\v 5 Majoꞌ nque nnꞌan judíos na tyíꞌcantyja nꞌonhan jon,
tonanꞌtëëꞌ jndyi nꞌonhan ngꞌe na coyꞌon nnꞌan cüenta juu
jñꞌoon na tyinncyaa Pablo. Tsojnaanꞌ joꞌ, jnanꞌtjonhan ncüii
tmaanꞌ nnꞌan na viꞌ nnꞌan. Jndë joꞌ nque nnꞌan judíosꞌñeen
tyiꞌhan chon nnꞌan tsjoonhan. Joo jñꞌoon na jnanꞌneinhan
sꞌaahanꞌ na quindyaꞌ jndyi ngio nnꞌan tsjoonꞌñeen, joꞌ tyꞌehan
vaaꞌ tsan na jndyu Jasón. Ndoꞌ yo na ijndeiꞌhanꞌ na tyequeꞌhan
juu vꞌaaꞌñeen na cojntꞌuehan Pablo yo Silas, ee ninꞌquitquenhan
nanꞌñeen tondëë nnꞌan tsjoonhan.
\v 6 Majoꞌ tajndiohan
nanꞌñeen. Tsojnaanꞌ joꞌ, yo naijndeiꞌhanꞌ na tyeyꞌonhan juu
Jasón yo ninꞌvendye nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús. Ndoꞌ tyechohan
nanꞌñeen tondëë nanmꞌannꞌian tsjoonhan. Jndei tonanꞌxuaahan na
totjiꞌhan jñꞌoon viꞌ nacjooꞌ Pablo yo ninꞌSilas. Jnduehan:
\p
—Nque nannonꞌñeen na conanꞌndaaꞌhin nnꞌan na ninvaa
tsonnangue, mantyi jndë squehan tsjöön.
\v 7 Ndoꞌ juu
Jasónvaꞌ, sintjooꞌ juu joohan vaaꞌ juu. Ndoꞌ tsoñꞌen nanmin
contꞌahan na tanin min na tyiꞌntsiquindë tsꞌan juu jñꞌoon na
iquen tsanmꞌaantsꞌian tꞌman tsjoon Roma. Ee conduehan na mꞌaan
ncüiichen tsꞌan na tëquintyja na tꞌman conduihin na icoꞌxen juu
joohan na jndyu juu Jesús.
\p
\v 8 Ndoꞌ nque nanmꞌannꞌianꞌñeen yo ninꞌnnꞌan tsjoonhan, vi na
jndë jndyehan jñꞌoonmin, tyionhanꞌ na ncꞌuaaꞌ nꞌonhan.
\v 9 Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ tui, juu Jasón yo vendye nanꞌñeen na vantyja
nꞌonhan Jesús, vi na jndë na tyincyahan xoquituꞌ ndëë
nanmꞌannꞌianꞌñeen, jnanꞌquindyaa ntcüeꞌ nanꞌñeen joohan.
\s Pablo yo Silas coninncyahan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon
tsjoon Berea
\p
\v 10 Majuu tijaan xeeꞌñeen, nque nnꞌan na vantyja nꞌonhan
Jesús, ninñoonꞌ jñonhan Pablo yo ninꞌSilas na cꞌohan tsjoon
Berea. Ndoꞌ joohan, vi na jndë squehan tsjoonꞌñeen, tyꞌehan
vatsꞌon ꞌnaan nnꞌan judíos.
\v 11 Majoꞌ nque nnꞌan judíos na
mꞌanhan juu tsjoon Bereaꞌñeen, yantyichen nnꞌanhan, chichen
ntyjehan na mꞌan Tesalónica. Ee yo na xoncüeeꞌ nꞌonhan totquen
yahan cüenta jñꞌoon na totsiꞌman Pablo yo ninꞌSilas. Ndoꞌ ꞌio
ꞌio, chen jndyi tonanꞌjnꞌaanhan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon na jndui ndyu
na toxenꞌchen na tojntꞌuehan na aa mayuuꞌ joo jñꞌoon na conincya
nanꞌñeen.
\v 12 Mangꞌe na nndaꞌ, majndyehan tëntyja nꞌonhan
Jesús. Ndoꞌ mantyi jndye nnꞌan na tachi judíos conduihan na
conanꞌneinhan jñꞌoon griego, ndoꞌ mantyi jndye nanntcu na tꞌman
condui yo ninꞌnannon.
\v 13 Majoꞌ joo nnꞌan judíos na mꞌan
Tesalónicaꞌñeen, tondyehan na toninncyaa Pablo jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon
ndëë nnꞌan Bereaꞌñeen. Ndoꞌ ngꞌe joꞌ tyꞌehan juu tsjoonꞌñeen,
ndoꞌ tyenanꞌjmiinꞌhan nanꞌñeen.
\v 14 Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ, nque
nnꞌan tsjoonꞌñeen na vantyja nꞌonhan, maninñoonꞌ jñonhan Pablo
na cja jon ꞌndyo ndaandue. Majoꞌ juu Silas yo ninꞌTimoteo, ntjo
yahan juu tsjoonꞌñeen.
\v 15 Ndoꞌ nque nnꞌan na tyenanꞌjon yo
Pablo, tyequiꞌndyehan jon tsjoon Atenas. Jndë joꞌ ntcüeꞌ
ntcüeꞌhan juu tsjoon Bereaꞌñeen. Tyeyꞌonhan jñꞌoon na siquichu
Pablo joohan na quitsityuaaꞌ Silas yo Timoteo na contyjahan xenꞌ
jon, tyiꞌnanꞌchjuhan.
\s Incyaa Pablo jñꞌoon ndëë nnꞌan tsjoon Atenas
\p
\v 16 Ndoꞌ Pablo jeꞌ, viochen xjen na tominndooꞌ jon joohan
tsjoon Atenas, siꞌndaaꞌhanꞌ ntyjii jon ngꞌe na tquen jon cüenta
na ninvaa quiiꞌ tsjoonꞌñeen, ndovanjan min ꞌnan na jnanꞌya nnꞌan
na conanꞌtꞌmaanꞌhinhanꞌ chaꞌvijon na conduihanꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon.
\v 17 Joꞌ
totsinin jon yo nnꞌan judíos quiiꞌ vatsꞌon ꞌnaan nanꞌñeen ndoꞌ
yo vendye nnꞌan na tonanꞌjon yo nanꞌñeen na conanꞌtꞌmaanꞌhan
Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ mantyi ꞌio ꞌio totsinin jon ndëë nnꞌan
tsjoonꞌñeen na tëtjonhan tsꞌua tꞌman.
\v 18 Ndoꞌ nque nnꞌan
tsjoonꞌñeen, ve tmaanꞌ conduihan. Ncüii tmaanꞌ nanꞌñeen
conanꞌquijndyu nnꞌanhan epicúreos, ndoꞌ nnꞌan ncüiichen
tmaanꞌñeen conanꞌquijndyu nnꞌanhan estoicos. Joo nanꞌñeen
taꞌhan na conanꞌneinhan yo Pablo. Vendyehan veꞌ toncohan
taxeeꞌhan, jnduehan:
\p
—¿Nin jñꞌoon itsinin tsanvahin na jndye jndyi jñꞌoon ntyjii
juu?
\p
Ndoꞌ vendyehan tꞌahan, jnduehan:
\p
—Ndoꞌ ncüan itsinin juu ntyja ꞌnaan tyoꞌtsꞌon cüenta
jndye na jen mañoon conduihan.
\p
Nndaꞌ ro jñꞌoon na jnanꞌneinhan ee sinin Pablo ndëëhan ntyja
ꞌnaanꞌ Jesús yo na vandoꞌ xco jon.
\v 19 Ndoꞌ tyeyꞌon
nanꞌñeen Pablo ncüii joo na conanꞌquijndyuhinhanꞌ Areópago, naijon 
na covatjon nnꞌan na condyehan jñꞌoon. Joꞌ jnduehan nnon jon:
\p
—Cüa, juu jñꞌoon xco na matsiꞌmanꞌ ndëë nnꞌan, ninꞌquindyë́
nchu vaa na itsiquindyihanꞌ.
\v 20 Ee juu jñꞌoon na mancyaꞌ, jen
mañoonhanꞌ, minꞌjon tacondyë́hanꞌ. Mangꞌe na nndaꞌ,
ninꞌcüaaꞌ nꞌö́n nin ꞌnan itsiquindyihanꞌ.
\p
\v 21 Ee joo nnꞌan juu tsjoon Atenasꞌñeen yo nnꞌan na mañoon
njoon na mꞌan yahan juu tsjoonꞌñeen, ninnquiiꞌchen na
ninꞌquindyehan ndoꞌ ninꞌquinanꞌneinhan minꞌcya ro nnon jñꞌoon na
xcontyichen.
\p
\v 22 Yajoꞌ juu Pablo tëcüentyjeeꞌ jon quiiꞌ ntꞌan nanꞌñeen
naijon na covijndaꞌ jñꞌoon. Tso jon ndëëhan:
\p
—ꞌOꞌ ta na conduihoꞌ nnꞌan tsjoon Atenas, xiꞌjndio quiiꞌ tsjoonhoꞌ 
covityincyo na ꞌoꞌ conduihoꞌ nnꞌan na njon jndyi ngiohoꞌ
ꞌnan na conanꞌtꞌmaanꞌhoꞌ,
\v 23 Ee viochen xjen na tomantyꞌi ja quiiꞌ tsjoonhoꞌ, joꞌ tquën ya
cüenta joo nnontyiu naijon conanꞌtꞌmaanꞌhoꞌ. Joꞌ ntji
ncüiihanꞌ na maninꞌ tsꞌiaanꞌhanꞌ na conanꞌquijndyuhoꞌhanꞌ: Juu
nnontyiuva conduihanꞌ cüentaaꞌ nquii tyoꞌtsꞌon na tyiꞌquitaꞌjnꞌaan
jaa. Ndöꞌ vaa na itsiquindyi juu ntjiꞌñeen. Joꞌ manquiintyi
Tyoꞌtsꞌon na veꞌ conanꞌtꞌmaanꞌtohoꞌhin, min na
tyiꞌquitaꞌjnꞌaanhoꞌ nin conduihin, mantyja ꞌnaanꞌ nquii jon na matsinën
ndëëhoꞌ.
\p
\v 24 “Manquii jon tquen tsonnangue yo ninꞌtsoñꞌen ꞌnan na min
nnonhanꞌ, ndoꞌ xiaꞌntyi nquii jon icoꞌxen jon ninvaa
quiñoonꞌndue yo nnon tsonnangue. Ngꞌe na nndaꞌ, tyiꞌimꞌaan jon
ntꞌaa na conanꞌya nnꞌan cüentaaꞌ jon.
\v 25 Min tyiꞌicanhanꞌ na
jaa ntaꞌntyjëëꞌhin ee minꞌncüii tyiꞌitsitjahanꞌhin. Ee
manquiintyi jon na incyaa jon tsoñꞌen jaa na cotantꞌö, incyaa
jon jndye na cotja yo ncüii cüii nnon na itsitjahanꞌ jaa.
\p
\v 26 “Jaa nnꞌan tsonnangue, sꞌaa jon na ninncüii tsjan jaa min
na ncüii cüii nnon tyuaa na mꞌan covejndyohanꞌ. Sꞌaa jon na
nndaꞌ, chaꞌ cꞌön ninvaa nnon tsonnangue. Ndoꞌ nquii jon sijndaꞌ
jon yuu xjen na ngüentyja na ncꞌoon tsꞌan ndoꞌ mantyi yo ncüii
cüii joo.
\v 27 Sꞌaa jon na nndaꞌ chaꞌ ncüii cüii jaa na mꞌan
nnon tsonnangue quijntꞌuëhin, chaꞌ njntyꞌia na aa ndëë nndiö
jon, min na mayuuꞌ nquii jon ndyo mꞌaan jon yo ncüii cüii jaa.
\v 28 Ee ntyja ꞌnaanꞌ nquii jon na cotantꞌö, comantyꞌi ndoꞌ
cotsamꞌan. Ee jñꞌoonvahin itsijonhanꞌ juuhanꞌ chaꞌxjen juu
jñꞌoon na tondue vendye ntyjehoꞌ na ya conanꞌtjonꞌhan jñꞌoon.
Jndue nanꞌñeen: “Jñꞌoon na mayuuꞌ condui jaa tsjan ꞌnaanꞌ nquii
Tyoꞌtsꞌon na jndyocahanꞌ.”
\p
Manndaꞌ itsiquindyi jñꞌoon na jndue nanꞌñeen. Ndoꞌ tsochen
Pablo:
\v 29 “Ndoꞌ xe na aa mayuuꞌ condui jaa tsjan ꞌnaanꞌ jon na
jndyocahanꞌ, tyiꞌquichuhanꞌ na conanꞌjöönꞌ jaa jon veꞌ vi ꞌnan
na jndë yo sꞌon ijan ndoꞌ aa yo sꞌon xuee ndoꞌ aa yo ntjöꞌ,
nanꞌminꞌ veꞌ ntyja na conanꞌtiu nque nnꞌan, joꞌ na
conanꞌyahinhanꞌ.
\v 30 Joo ndyu na toxenꞌchen, tontꞌa nnꞌan joo
tsꞌianꞌñeen yo ntyja ꞌnaanꞌ na jndaꞌ nquen nquehan. Majoꞌ
totsꞌaa Tyoꞌtsꞌon chaꞌvijon na tyíꞌquindyiaaꞌ jon na tontꞌahan
joohanꞌ. Majoꞌ naneinhin iquen jon jñꞌoon nnon ncüii cüii
tsꞌan na quintcüeꞌ tsꞌon juu ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ.
\v 31 Ee majndaꞌ
xuee na jndë sijndaꞌ jon xjen na ntcoꞌxen jon jaa nnꞌan
tsonnangue ntyja ꞌnaanꞌ ꞌnan na jndë tonanꞌtja jaa nnon jon. Juu
tsꞌianꞌñeen ntsꞌaa jonhanꞌ chaꞌxjen na chuhanꞌ. Ndoꞌ majndaꞌ
nquii tsꞌan na jndë tꞌua jon tsꞌianꞌñeen nnon juu na quitsꞌaa
juuhanꞌ. Ndoꞌ ndëë tsoñꞌen nnꞌan itsiꞌman jndyoyu jon na
mayuuꞌ na nguaa na nndaꞌ ee tyincyaa jon na vandoꞌ xco tsanꞌñeen
vi na jndë jnanꞌcueeꞌ nnꞌanhin.”
\p
\v 32 Ndoꞌ nque nnꞌan Atenasꞌñeen, vi na jndë jndyehan na
sinin Pablo ntyja ꞌnaanꞌ na ntaꞌndoꞌ xco nnꞌan na jndë tjë, ñꞌenhan
na veꞌ toncohan. Majoꞌ ñꞌen ntyjehan na jnduehan:
\p
—ꞌIo cha nndyë́ na ntsininꞌntyiꞌchenꞌ juu jñꞌoonvaꞌ.
\p
\v 33 Joꞌ jnduiꞌ Pablo naijon tëtjon nanꞌñeen.
\v 34 Majoꞌ
vendye joo nanꞌñeen na tëntyja nꞌonhan Jesús, jnanꞌjonhan yo
Pablo. Quiiꞌ ntꞌan nanꞌñeen, joꞌ ñꞌen Dionisio, juu tsanꞌñeen
na conintquehin Areópagoꞌñeen naijon na covijndaꞌ jñꞌoon. Ndoꞌ
mantyi ñꞌen ncüii tsanscu na jndyu Dámaris yo ninꞌvendye
ntyjehan nnꞌan tsjoonꞌñeen na tëntyja nꞌonhan Jesús.
\c 18
\s Incyaa Pablo jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon tsjoon Corinto
\p
\v 1 Vi na jndë tui nanꞌminꞌ, jnduiꞌ Pablo tsjoon Atenas, tja
jon tsjoon Corinto.
\v 2 Juu tsjoonꞌñeen, joꞌ ntjii jon ncüii
tsꞌan judío na jndyu Aquila. Juu tsanꞌñeen tuihin ndyuaa Ponto.
Juu jon yo scuuꞌ jon Priscila, tyíꞌcovijndye xuee na jnduiꞌhan
ndyuaa Italia, squehan Corinto. Nndaꞌ vaa na jntꞌahan ngꞌe nquii
tsanmꞌaantsꞌian tꞌman tsjoon Roma, tsan na jndyu Claudio, tquen
jon jñꞌoon na tsoñꞌen nnꞌan na conduihan tsjan nnꞌan judíos quinduiꞌhan
juu tsjoonꞌñeen. Tëquindyiaaꞌ Pablo joohan.
\v 3 Ndoꞌ nanꞌñeen, tsꞌian na cotaꞌntjonhan na conanꞌyahan ntꞌaa
ndiaa. Ndoꞌ juu Pablo majuuntyi tsꞌian na itsꞌaa jon
chaꞌxjen joohan, joꞌ tojnaanꞌ ntjohin yo nanꞌñeen na
tontꞌahan tsꞌian.
\v 4 Ndoꞌ tyiꞌncüii
ncüii xuee na cotaꞌjndyee nnꞌan judíos, toca Pablo vatsꞌon
ꞌnaan nanꞌñeen. Toninncyaa jon jñꞌoon ndëëhan, nquehan yo
ninꞌjoo nnꞌan na mañoon tsjan conduihin na quiooꞌ nꞌonhan, na
cantyja nꞌonhan Jesús.
\p
\v 5 Xjenꞌñeen jnan Silas yo Timoteo ndyuaa Macedonia, squehan
na mꞌaan Pablo. Joꞌ taꞌ jon na totsichon yantyi jon na
toninncyaa jon jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon. Totsinin jndyoyu jon ndëë
nnꞌan judíosꞌñeen na nquii Jesús conduihin Cristo, tsan na
comindooꞌhan na ndyotsinꞌman jon ñuaanhan.
\v 6 Majoꞌ joo
nanꞌñeen jnanꞌvehan nacjooꞌ Pablo, tyeꞌ tonanꞌneinhan jñꞌoon
tsanꞌ nacjooꞌ jon. Tsojnaanꞌ joꞌ sitoncüiiꞌ jon ndiaaꞌ jon
tondëëhan chaꞌ quitsiꞌmanhanꞌ na quijntyꞌia nquehan nin ꞌnan
ntquenonhan, ncja jon ncüiichen ntyja. Itso jon ndëëhan:
\p
—Naneinhin min xe na aa ngitsu ñuaanhoꞌ, mancüiixjen jnan
nquehoꞌhanꞌ, chito ngꞌe na tacotsiquindyi ja ꞌoꞌ. Naneinhin na
tonnonchen ncjöncya jñꞌoon ndëë nnꞌan na tachito tsjan
nnꞌan judíos conduihan.
\p
\v 7 Ndoꞌ na nndaꞌ, jntyꞌii jon nanꞌñeen quiiꞌ vatsꞌon ꞌnaanhan,
tja jon vaaꞌ tsan na jndyu Ticio Justo. Tsanꞌñeen itsitꞌmaanꞌ juu
Tyoꞌtsꞌon chaꞌxjen na contꞌa nnꞌan judíos. Vaaꞌ tsanꞌñeen
ninncüii tꞌuiiꞌhanꞌ yo juu vatsꞌonꞌñeen.
\v 8 Quiiꞌ ntꞌan nnꞌan
na covancüii vatsꞌon ꞌnaan judíosꞌñeen, joꞌ mꞌaan ncüii tsꞌan
na jndyu Crispo, conintquehin ndëë nanꞌñeen. Tsanꞌñeen tëntyja
tsꞌon jon Jesús, nquii jon ndoꞌ mantyi yo tsoñꞌen nnꞌan vaaꞌ
jon. Ndoꞌ joo nnꞌan tsjoon Corinto, jndyehan tëntyja nꞌonhan
Jesús. Ndoꞌ vi na jndë jndyehan jñꞌoon na toninncyaa Pablo,
jntꞌëhan yo xueeꞌ Jesús.
\v 9 Ndoꞌ ncüii tijaan vaa ncüii na
tityincyooꞌ nnon Pablo, jndyiaaꞌ jon na itsinin ta Jesús yohin.
Itso jon: “Tyiꞌntyꞌueꞌ min tyiꞌngacüentyjeꞌ na mancyaꞌ jñꞌoon
naya njan. Tyiꞌntsichenꞌ ꞌndyoꞌ.
\v 10 Ee ja mꞌaan yo ꞌuꞌ,
ndoꞌ minꞌncüii tsꞌan tyiꞌjeꞌncya na ntsꞌaa viꞌ juu ꞌuꞌ. Ee jndye
nnꞌan na mꞌan tsjoonvahin na conduihan cüenta ja.”
\v 11 Mangꞌe
na nndaꞌ, joꞌ ncüii chu xoncüe ntjo Pablo tsjoon Corinto na
totsiꞌman jon jñꞌoon naya ꞌnaanꞌ Tyoꞌtsꞌon ndëë nanꞌñeen.
\p
\v 12 Juu xjenꞌñeen nquii Galión tomꞌaan jon gobernado juu
tsjoon Corintoꞌñeen na tocoꞌxen jon ninvaa ndyuaa Acaya,
xjenꞌñeen nque nnꞌan judíos na mꞌanhan juu tsjoonꞌñeen,
ninncüii jnanꞌjonhan jñꞌoon yo ntyjehan na jnanꞌvehan nacjooꞌ
Pablo. Tyeyꞌonhan jon nnon nquii Galiónꞌñeen.
\v 13 Tyincyahan jnaanꞌ juu nnon jon, jnduehan:
\p
—Juu tsanvahin, itsichon juu na quiooꞌ nꞌon nnꞌan na ñonncya
vaa na quinanꞌtꞌmaanꞌhan Tyoꞌtsꞌon, chito chaꞌxjen na tsiꞌman juu
jñꞌoon na icoꞌxenhanꞌ na tquen Moisés.
\p
\v 14 Majoꞌ juu xjen na mantsintcüeꞌ Pablo jñꞌoon ndëë nnꞌan
judíosꞌñeen, ndoꞌ sityuaaꞌntyi juu Galión. Itso jon ndëëhan:
\p
—ꞌOꞌ nnꞌan judíos, xe na aa vaa ncüii nnon ꞌnan na itsꞌaa
tsanvaꞌ, ndoꞌ xe na aa tꞌman jnaanꞌ juu vaa, yajoꞌ chuhanꞌ na
quitsichju ja na ndyi jñꞌoon na conduehoꞌ.
\v 15 Majoꞌ ꞌoꞌ veꞌ
ntyja ꞌnaanꞌ juu jñꞌoon na incyaa tsanvaꞌ, joꞌ na jndyo
quitquenhoꞌ jñꞌoon nnön, ndoꞌ veꞌ ngꞌe ntyja ꞌnaanꞌ juu ntji na
conanꞌyꞌonhoꞌ, tachi ntyja ꞌnaanꞌ ntji na tsixuan vatsꞌian njan.
Mangꞌe joꞌ quijntyꞌia nquehoꞌ, ee ja tyiꞌninꞌquityiiꞌ ja yo
joo jñꞌoonminꞌ.
\p
\v 16 Ndoꞌ tjiꞌ jon nanꞌñeen quityquiiꞌ juu vatsꞌianꞌñeen.
\v 17 Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ, nque nnꞌan na chito conduihan nnꞌan
judíos, tꞌuehan Sóstenes, totjaꞌhan jon na tonnon
vatsꞌianꞌñeen. Majoꞌ Galión min tatyiiꞌ jon xquen jon na
nndaꞌ jntꞌahan. Juu Sóstenesꞌñeen, conintquehin ndëë nnꞌan
judíos quityquiiꞌ vatsꞌon ꞌnaanhan.
\s Siquindë Pablo tsꞌian na jndë ve na tja jon
ndoꞌ siquitaꞌ jon tsꞌian na jndë ndye
\p
\v 18 Ndoꞌ nquii Pablo, tontjontyichenhin Corinto. Vi jndë
joꞌ itso jon ndëë nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús na jndë vja
jon. Tua jon vꞌaandaa na tja jon Siria. Ndoꞌ juu Priscila yo
ninꞌAquila, tyꞌehan yo jon. Squehan tsjoon Cencrea, ndoꞌ juu
Pablo, joꞌ tinquiꞌ xquen jon. Na sꞌaa jon na nndaꞌ, itsiꞌmanhanꞌ
na vaa jñꞌoon na jndë tcoꞌ jon ꞌndyo jon nnon Tyoꞌtsꞌon.
\v 19 Ndoꞌ vi na jndë na squehan juu tsjoon Efeso, juu Priscila yo
Aquila, ntjohin joꞌ. Ndoꞌ juu Pablo, tja jon vatsꞌon ꞌnaan nnꞌan
judíos. Tyincyaa jon jñꞌoon ndëë nanꞌñeen.
\v 20 Joo
nanꞌñeen tanhan nnon jon na quintjontyichenhin yohan, majoꞌ
tasiuꞌ jon.
\v 21 Tꞌman jon joohan na jndë vja jon, itso jon ndëëhan: “Xe na 
aa ntꞌue tsꞌon Tyoꞌtsꞌon, ndyö nntꞌa na mꞌanhoꞌ.”
\p
Vi jndë joꞌ jnduiꞌ jon Efeso yo vꞌaandaa.
\v 22 Xjen na
tueeꞌ juu vꞌaandaaꞌñeen Cesarea, jnduiꞌ jon, tëva jon nato
Jerusalén, joꞌ tyincyaa jndyee jon tsꞌon joo nnꞌan
na conduihan tmaanꞌ nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús, ndoꞌ ndë joꞌ
tëntcüeꞌ nndaꞌ jon Antioquía.
\v 23 Ndoꞌ vi na jndë tenon
cüantyi xuee na mꞌaan jon tsjoonꞌñeen, jnduiꞌ ntcüeꞌ jonhanꞌ.
Joꞌ tovenon jon ncüii ncüii tsjoon naijon mꞌan nnꞌan na vantyja
nꞌon Jesús na mꞌanhin ndyuaa Galacia yo ninꞌFrigia. Tyincyaa jon
jñꞌoon ndëë nanꞌñeen na tejndeihanꞌ na tëquehin ntyja na
vantyja nꞌonhan Jesús.
\s Tyincyaa Apolos jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon tsjoon Efeso
\p
\v 24 Juu xjenꞌñeen ncüii tsꞌan judío na jndyu Apolos, tueeꞌ
jon tsjoon Efeso. Tsjoonꞌ tsanꞌñeen jndyuhanꞌ Alejandría. Ya
itsinchuꞌ jon jñꞌoon ndoꞌ mantyi ivaaꞌ tsꞌon jon jñꞌoonꞌ
Tyoꞌtsꞌon na jndui ndyu na toxenꞌchen.
\v 25 Juu tsanꞌñeen jndë
jnanꞌman nnꞌan nnon jon ntyja ꞌnaanꞌ nato na itsinꞌman Tyoꞌtsꞌon
ñuaan nnꞌan, ndoꞌ tojooꞌ jndyi tsꞌon jon na totsiꞌman jon ndëë
nnꞌan. Totsiꞌman jon ntyja na ntyjiintyi jon ntyja ꞌnaanꞌ Jesús,
majoꞌ xiaꞌntyi toninncyaa jon jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ na totsiquindëë
Juan nnꞌan.
\v 26 Taꞌ jon na itsinin jon ndëë nnꞌan judíos
quiiꞌ vatsꞌon ꞌnaanhan na minꞌncüii tyiꞌityiꞌ jon cüenta xe na
aa vaa ꞌnan ntꞌa nnꞌanhin. Majoꞌ juu Priscila yo ninꞌAquila, xjen
na jndyehan jñꞌoon na toninncyaa jon, yajoꞌ tyeyꞌonhan
tsanꞌñeen vꞌaahan. Tonanꞌnchuꞌntyichenhan jñꞌoon nnon jon ntyja
na itsinꞌman Tyoꞌtsꞌon ñuaan nnꞌan.
\v 27 Ndoꞌ ya na sꞌaahanꞌ
tsꞌon jon na ninꞌcja jon ndyuaa Acaya, nque nnꞌan tsjoon
Efeso na vantyja nꞌonhan Jesús, jnduehan nnon jon na ya
jndyi na joꞌ vja jon. Ndoꞌ tjihan ncüii tson na vjayꞌoon jonhanꞌ
na mꞌan nnꞌan ndyuaa Acayaꞌñeen. Joo nanꞌñeen, ee naya na
tsixuan Tyoꞌtsꞌon, joꞌ na jndë vantyja nꞌonhan Jesús. Ndoꞌ vi
na jndë tueeꞌ Apolos quiiꞌ ntꞌan nanꞌñeen, jndye vaa na
totejndei jonhan.
\v 28 Ee jaaꞌ jñꞌoon totsinchuꞌ jon ndëë
tsoñꞌen nnꞌan judíos na chue nꞌonhan na cotjiꞌhan cüenta na
tyiꞌyuuꞌ na nquii Jesús conduihin Mesías. Ee tijntꞌuehin
jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon na jndui tivio chaꞌ ntsiꞌman jndyoyuhanꞌ na
mayuuꞌ na joꞌ condui Jesús.
\c 19
\s Incyaa Pablo jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon tsjoon Efeso
\p
\v 1 Viochen xjen na juu Apolosꞌñeen tomꞌaan jon Corinto ndyuaa
Acaya, nquii Pablo tomandyiꞌ jon njoon na mꞌaan quiiꞌ ntyoꞌ. Ndoꞌ
vi jndë joꞌ, tueeꞌ jon tsjoon Efeso, naijon ntjii jon vendye 
nnꞌan na conanꞌjon jñꞌoon na toninncyaa Juan.
\v 2 Taxeeꞌ Pablo ndëë nanꞌñeen, itso jon:
\p
—Nquii Espíritu Santo, ¿Aa tyꞌonhoꞌ cüenta jon quiiꞌ nꞌonhoꞌ
xjen na tëntyja nꞌonhoꞌ Jesús?
\p
Tꞌa nanꞌñeen, jnduehan:
\p
—Taꞌnan yu ro, min tacondyë́ na aa mꞌaan Espíritu Santo.
\p
\v 3 Ndoꞌ taxeeꞌntyi Pablo ndëëhan:
\p
—Juu xjen na jntꞌëhoꞌ, ¿Nin yo tsꞌan xueeꞌ na
jntꞌëhoꞌ? 
\p
Tꞌa nanꞌñeen, jnduehan nnon jon:
\p
—Jntꞌë́ ntyja ꞌnaanꞌ juu jñꞌoon na toninncyaa Juan.
\p
\v 4 Joꞌ tꞌa Pablo, tso jon ndëëhan:
\p
—Juan jñꞌoon na mayuuꞌ na totsiquindëëꞌ jon nnꞌan xjen na
tontcüeꞌ nꞌonhan jnanhan. Majoꞌ totso jon ndëë nanꞌñeen na
cantyja nꞌonhan Jesús, tsan na jndyontyja toxenꞌ jon. Juu jon
conduihin Mesías.
\p
\v 5 Ndoꞌ joo nnꞌan Efesoꞌñeen, vi na jndë jndyehan
jñꞌoonminꞌ, joꞌ jntꞌëhan yo xueeꞌ nquii ta Jesús.
\v 6 Juu xjen na tyio Pablo ntꞌö jon cjohan, yajoꞌ mantyi tyꞌonhan
cüenta nquii Espíritu Santo. Ndoꞌ ninñoonꞌ
taꞌhan jnanꞌneinhan mañoon nnon jñꞌoon, tachi jñꞌoon na
macüiixjen conanꞌneinhan. Ndoꞌ mantyi toninncyahan jñꞌoon na
siꞌman Tyoꞌtsꞌon ndëëhan.
\v 7 Nannonꞌñeen chaꞌna nchoꞌvehan.
\p
\v 8 Nquii Pablo chaꞌ na ndye chiꞌ tomꞌaan jon juu tsjoon
Efesoꞌñeen, ninnquiꞌ toca jon vatsꞌon ꞌnaan nnꞌan judíos.
Minꞌncüii nnon tyiꞌquindyiiꞌ tsꞌon jon na toninncyaa jon jñꞌoon
ndëë nanꞌñeen. Tquen yantyihin na totsiꞌman jon ndëëhan
ntyja ꞌnaanꞌ na icoꞌxen Tyoꞌtsꞌon nnꞌan nchu vaa na cotsamꞌanhan, ndoꞌ na
quiooꞌ nꞌonhan na cantyja nꞌonhan Jesús.
\v 9 Majoꞌ vendye
nanꞌñeen tontꞌa yahan na tonanqueꞌ nꞌonhan, tyiꞌninꞌcantyja
nꞌonhan jñꞌoon na toninncyaa Pablo. Jnduehan na juu jñꞌoon
ntyja ꞌnaanꞌ na itsinꞌman Tyoꞌtsꞌon ñuaan nnꞌan, tayuu jntꞌuehanꞌ. Ndoꞌ
na nndaꞌ, jnduiꞌ Pablo quiiꞌ ntꞌan nanꞌñeen, ndoꞌ mantyi nque
nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús, tëchu jonhan vꞌaa scuela cüentaaꞌ
tsan na jndyu Tirano. Ndoꞌ ꞌio ꞌio totsiꞌman jon ndëëhan joꞌ.
\v 10 Jndë ve chu na totsꞌaa jon na nndaꞌ, ndoꞌ ngꞌe joꞌ,
tsoñꞌen nnꞌan judíos na mꞌanhan ndyuaa Asia, mantyi yo ninꞌnnꞌan
na tachi conduihan tsjan nanꞌñeen, tsoñꞌenhan jndyehan jñꞌoon
naya ntyja ꞌnaanꞌ ta Jesús.
\v 11 Ndoꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon, tyincyaa jon najndei na tsixuan Pablo na totsꞌaa 
jon jnꞌaan tꞌman na tyiꞌjeꞌquindëë nduihanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ najndei 
nquii tsꞌan. 
\v 12 Ee ndiaa yo ninꞌpeto na jnan
na mꞌaan jon, joohanꞌ tyecho nnꞌanhanꞌ na mꞌan nnꞌan vꞌi, ndoꞌ na
nndaꞌ, jnꞌman nanꞌñeen. Ndoꞌ mantyi jndyetyia na mꞌan quiiꞌ nꞌon
nnꞌan, jnduiꞌhan.
\p
\v 13 Majoꞌ vendye nnꞌan judíos na nanꞌxuanhan tsꞌian quinduaꞌ,
tomandyiꞌhan, totjiꞌhan jndyetyia quiiꞌ nꞌon nnꞌan. Jndë joꞌ,
jnanꞌtiu nanꞌñeen na ntꞌahan tsꞌianꞌñeen na nninjntꞌuehan xueeꞌ
ta Jesús. Ncüii cüiihan taꞌhan na tonduehan ndëë jndyetyia:
“Yo xueeꞌ Jesús, tsan na itsinin Pablo ntyja ꞌnaanꞌ, maꞌua ja
tsꞌian na quinduiꞌ quiiꞌ tsꞌon tsanva.”
\p
\v 14 Tomꞌaan ncüii tsꞌan judío na jndyu Esceva, conduihin
ncüii tyee na conintque ntyja ꞌnaanꞌ nnꞌan judíos. Juu tsanꞌñeen
tomꞌan ntyqueꞌ nannon ntsinda jon na totjiꞌhan jndyetyia.
\v 15 Majoꞌ ncüii jon xjen na jntꞌa ntsinda jon tsꞌianꞌñeen, joꞌ
nquii jndyetyiaꞌñeen, tꞌa juu, itso juu ndëëhan: “Nquii
Jesús, mavajnꞌan ja jon, ndoꞌ mantyi juu Pablo, ntyji nin
tsꞌan conduihin, majoꞌ ꞌoꞌ jeꞌ, ¿Nin nnꞌan conduihoꞌ?”
\p
\v 16 Ndoꞌ juu tsansꞌa na ndyiiꞌ jndyetyiaꞌñeen, tjuꞌhin nacjo
nanꞌñeen. Jndëë sꞌaa juu yohan. Jin vaa jndyi sꞌaa juu joohan
ata jntyꞌii juuhan na ninquintsihan ndoꞌ mantyi tcꞌehan. Jndei
jnduiꞌhan quiiꞌ vꞌaa, jnannonhan.
\v 17 Ndoꞌ tsoñꞌen nnꞌan
judíos na mꞌanhan tsjoon Efesoꞌñeen, yo ninꞌnnꞌan na mañoon
tsjan conduihan, tycya jñꞌoon na nndaꞌ vaa ꞌnan tui. Mangꞌe na
nndaꞌ, tsoñꞌenhan tyue jndyihan ndoꞌ tonanꞌtꞌmaanꞌhan xueeꞌ
nquii ta Jesús.
\p
\v 18 Ndoꞌ mantyi jndye nnꞌan na covantyja nꞌonhan Jesús,
jndyoncyahan jnanhan. Joo nanꞌñeen tondue jndyoyuhan ntyja ꞌnaanꞌ
tsꞌian tyia na contꞌahan na tyiꞌcaveeꞌ tsꞌon jonhanꞌ.
\v 19 Ndoꞌ
jndye nnꞌan na tontꞌa tsꞌian quinduaꞌ, joo tson ꞌnaanhan na
toninjntꞌuehin na tontꞌahan juu tsꞌianꞌñeen,
jnanꞌncüihinhanꞌ. Ndoꞌ tondëë tsoñꞌen nnꞌan, jnanꞌcohan joo
tsonꞌñeen. Ndoꞌ vi na jndë tjiꞌhan cüenta nchu xjen njon joo
tsonꞌñeen, taaꞌ nꞌonhan na tueeꞌ na njonhanꞌ vennꞌan nchoꞌnqui
min sꞌon xuee.
\v 20 Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ, tëvijndyentyichen nnꞌan
na tyꞌonhan cüenta jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ ta Jesús. Totsiꞌmanhanꞌ
na nquii Tyoꞌtsꞌon taquintyja najndei condui jon.
\p
\v 21 Ndoꞌ vi jndë tenon na tui nanꞌminꞌ, sitiu Pablo na
ngacüenon nndaꞌ jon ndyuaa Macedonia yo ninꞌAcaya. Ndëcya, 
ncja nndaꞌ jon Jerusalén. Ndoꞌ vi na jndë tueeꞌ jon Jerusalén,
chuhanꞌ na mantyi ncja jon tsjoon Roma.
\v 22 Ndoꞌ juu Timoteo
yo ninꞌErasto na cotejndeihan jon, jñon jonhan na ncꞌontyihan
Macedonia. Majoꞌ nquii jon ntjontyichenhin ndyuaa Asia.
\s Nnꞌan tsjoon Efeso tyionhanꞌ na ncꞌuaaꞌ nꞌonhan
\p
\v 23 Juu xjenꞌñeen nque nnꞌan Efeso, tꞌman jñꞌoon jntꞌahan
ntyja ꞌnaanꞌ juu tsꞌian xco na itsinꞌman Tyoꞌtsꞌon ñuaan nnꞌan.
\v 24 Ndoꞌ juu tsjoonꞌñeen, joꞌ tomꞌaan ncüii tsansꞌa na jndyu
Demetrio. Totsiquindyiꞌ tsanꞌñeen sꞌon xuee na totsia jon ꞌnan
quijndë na totsijonhanꞌ joohanꞌ vatsꞌon cüentaaꞌ juu tyꞌö
Diana na tonanꞌtꞌmaanꞌ nnꞌan tsjoonꞌñeen. Juu Demetrioꞌñeen yo
ninꞌntyje jon na ya jñꞌoon yohin, tonanꞌyahan joo nanꞌñeen, na
ntyja ꞌnaanꞌ joꞌ tꞌman totantjonhan.
\v 25 Ndoꞌ juu
Demetrioꞌñeen, sitjon jon nanꞌñeen yo ninꞌvendye nnꞌan na
contꞌa tsꞌian na sijonhanꞌ juuhanꞌ yo tsꞌian na contꞌa nquehan.
Tso jon ndëëhan:
\p
—ꞌOꞌ ntyjë, mangiohoꞌ na juu tsꞌianva incyaahanꞌ na ya cotantjön.
\v 26 Majoꞌ condyehoꞌ ndoꞌ
cotquenhoꞌ cüenta na juu Pablovaꞌ, mandyiꞌ juu na incyaa juu
jñꞌoon. Itsiꞌman juu na joo ꞌnan na conanꞌya jaa, tyiꞌyuuꞌ na
conduihanꞌ Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ chito xiaꞌntyi nque nnꞌan tsjoon Efesova na
vantyja nꞌonhan juu jñꞌoonvaꞌ na itsinin juu, majoꞌntyi nque
nnꞌan na ninvaa ndyuaa Asia, vandyuehan na vantyja nꞌonhan
jñꞌoonvaꞌ.
\v 27 Majoꞌ chito xiaꞌntyi vaa na toncuuꞌ na nndue
nnꞌan na tayuu jntꞌue tsꞌianva na contꞌa. Matꞌmanntyi vaa na
toncuuꞌ na juu vatsꞌon tꞌman cüentaaꞌ nquii Diana na
conanꞌtꞌmaanꞌ jaa, nndue nnꞌan na taviquinjonhanꞌ. Ndoꞌ juu na
itsiquinjonhanꞌhin na ngio nnꞌan, ncjuꞌcjehanꞌ juuhanꞌ. ꞌOꞌ mangio 
jndaꞌhoꞌ na tsoñꞌen nnꞌan ndyuaa Asia conanꞌtꞌmaanꞌhan jon, ndoꞌ mantyi 
ata nque nnꞌan na ninvaa tsonnangue.”
\p
\v 28 Ndoꞌ nque nanꞌñeen, vi na jndyehan jñꞌoonminꞌ na
sinin Demetrio, tyion jndyihanꞌ na ncꞌuaaꞌ nꞌonhan. Jndei
tonanꞌxuaahan, tonduehan:
\p
—Juu Diana cüenta jaa nnꞌan Efeso, vaa tꞌman jndyi conduihin.
\p
\v 29 Ngꞌe na jntꞌa nanꞌñeen na nndaꞌ, joꞌ siquijñꞌeenhanꞌ
nnꞌan tsjoonꞌñeen. Maquintyjachen tyequeꞌhan quiiꞌ vꞌaa naijon
na covatjonhan xjen na mꞌaan junta. Xjen na cotsaqueꞌhan joꞌ,
tꞌuehan juu Gayo yo ninꞌAristarco, tyechohan nanꞌñeen. Ve joo 
nanꞌñeen nnꞌan ndyuaa Macedoniahin na cotejndeihan juu Pablo.
\v 30 Ndoꞌ nquii Pablo, ninꞌcaqueeꞌ jon quiiꞌ juu vꞌaaꞌñeen, majoꞌ
nque nnꞌan tsjoonꞌñeen na vantyja nꞌonhan Jesús, tyíꞌncyahan
na ntsꞌaa jon na nndaꞌ. 
\v 31 Ndoꞌ mantyi vendye joo nnꞌan na
conduihan nanmꞌannꞌian ndëë joo nnꞌan ndyuaa Asia, joo
nanꞌñeen ya jñꞌoonhan yo Pablo, jnanꞌcüanonhan jñꞌoon na
mꞌaan jon na tyíꞌngaqueeꞌto jon joꞌ.
\v 32 Majoꞌ nque nnꞌan na
jndë tëtjon vꞌaaꞌñeen, min taxeꞌcüaaꞌ tsonꞌ nin jñꞌoon
conduehan, veꞌ vi coñꞌeento jndyuehan. Ee vendyehan conanꞌxuaahan
ncüii nnon jñꞌoon, ndoꞌ ndyiiꞌ ntyjehan conanꞌxuaahan ncüiichen
nnon jñꞌoon. Ndoꞌ majndyentyi nanꞌñeen, min tyíꞌquindiohan nin
tsꞌian na tëncüihan joꞌ.
\v 33 Ndoꞌ nque nnꞌan judíos na
mꞌanhan juu tsjoonꞌñeen, tꞌuahan tsꞌian nnon Alejandro na quitsinin
jon ndëë nanꞌñeen, na nin tsꞌian tëtjon nnꞌan vꞌaaꞌñeen. Mangꞌe na nndaꞌ, 
joꞌ sꞌaa jon ntꞌö jon na cüichen jndyue nanꞌñeen ee vaa jñꞌoon na 
ntsinin jon ndëëhan ntyja ꞌnaan ntyje jon nnꞌan judíos.
\v 34 Majoꞌ joo nanꞌñeen,
vi na jndë tquenhan cüenta na mantyi juu Alejandro tsꞌan
judíohin, ninncüii jnanꞌtjonꞌhan jndyeehan. Ndoꞌ chaꞌna ve
hora, ninncüii tonanꞌxuaahan, tonduehan: “Nquii Diana
cüenta jaa nnꞌan Efeso, vaa tꞌman jndyi conduihin.”
\p
\v 35 Ndoꞌ juu tsantsintji tsjoonꞌñeen, vi na jndë sichen
jon jndyue nanꞌñeen, tso jon ndëëhan: “ꞌOꞌ ntyjë nnꞌan
Efeso, nque nnꞌan na ninvaa tsonnangue ngio yahan na jaa
nnꞌan tsjoonvahin tijñön jaa na ntaꞌntyjëëꞌ juu vatsꞌon
tꞌman cüentaaꞌ nquii Diana na conanꞌtꞌmaanꞌ jaa. Nquii jon
na taquintyja tꞌman conduihin. Mantyi ngio jndaꞌ
nnꞌan na cotaꞌntyjëëꞌ juu ꞌndyo nnon nquii Diana na
jnanhanꞌ tsjöꞌndue na jndyocuehanꞌ na mꞌan jaa.
\v 36 Mangꞌe na nndaꞌ, taꞌnan tsꞌan
na ngitso na tyiꞌyuuꞌ jñꞌoonminꞌ, joꞌ tavinanꞌxuaahoꞌ, tantꞌatohoꞌ
ncüii nnon na ndëcya nninncyaahanꞌ na tyia ngiohoꞌ.
\v 37 Ee joo nannonminꞌ na jndyochohoꞌhin vꞌaavahin, tyiꞌjeꞌquindëë
nduë na jndë jntyꞌueehan ꞌnan na tsixuan juu Diana, nquii jon
na conanꞌtꞌmaanꞌ jaa, min tyiꞌconanꞌneinhan jñꞌoon tsanꞌ cjooꞌ
jon.
\v 38 Ndoꞌ nquii Demetrio yo ninꞌnnꞌan na ya jñꞌoonhin, xe
na aa va jñꞌoon na ninꞌquitquenhan cjooꞌ tsꞌan, quitsaquitquenhan
jñꞌoonꞌñeen nnon jüe. Ee joo jñꞌoon na cotquen nnꞌan nacjo
ntyjehan, joꞌ covijndaꞌhanꞌ.
\v 39 Ndoꞌ mantyi xe na aa vaa ncüiichen nnon jñꞌoon na ntꞌue
nꞌonhoꞌ na nninjndaꞌ, juu xjen na ncꞌoon junta, yajoꞌ
nninjndaꞌhanꞌ.
\v 40 Ee ꞌnan na jntꞌahoꞌ xeevahin, mꞌaan jaa na
toncuuꞌ na ngitso gobernado nacjooꞌ nquii jon na conanꞌvë.
Ee xe na aa ngüaxeeꞌ jon ndëë ndu na jntꞌahanꞌ, tajñꞌoon
na nndëë nnanꞌntcüꞌë na ngüañoonꞌhanꞌ jaa na tonnon
jon.”
\v 41 Ndoꞌ vi na jndë sinin
tsanꞌñeen jñꞌoonvaꞌ, tꞌua jon tsꞌian na cyahan.
\c 20
\s Tja nndaꞌ Pablo ndyuaa Macedonia yo Grecia
\p
\v 1 Ndoꞌ vi na jndë tenoonꞌ na ticꞌuaa jndyue nanꞌñeen, yajoꞌ
tqueenꞌ Pablo nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús. Jñꞌoon na
sinin jon ndëëhan tyincyaahanꞌ na tꞌman nꞌonhan. Jndë joꞌ
tyincyaa jon tsꞌonhan, jnduiꞌ jon, tja ntcüeꞌ jon ndyuaa
Macedonia.
\v 2 Ninvaa ndyuaaꞌñeen tomandyiꞌ jon. Joo jñꞌoon na
tonincyaa jon ndëë nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús na mꞌanhan
ndyuaaꞌñeen, tyincyaahanꞌ na tꞌman nꞌonhan. Jndë na siquindë
jon juu tsꞌianꞌñeen, jnduiꞌ ntcüeꞌ jon joꞌ, tja jon ndyuaa
Grecia.
\v 3 Joꞌ tomꞌaan jon ndye chiꞌ. Mandyo ngua jon vꞌaandaa
na chi ncja ntcüeꞌ jon ndyuaa Siria, ndoꞌ juu xjenꞌñeen jndyjii
jon jñꞌoon na nque nnꞌan judíos condahan jon. Ndoꞌ ngꞌe na
nndaꞌ, sitiu jon na yantyi nnon tyuaa ncja ntcüeꞌ jon, ngüenon
nndaꞌ jon juu ndyuaa Macedonia.
\v 4 Ndoꞌ mantyi tomꞌan vendye
nnꞌan na tonanꞌjon yohin, tsan na jndyu Sópater, jon tsꞌan
tsjoon Bereahin, jnda tsꞌan na jndyu Pirrohin, mantyi ñꞌen
Aristarco yo Segundo, joo nanꞌñeen nnꞌan tsjoon Tesalónica,
ñꞌen Gayo, juu jon tsꞌan tsjoon Derbe, ndoꞌ yo Timoteo, ñꞌen
Tíquico yo ninꞌTrófimo, joohan nnꞌan ndyuaa Asia.
\v 5 Ndoꞌ joo
nanꞌñeen tyꞌentyihan, squehan tsjoon Troas. Joꞌ tominndooꞌhan
Pablo yo ja Lucas.
\v 6 Juu nguee na cocüaꞌ nnꞌan judíos tyooꞌ
na tatsquentë tëqueeꞌ, joꞌ tomꞌán juu tsjoon Filipos. Ndoꞌ vi
na jndë tenon juu ngueeꞌñeen, tuá vꞌaandaa. Sá, ndoꞌ xee vja
ꞌon squë́ na mꞌan nanꞌñeen tsjoon Troas. Nen xuee ntjo já joꞌ.
\s Itsinin Pablo ndëë nnꞌan na vantyja nꞌon
Jesús tsjoon Troas
\p
\v 7 Xee na vejndyee soana, xuee nuincoꞌ, nque nnꞌan na covantyja
nꞌon Jesús, tëtjonhan na ntyjehan tanꞌ tyooꞌ na covañjoonꞌ
nꞌonhan jon. Ndoꞌ Pablo, sinin jon ndëëhan. Na nonco
ncüiichen xuee nnduiꞌ jon, ncja jon. Ngꞌe joꞌ mavio chjo xjen na
sinin jon ndëëhan, ata tueeꞌ xoncüe tsjon.
\v 8 Juu cuarto nandye naijon na tëtjon já, jndye candi min na
conanꞌxueehanꞌ chon joꞌ.
\v 9 Juu cuartoꞌñeen vꞌaa na jndë ndye quitoꞌhanꞌ,
joꞌ vequityen ncüii tsansꞌandyua ventana na vaa juu vꞌaaꞌñeen.
Jndyu juu Eutico. Ndoꞌ ngꞌe mavio chjo sinin Pablo, joꞌ sijaaꞌhanꞌ
tsantsjon nnon juu. Ndoꞌ xjen na tyꞌoon tsantsjonhin, mana
tequintyjahin xenꞌ tyuaachen. Ndoꞌ xjen na jnanꞌve nnꞌanhin,
matsꞌoohin.
\v 10 Ndoꞌ tëcue Pablo tyuaa, tacüangio jon, jndyotsꞌaa jon
tsꞌooꞌñeen. Ndoꞌ itso jon ndëë nnꞌan na vantyja nꞌon
Jesús:
\p
—Tyiꞌntsiꞌndaaꞌhanꞌ ngiohoꞌ, vandoꞌ nndaꞌ juu.
\p
\v 11 Ndoꞌ vi jndë na tso jon na nndaꞌ, tëva nndaꞌ jon quiiꞌ
vꞌaaꞌñeen. Tyjee jon tanꞌ tyooꞌ yohan na covañjoonꞌ nꞌonhan
Jesús, jndë joꞌ tcüaꞌhan. Ndoꞌ sininntyichen jon yohan ata
tëvixuee. Jndë joꞌ jnduiꞌ jon.
\v 12 Ndoꞌ juu tsanꞌñeen na
tyioohin, saquiꞌndyehanhin vaaꞌ juu. Tsoñꞌenhan tꞌman vaa
sinjoonꞌhanꞌhin na vandoꞌ nndaꞌ juu.
\s Jnduiꞌ Pablo yo ntyje jon, tyꞌehan tsjoon
Mileto
\p
\v 13 Já santyë́, sá yo vꞌaandaa, squë́ tsjoon Aso. Ee jndë
jnanꞌjntꞌá yo Pablo na juu tsjoonꞌñeen ngancüi já yohin, ee
juu jon tja ngꞌee jon.
\v 14 Ndoꞌ vi jndë na tëncüi já yohin,
vi tojnaanꞌ sá yo vꞌaandaa, squë́ tsjoon Mitilene.
\v 15 Jntꞌuí juu tsjoonꞌñeen, ndoꞌ ncüiichen xuee tenö́n tyuaa chjo
na jndyu Quío na mꞌaan ndaandue xiꞌjndiohanꞌ. Ncüiichen xuee
squë́ mañoon tyuaa chjo na jndyuhanꞌ Samos na mantyi mꞌaan
ndaandue xiꞌjndiohanꞌ. Jndë jntꞌuí tsjoonꞌñeen, sá, squë́
ndyuaa Trogilio. Joꞌ tajndyë́. Ndoꞌ ncüiichen xuee santyë́,
squë́ tsjoon Mileto.
\v 16 Nndaꞌ vaa na jntꞌá, ee juu Pablo
jndë sitiu jon na tyiꞌcacüentyjeeꞌ jon tsjoon Efeso ndyuaa
Asia. Ee jndë tjiꞌ jon cüenta xe na aa ngüenon jon joꞌ,
ntsichjuhanꞌhin nato na vja jon. Joꞌ na sicjehin chaꞌ na tyiꞌnan
ro jndë mꞌaan jon Jerusalén ndoꞌ ngueeꞌ nguee Pentecostés.
\s Jñꞌoon na siquiꞌmaanꞌ Pablo nnꞌan na
conintque vatsꞌon Efeso
\p
\v 17 Juu xjen na mꞌán tsjoon Miletoꞌñeen, tꞌua Pablo tsꞌian ndëë 
vendye nnꞌan na coquitqueenꞌhan nque nnꞌan na conintque quiiꞌ 
ntꞌan tmaanꞌ nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús na mꞌanhan juu tsjoon 
Efesoꞌñeen. 
\v 18 Ndoꞌ xjen na sque nanꞌñeen na mꞌaan jon, itso jon ndëëhan:
\p
—ꞌOꞌ ntyjë, mangio jndaꞌhoꞌ nchu vaa na tomꞌan ja quiiꞌ ntꞌanhoꞌ
ntyjantyi xee na vejndyee na tyjë ndyuaa Asiava.
\v 19 Totyentjön
nnon ta Tyoꞌtsꞌon na ninquiiꞌchen tojuꞌcje ja. Na totsꞌa
tsꞌianꞌñeen, jndye vaa na totsiꞌndaaꞌhanꞌ ntyji, ata totꞌiö.
Ndoꞌ mantyi jndye vaa na toquenön na tonda nnꞌan judíos ja na
ninꞌquinanꞌcueeꞌhan ja.
\v 20 Majoꞌ min na toquenön nanꞌminꞌ,
tyíꞌcjöcüentyjëꞌ na chen totsinën ndëëhoꞌ tsoñꞌen jñꞌoon
na ngotejndeihanꞌ ꞌoꞌ. Totsiꞌman ndëëhoꞌ xjen na tovancüihoꞌ
ndoꞌ mantyi xjen na tuë quiiꞌ ntꞌaahoꞌ.
\v 21 Tsoñꞌenhoꞌ tocüjiꞌ
jndyoyu ja ndëëhoꞌ, tanin min na aa nnꞌan judíos conduihoꞌ,
ndoꞌ min na mañoon tsjan nnꞌan conduihoꞌ. Totsjö na quintcüeꞌ
nꞌonhoꞌ jnanhoꞌ tonnon Tyoꞌtsꞌon ndoꞌ cantyja nꞌonhoꞌ ta Jesucristo,
nquii jon na conduihin na ityeꞌntjon jon jaa.
\v 22 Ndoꞌ naneinhin,
majndë majö riiꞌ. Jö Jerusalén ngꞌe nquii Espíritu Santo
iꞌua jon tsꞌian nnön na cjö joꞌ, min tyiꞌquintji nin ꞌnan 
iminndooꞌhanꞌ ja joꞌ.
\v 23 Xiaꞌntyi na macüjiꞌ ja cüenta na ncüii cüii tsjoon na
mavenön, nquii Espíritu Santo itsiꞌman jon nnön na joo nnꞌan
na mꞌan Jerusalén, mancüiixjen ntꞌaviꞌhan ja, ndoꞌ nntꞌahan na
ncꞌön naviꞌ.
\v 24 Majoꞌ min na nndaꞌ vaa na ngenön, taꞌnan
itsꞌaahanꞌ ja. Min xe na aa nnanꞌcueeꞌ nnꞌan ja, taꞌnan 
itsꞌaahanꞌ ntyji. Ninncüii vaa na ndyiiꞌ tsꞌön, na yo na nën 
rö ntsiquindëë juu tsꞌian na tꞌua ta Jesús nnön na cüjiꞌ 
jndyoyu jñꞌoon naya ntyja ꞌnaanꞌ na viꞌntyjii Tyoꞌtsꞌon nnꞌan.
\p
\v 25 “Ndoꞌ naneinhin, ꞌoꞌ na jndë toninncya jñꞌoon ndëëhoꞌ
ntyja ꞌnaanꞌ nchu vaa na ityeꞌntjon Tyoꞌtsꞌon nnꞌan, 
ntyjiiꞌ ya tsꞌön na minꞌncüiihoꞌ tajeꞌquijntyꞌia nndaꞌhoꞌ ja.
\v 26 Joꞌ xeevahin, macüjiꞌ jndyoyu ndëëhoꞌ min xe na aa
ngitsu ñuaanꞌ tsꞌan, majoꞌ ja tajnan quichö. 
\v 27 Ee
tsoñꞌen jñꞌoon na ntꞌue tsꞌon Tyoꞌtsꞌon na ncüaaꞌ nꞌonhoꞌ,
jndë siꞌmanhanꞌ ndëëhoꞌ, minꞌchjo tyíquityꞌiuhanꞌ ndëëhoꞌ.
\v 28 Ngꞌe joꞌ quitquen nquehoꞌ cüenta, ndoꞌ mantyi yo ninꞌnque
nnꞌan na conduihan tmaanꞌ na vantyja nꞌon Jesús, ee nquii jon
jndë sijnda jon joohan yo neoonꞌ jon. Manquiintyi Espíritu
Santo iꞌua jon tsꞌian ndëëhoꞌ na quitaꞌntyjeeꞌhoꞌ
nanꞌñeen.
\v 29 Ndö vaa tsꞌian na maꞌua ja ndëëhoꞌ, ee ntyji
ya vi na jndë jntꞌui ja, ntsaqueꞌ nnꞌan quiiꞌ ntꞌanhoꞌ na
nnanꞌndaaꞌhan nꞌonhoꞌ ntyja na conanꞌjonhoꞌ yo Cristo. Na ntꞌa
nanꞌñeen na nndaꞌ, ntsijonhanꞌ chaꞌvijon xjen na cotsque lobo
quiiꞌ ntꞌan quinman na conanꞌcüje choꞌñeen joo oꞌ.
\v 30 Ata
quiiꞌ ntꞌan ntyje nquehoꞌ, nnduiꞌ vendyehoꞌ na nnanꞌmanhan ndëë
nnꞌan na conduihan tmaanꞌ cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon. Majoꞌ joo
jñꞌoonꞌñeen, veꞌ quintuhanꞌ, chito jñꞌoon na mayuuꞌhanꞌ.
Ntꞌahan na ndaꞌ chaꞌ vendye nnꞌan na vantyja nꞌon, nnanꞌjon
nanꞌñeen yohan.
\v 31 Mangꞌe na nndaꞌ, cꞌon cjehoꞌ ndoꞌ cañjoonꞌ
nꞌonhoꞌ ndye chu, naxuee ndoꞌ natsjon, tyíꞌcjöcüentyjëꞌ na
totsiquiꞌmanꞌhoꞌ chaꞌ ncüii cüiihoꞌ ngavaaꞌntyichen nꞌonhoꞌ juu
jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon. Ata tocüjiꞌhanꞌ ndaa nnön na totsꞌa
tsꞌianꞌñeen quiiꞌ ntꞌanhoꞌ.
\p
\v 32 “Ndoꞌ naneinhin ꞌoꞌ ntyjë, maꞌndyi ja ꞌoꞌ ntꞌö nquii
Tyoꞌtsꞌon ndoꞌ yo juu jñꞌoon naya na tsixuan nquii jon. Juuhanꞌ
vaa najndei na tsixuanhanꞌ na ngaquehoꞌ tonnon jon. Mantyi ntyja
ꞌnaanꞌhanꞌ ndahoꞌ tsoñꞌen na jndë tcoꞌ jon ꞌndyo jon na nninncyaa
jon nnon ncüii cüii tsꞌan na iquen jonhin na conduihin ñuan
nquiiꞌ.
\v 33 Ja min sꞌon xuee ꞌnaanꞌ tsꞌan, min sꞌon ijan, ndoꞌ
min ndiaaꞌ tsꞌan, min ncüii nnon joo nanꞌminꞌ tacotscjaaꞌ
tsꞌönhanꞌ.
\v 34 Ata manquentyihoꞌ ngio jndaꞌhoꞌ ncö totsꞌa
tsꞌian yo ntꞌö na tovantjön ꞌnan na tocanhanꞌ ja, ncö ndoꞌ
mantyi nque nnꞌan na tonanꞌjonhan yo ja ntyja ꞌnaanꞌ juu tsꞌianva 
na matsꞌa.
\v 35 Juu xjen na tomꞌan quiiꞌ ntꞌanhoꞌ, ninnquiiꞌchen
totsiꞌman ndëëhoꞌ na quintꞌahoꞌ tsꞌian chaꞌ nque nnꞌan na
itsitjahanꞌ ꞌnan na ninjntꞌuehin, nndëë ntejndeihoꞌhin.
Ninnquiiꞌchen cañjoonꞌ nꞌonhoꞌ juu jñꞌoon na tso ta Jesús, tso
jon: Nquii Tyoꞌtsꞌon, tꞌmanntyichen ityioo jon jnꞌaan tsꞌan na
itsꞌaa naya ncüiichen tsꞌan, chintyi juu tsꞌan na iyꞌoon
cüentahanꞌ.”
\p
\v 36 Ndoꞌ Pablo, vi na jndë sinin jon jñꞌoonminꞌ, joꞌ
tconxtye jon. Ndoꞌ juu jon yo ninꞌtsoñꞌen nanꞌñeen,
jnanꞌneinhan nnon Tyoꞌtsꞌon.
\v 37 Tsoñꞌenhan sityiahanꞌ
ngiohan, taꞌhan tyueehan, jndyoꞌtsꞌaahin jon ndoꞌ tyincyahan
tsꞌonhin.
\v 38 Ee tꞌman siꞌndaaꞌhanꞌ ngiohan jñꞌoon na tso jon
ndëëhan na tajeꞌquijntyꞌia nndaꞌhanhin. Ndoꞌ vi jndë joꞌ,
tyequiꞌndyehan jon naijon ventyjeeꞌ vꞌaandaa.
\c 21
\s ꞌNan na tui na ñjon Pablo nato Jerusalén
\p
\v 1 Ndoꞌ vi jndë na tuá vꞌaandaa, joo nanꞌñeen, tyꞌonhan,
totyꞌehan. Ndoꞌ já sá jndyoyú, squë́ ndyuaa Cos na mꞌaan
ndaandue xiꞌjndiohanꞌ. Ncüiichen xuee santyë́chën. Squë́ tyuaa
Rodas na mantyi mꞌaan ndaandue xiꞌjndiohanꞌ. Joꞌ jntꞌuí, sá,
squë́ tsjoon Pátara.
\v 2 Ndoꞌ juu tsjoonꞌñeen, joꞌ tijndaꞌ
ncüii vꞌaandaa na ngüetꞌiohanꞌ ndaandue na ngueeꞌhanꞌ ndyuaa
Fenicia. Joꞌ tuá, sá.
\v 3 Juu ndyuaa Chipre na mꞌaan
ndaandue xiꞌjndyiohanꞌ, vi na jndë tityincyooꞌhanꞌ, xjen na
savenö́nhanꞌ, ntjohanꞌ tontyjandyuaanꞌ. Sá, squë́ tsjoon Tiro
ndyuaa Siria. Juu tsjoonꞌñeen, joꞌ tëcüentyjeeꞌ
vꞌaandaaꞌñeen na nduiꞌ quichu na chuhanꞌ, joꞌ jntꞌuí.
\v 4 Juu
tsjoonꞌñeen jntꞌuë́ nnꞌan na vantyja nꞌonhan Jesús, ndoꞌ vi na
jndë tijndaꞌ naijon mꞌanhan, nen xuee ntjo já yo nanꞌñeen.
Nquii Espíritu Santo jndë siꞌman jon ndëëhan nin ꞌnan na
ngenon nquii Pablo, ngꞌe joꞌ jnduehan nnon jon na tyiꞌncjato jon
Jerusalén.
\v 5 Ndoꞌ vi na jndë tenon joo nen xueeꞌñeen, nque
nanꞌñeen na vantyja nꞌonhan Jesús yo ntcuhan yo ninꞌndahan,
tsoñꞌenhan tyequiꞌndyehan já ꞌndyo tsjoon. Squë́ na mꞌaan
tsꞌoteiꞌ ꞌndyo ndaandue. Joꞌ tonquityë́, jnanꞌnë́n nnon Tyoꞌtsꞌon.
\v 6 Ndë joꞌ, tyincyá nanꞌñeen tsꞌon ntyjë́ yohan. Ndoꞌ vi
jndë joꞌ, tuá vꞌaandaa ndoꞌ nanꞌñeen, tyentcüeꞌhan
ntꞌaahan.
\p
\v 7 Juu vꞌaandaaꞌñeen, jnduiꞌhanꞌ tsjoon Tiro. Sá,
squë́ tsjoon Tolemaida. Joꞌ jntꞌuí vꞌaandaaꞌñeen. Ndoꞌ nque
nnꞌan na vantyja nꞌonhan Jesús na mꞌanhan tsjoonꞌñeen, sancyá
tsꞌon nanꞌñeen, ndoꞌ ntjo já yohan ncüii xuee.
\v 8 Tonco
ncüiichen xuee, jntꞌuí tsjoonꞌñeen. Sá, squë́ tsjoon
Cesarea. Joꞌ squë́ vaaꞌ Felipe, tsan na toninncyaa jñꞌoon naya
ntyja ꞌnaanꞌ Jesucristo. Nque nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús na
mꞌanhan Jerusalén, jndë tꞌuahan tsꞌian ndëë ntyqueꞌ ntyjehan
na quityentjon nanꞌñeen ndëëhan. Ndoꞌ juu Felipeꞌñeen, jon
conduihin ncüii joo na ntyqueꞌ nanꞌñeen. Joꞌ ntjo ya chjo já.
\v 9 Juu tsanꞌñeen mꞌan nenque nanntcu ntsinda jon na
tyíꞌquitonco joo. Joo nanntcuꞌñeen conduihan nnꞌan na toninncya
jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon.
\v 10 Ndoꞌ vi na jndë sꞌaahanꞌ xuee na mꞌán
joꞌ, ndoꞌ ncüii tsꞌan na jndyu Agabo na jnan jon ndyuaa Judea,
tyjeeꞌ jon joꞌ. Juu tsanꞌñeen conduihin tsꞌan na toninncyaa
jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ntyja nchu vaa ꞌnan na nguaa.
\v 11 Tyjeeꞌ jon vꞌaa
naijon na mꞌán. Tyꞌoon jon ndiaa na cotyen tsiaaꞌ Pablo, yo
juuhanꞌ sityen nquii jon ngꞌee jon yo ninꞌntꞌö jon. Itso jon:
\p
—Nquii Espíritu Santo, ndö vaa na itsiquindyi jon. Nque nnꞌan
judíos na mꞌanhan Jerusalén, chaꞌxjen na matsꞌa, manndaꞌ vaa
nnanꞌtyenhan juu tsꞌan na ꞌnaanꞌ ndiaava. Ndoꞌ na nninncyahan
cüentahin nduee nnꞌan na mañoon tsjan conduihan na quitoxen
nanꞌñeenhin.
\p
\v 12 Xjen na jndyë́ jñꞌoonvaꞌ, já ndoꞌ mantyi nque nanꞌñeen
na vantyja nꞌonhan Jesús na mꞌanhan Cesarea, jntꞌá tyꞌoo
Pablo na tyiꞌncjato jon Jerusalén.
\v 13 Majoꞌ tꞌa jon, itso jon:
\p
—¿Nin tsꞌian na cotyueehoꞌ nnön? Na contꞌahoꞌ na nndaꞌ,
concyahoꞌ na chjooꞌ tsꞌön. Ee mancüiixjen mancyaa nquii ja na
ngenön minꞌcya ro nnon ꞌnan na ninꞌquintꞌa nnꞌan Jerusalén 
ja. Cuaa nquii min na nnanꞌtyenhan ja ndoꞌ min xe na aa 
nanꞌcueeꞌhan ja ngꞌe na condui ja cüentaaꞌ ta Jesús.
\p
\v 14 Ndoꞌ ngꞌe na tyíꞌquindëë nntꞌá na ntsquë́ ñuaanꞌ jon
na vja jon Jerusalén, joꞌ jntyꞌëtö́. Jnduë́:
\p
—Quindui chaꞌxjen na ntꞌue tsꞌon nquii ta Tyoꞌtsꞌon yo Pablo.
\p
\v 15 Jndë joꞌ jnanꞌjntꞌá, savá Jerusalén.
\v 16 Ndoꞌ vendye
nnꞌan Cesareaꞌñeen na vantyja nꞌonhan Jesús, jnanꞌjonhan yo já
na sá. Tyequiꞌndye nanꞌñeen já na mꞌaan Mnasón. Juu jon tsan
na jnan ndyuaa Chipre na mꞌaan ndaandue xiꞌjndiohanꞌ. Juu
Mnasónꞌñeen tijndye xuee na vantyja tsꞌon jon Jesús. Tijndaꞌ
na ntjo já vaaꞌ tsanꞌñeen.
\s Tëquindyiaaꞌ Pablo Santiago
\p
\v 17 Xjen na squë́ tsjoon Jerusalén, nque nnꞌan tsjoonꞌñeen
na vantyja nꞌonhan Jesús, yo na neinhan tyꞌonhan cüenta já.
\v 18 Ndoꞌ vi na tonco ncüiichen xuee, juu Pablo tja jon na mꞌaan
Santiago, ndoꞌ mantyi sá yohin. Nque nnꞌan na conintque quiiꞌ
ntꞌan nnꞌan na vantyja nꞌon, tsoñꞌenhan jndë tëncüihan joꞌ.
\v 19 Ndoꞌ juu Pablo, tyincyaa jon tsꞌon nanꞌñeen. Ndoꞌ vi jndë
joꞌ, chen jndyi sinin jon ndëëhan tsoñꞌen ntyja na totejndei
Tyoꞌtsꞌonhin tsꞌian na totsꞌaa jon quiiꞌ ntꞌan nnꞌan na mañoon
tsjan conduihan.
\v 20 Ndoꞌ vi na jndë jndyehan jñꞌoon na
sinin jon, taꞌhan jnanꞌtꞌmaanꞌhan Tyoꞌtsꞌon. Jnduehan nnon
Pablo:
\p
—Mayuuꞌ ntyjë, majoꞌ ntyjiꞌ na joo ntyjëëhë nnꞌan judíos na 
mꞌan tsjoonva, minchenhan na jndë vantyja nꞌonhan Jesús, ndoꞌ
tsoñꞌenhan cotjiꞌhan cüenta na chuhanꞌ na quitsiquindë tsꞌan
juu ntji na tquen Moisés.
\v 21 Majoꞌ vaa jñꞌoon na condyehan
ntyja ꞌnanꞌ. Ee conincꞌuaa jñꞌoon na matsiꞌmanꞌ ndëë
ntyjëëhë nnꞌan judíos na mꞌanhan quiiꞌ ntꞌan nnꞌan na mañoon
tsjan conduihan, na joo nanꞌñeen matsiquiꞌmanꞌhan na
tavinanꞌjñꞌoonꞌhan juu ntji na tquen Moisés, min tyiꞌicanhanꞌ
na ntꞌahan juu costumbre na jaa nnꞌan judíos contꞌa yononꞌndaa
ndaha, min tyiꞌnanꞌquindëhan joo costumbre na jnanꞌjndaꞌ ndochiihi na
tomꞌan ndyu na toxenꞌchen.
\v 22 Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ, ndö vaa na
cotjíꞌ cüenta na chuhanꞌ na quintꞌa. Ee nque ntyjëëhë na
mꞌanhan tsjoonvahin na vantyja nꞌonhan Jesús, mancüiixjen
nndyehan na jndë tyjeꞌ.
\v 23 Ngꞌe na nndaꞌ, ndö quitsaꞌ chaꞌxjen na
conduë́ nnonꞌ. Quiiꞌ ntꞌán mꞌan nenque nannon na vaa jñꞌoon na
jndë tquenhan jndyuehan nnon Tyoꞌtsꞌon na chuhanꞌ na
quinanꞌquindëhan juuhanꞌ.
\v 24 Joꞌ quitsijon ꞌuꞌ yo nanminꞌ, quitsaꞌ tsꞌian yohan 
na icanhanꞌ na quitꞌahoꞌ chaꞌ ntquenhan na jiꞌua conduihoꞌ chaꞌ 
ndëë na nninnquiꞌ nquenhan. Ee na ntsaꞌ na nndaꞌ, yajoꞌ 
tsoñꞌen ntyjëëhë ncüaaꞌ nꞌonhan na joo jñꞌoon na condyehan 
ntyja ꞌnanꞌ, min tyiꞌyuuꞌhanꞌ. Ndoꞌ ntjiꞌhan cüenta na mantyi 
ꞌuꞌ mavangueꞌ jñꞌoon na tquen Moisés.
\v 25 Majoꞌ ntyja ꞌnaan nque nnꞌan na vantyja nꞌonhan
Jesús na mañoon tsjan nnꞌan conduihan yo jaa, jndë
jnanꞌcüanö́n tson na mꞌanhan na jnduë́ ndëëhan na xiaꞌntyi
icanhanꞌ na tantcüaꞌhan sꞌi quiooꞌ na jndë tijntꞌue nnꞌanhanꞌ
na conanꞌtꞌmaanꞌhan ꞌnan na jnanꞌya nnꞌan. Min tantquiihan neonꞌ,
min sꞌi quiooꞌ na veꞌ tueꞌ jndioꞌ, min tavincꞌonhan yo ntyjehan
na veꞌ ndöꞌ ro.
\s Tyꞌon nnꞌan Pablo quiiꞌ vatsꞌon tꞌman
na ncja jon naviꞌ
\p
\v 26 Ndoꞌ tyꞌoon Pablo cüenta joo nenque
nannonꞌñeen. Ndoꞌ tonco ncüiichen xuee, jntꞌahan tsꞌian na
tquenhanꞌhin na jiꞌua conduihan tonnon Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ vi
jndë joꞌ, tëqueeꞌ jon quiiꞌ vatsꞌon tꞌman. Tatsiquindyi
jon ntyee ntyja ꞌnaanꞌ juu xuee na nnanꞌquindëhan juu
tsꞌianꞌñeen ndoꞌ na ngueꞌ quiooꞌ na tonnon Tyoꞌtsꞌon ntyja
ꞌnaan ncüii cüiihan.
\p
\v 27 Joo ntyqueꞌ xuee na ntjo jñꞌoonhin yo nanꞌñeen, mavaa
xjen na ngaquindëhanꞌ. Ndoꞌ juu xjenꞌñeen, ñꞌen vendye nnꞌan
judíos na jnanhan juu ndyuaa Asia. Ndoꞌ na nndaꞌ, jnanꞌjmiinꞌhan
nnꞌan na mꞌan vatsꞌonꞌñeen, tyꞌonhan jon.
\v 28 Taꞌhan jndei jnanꞌxuaahan, jnduehan:
\p
—ꞌOꞌ ntyjë Israel, cüa, quitejndeihoꞌ já ee juu
tsanvahin, manquiintyi juu na mandyiꞌ tsochen njoon. Itsinin
juu jñꞌoon nacjö yo nacjooꞌ juu jñꞌoon na tquen Moisés
na icoꞌxenhanꞌ yo juu vatsꞌon tꞌmanva. Ndoꞌ chito veꞌ
xiaꞌntyi na nndaꞌ vaa na itsꞌaa juu, mantyi vendye nnꞌan na
mañoon tsjan conduihan, jndë jndyoquityiiꞌ juuhan quiiꞌ
vatsꞌon tꞌmanva. Ndoꞌ na sꞌaa juu na nndaꞌ, jndë
sityꞌa juuhanꞌ na jiꞌua tsixuanhanꞌ.
\p
\v 29 Ndöꞌ vaa jñꞌoon na jndue nanꞌñeen ngꞌe tyiꞌcovivioto
xjen na jntyꞌiahan Pablo quiiꞌ tsjoon yo Trófimo, tsan tsjoon
Efeso, ndoꞌ juu tsanꞌñeen, tsan na mañoon tsjan conduihin. Ndoꞌ
na nndaꞌ, jnanꞌtiuhan na juu Pablo tëyꞌoon jon tsanꞌñeen quiiꞌ
vatsꞌon tꞌman ꞌnaanhan.
\p
\v 30 Ngꞌe joꞌ tsochen nnꞌan tsjoon Jerusalén jnanꞌjmiinꞌhan,
jnanꞌnonhan, ndoꞌ cje jndyi tëncüihan. Tꞌuehan Pablo, tjiꞌhan
jon quiiꞌ vatsꞌonꞌñeen, jndyotscaaꞌhan jon tochꞌeenꞌhanꞌ. Jndë
joꞌ macantyeeꞌ ro tëꞌhan jndyuehanꞌ.
\v 31 Ndoꞌ viochen xjen na
conanꞌjndëhan na ninꞌquinanꞌcueeꞌhan jon, tueeꞌ tsꞌan naijon na
mꞌaan nquii tsꞌan na icoꞌxen sondaro quiiꞌ tsjoon Jerusalén.
Siquindyii tsanꞌñeen jon na tsochen nnꞌan tsjoonꞌñeen contsjëhan 
yo jñꞌoonꞌñeen.
\v 32 Ndoꞌ juu xjen
na jndyii tsanꞌñeen na nndaꞌ, quintyjachen tëchu jon sondaro yo
capitán na nanꞌxuanhan ncüii cüii ciento sondaro. Ninñoonꞌ
tyꞌehan naijon na mꞌan joo nanꞌñeen. Ndoꞌ nque nnꞌan na cotjaꞌhan
Pablo, vi na jndë jntyꞌiahan sondaroꞌñeen, ninñoonꞌ jntyꞌehan
na cotjaꞌhan jon.
\v 33 Ndoꞌ nquii tsanꞌñeen na icoꞌxen
sondaro, xjen na tyjeeꞌ jon, tꞌua jon tsꞌian na cyꞌonhan
Pablo, ndoꞌ quinanꞌtyenhan jon yo ve carena. Jndë joꞌ taxeeꞌ
jon, nin tsꞌan condui Pablo ndoꞌ nin ꞌnan sitjahin.
\v 34 Ndoꞌ
ñꞌen nanꞌñeen jnanꞌxuaahan ncüii nnon jñꞌoon nacjooꞌ Pablo,
majoꞌ mañoon ntyjehan vandyaꞌ jñꞌoon na jnanꞌxuaahan. Ndoꞌ
tsojnaanꞌ na jnanꞌjmiinꞌ nanꞌñeen, joꞌ nquii tsan na icoꞌxen
sondaroꞌñeen, ndicüaaꞌ tsꞌon jon yuu vaa nquii jñꞌoon na
mayuuꞌ. Ngꞌe na nndaꞌ, tꞌua jon tsꞌian ndëë sondaro ꞌnaanꞌ jon
na quitsayꞌonhan Pablo vꞌaa naijon na comꞌanhan.
\v 35 Ndoꞌ xjen na tueeꞌ jon naijon na ngava tsꞌan na ngaqueeꞌ jon
juu vꞌaaꞌñeen, nque sondaroꞌñeen chondyehan jon jnaanꞌ na
nque nnꞌan na jndye jndyiꞌhin na conchjehan jon.
\v 36 Ee nque nnꞌan na tentyjahan
tonquenꞌ sondaroꞌñeen, ninvito tonanꞌxuaahan, tonduehan:
“Maninjon ro quinanꞌcueeꞌhoꞌhin.”
\s Itsinchuꞌ Pablo jñꞌoon ꞌnaanꞌ jon ndëë nnꞌan
\p
\v 37 Ndoꞌ nque sondaroꞌñeen, xjen na vi mantyiꞌhan Pablo quiiꞌ
juu vꞌaaꞌñeen, yajoꞌ taxeeꞌ jon nnon nquii tsꞌan na icoꞌxen.
Tso jon nnon tsanꞌñeen:
\p
—¿Aa vanaan na ntsjö ncüii ꞌndyo jñꞌoon nnonꞌ?
\p
Tꞌa tsanꞌñeen, taxeeꞌ jon:
\p
—¿Aa ya ntsininꞌ jñꞌoon griego?
\v 38 Yajoꞌ ¿Aa chi condui
ꞌuꞌ juu tsan Egipto na tyiꞌcovijndye xuee na sue tsanꞌñeen
nacjooꞌ nquii gobiernon? Sitjon tsanꞌñeen nenque min nnꞌan vi
nnꞌan na tëchu juuhan ndyuaa na xjen ro covaꞌ.
\p
\v 39 Ndoꞌ joꞌ tꞌa Pablo, sitcüeꞌ jon jñꞌoon nnon tsanꞌñeen:
\p
—Condui ja tsꞌan judío. Tui ja juu tsjoon Tarso, tsjoon tꞌman
na icoꞌxenhanꞌ ndyuaa Cilicia. Majoꞌ macꞌan vi nayaꞌñeen nnonꞌ,
ncyaꞌ chjo jñꞌoon na ntsinën ndëë nanminꞌ.
\p
\v 40 Ndoꞌ juu tsanꞌñeen, ntjo ntyjii jon na nndaꞌ. Yajoꞌ tcüentyjeeꞌ
Pablo naijon na ngaqueeꞌ tsꞌan ꞌndyo
juu vꞌaaꞌñeen. Sꞌaa jon ntꞌö jon ndëëhan na cüichen
jndyuehan. Ndoꞌ vi na jndë tichen jndyuehan, taꞌ jon sinin jon
ndëëhan yo jñꞌoon hebreo, jñꞌoon na mancüiixjen na
conanꞌnein nquehan. Itso jon:
\c 22
\p
\v 1 —Nndaꞌ ꞌoꞌ ta, yo ꞌoꞌ ntyjë cüajön, quindyehoꞌ chjo jñꞌoon na
itsinchuꞌhanꞌ ntyja njan.
\p
\v 2 Ndoꞌ ya na jndyehan na sinin jon
ndëëhan yo jñꞌoon ꞌnaanhan, jñꞌoon hebreo, chen tui jndyuehan
na ntquenntyichenhan cüentahanꞌ. Itsontyichen jon ndëëhan:
\p
\v 3 —Ja mantyi matsꞌan judío ja chaꞌnan nquehoꞌ. Tsjoon Tarso
ndyuaa Cilicia, joꞌ tui ja, majoꞌ ntjoohin Jerusalén, joꞌ tëque
ja, nquii maestro Gamaliel, juu jon totsiꞌman nnön. Nque
ndochiihi na tomꞌan ndyu na toxenꞌchen, tonanꞌyꞌonhan juu jñꞌoon
na tquen Moisés na icoꞌxenhanꞌ. Nquii Gamaliel quindë ya
totsiꞌman jonhanꞌ nnön. Majooꞌ jndyi tsꞌön na ngotyentjön nnon
Tyoꞌtsꞌon chaꞌxjen na contꞌa nquehoꞌ xeevahin.
\v 4 Joo xee na
toxenꞌchen, nque nnꞌan na mꞌan natooꞌ Jesús, tojöntyja na
nquenꞌhan na totsꞌa vꞌihan, ata sꞌa na cüjehan. Min nannon ndoꞌ
min nanntcu, tojöcüjahan ndoꞌ totsityënhan yo carena,
\v 5 Ndoꞌ nquii tyee na conintque ntyja ꞌnaanhoꞌ yo ninꞌtsoñꞌen nnꞌan
na conintquehan ndëëhoꞌ, mangio jndaꞌhin na tyincyahan tson
nnön na ncjöyꞌönhanꞌ na mꞌan ntyjëëhë na mꞌanhan tsjoon
Damasco. Nque nnꞌan tsjoonꞌñeen na vantyja nꞌonhan Jesús,
tyjëquichöhin na ntyꞌihan vancjo ntjoohin Jerusalén chaꞌ
quityionhan jnanhan, tsojnaanꞌ na vantyja nꞌonhan Jesús.
\s Itsinin Pablo na ntcüeꞌ tsꞌon jon
jnaanꞌ jon
\r (Hechos 9:1-19; 26:12-18)
\p
\v 6 Tsontyichen Pablo: “Juu xjen na ñjön nato na tyjë Damasco
na mandyo nguë joꞌ, ndoꞌ chaꞌna yajminꞌ, ninjonchen tyioo chon
xiꞌjndio ncꞌia. Juuhanꞌ jnanhanꞌ quiñoonꞌndue, tenonntyja xjen
na xueehanꞌ.
\v 7 Ndoꞌ na nndaꞌ ꞌnan tjön, tyioo ja tyuaa, ndoꞌ jndyi
na iꞌman tsꞌan ja. Taxeeꞌ jon nnön: Nndaꞌ Saulo, ¿Ndu na
mantyꞌeꞌ ja?
\v 8 Ndoꞌ tꞌa, taxꞌë: ¿Nin tsꞌan ꞌuꞌ, ta? Ndoꞌ tꞌa
jon, itso jon: Maja Jesús tsan Nazaret na mantyꞌeꞌ ja.
\v 9 Ndoꞌ
nque nnꞌan na tyenanꞌjon yo ja, jntyꞌiahan juu chonꞌñeen, majoꞌ
tataaꞌ nꞌonhan juu jñꞌoon na sinin jon nnön.
\v 10 Ndoꞌ 
taxꞌë nnon jon: Nndaꞌ ta, ¿Nin ꞌnan na chuhanꞌ na quitsꞌa? 
Ndoꞌ tꞌa ta Jesús ꞌndyö, itso jon: Quinanquintyjaꞌ, cjaꞌcyaꞌ
tsjoon Damasco. Joꞌ ngitso tsꞌan nnonꞌ tsoñꞌen na jndë sijntꞌa
ja na ntsaꞌ. Nndaꞌ vaa tso jon nnön.
\v 11 Majoꞌ tsojnaanꞌ na
xuee jndyi juu chonꞌñeen, joꞌ na sinchjaanꞌhanꞌ ja. Ngꞌe joꞌ,
nque nanꞌñeen na tyenanꞌjonhan yo ja, tyetꞌuehan ntꞌö, veꞌ
nndaꞌ vaa na tuëcya juu tsjoonꞌñeen.
\p
\v 12 “Joꞌ mꞌaan ncüii tsꞌan na jndyu Ananías. Juu
tsanꞌñeen yo na xoncüeeꞌ tsꞌon jon ivangueeꞌ jon juu ntji na
tquen Moisés. Ndoꞌ nque ntyjë nnꞌan judíos na mꞌanhan
tsjoonꞌñeen, tsoñꞌenhan njon jndyi tsanꞌñeen ngiohan.
\v 13 Tueeꞌ jon naijon na mꞌan ja. Ndoꞌ tso tsanꞌñeen nnön: ꞌ“Uꞌ
ntyjë Saulo, ncyaa xco Tyoꞌtsꞌon na ndyiaꞌ nndaꞌ.”
\v 14 Ndoꞌ
tsontyichen jon nnön: “Nque ndochiihi na tomꞌan ndyu na toxenꞌchen,
tonanꞌtꞌmaanꞌhan nquii Tyoꞌtsꞌon, manquii jon na jndë tji jon
ꞌuꞌ. Sꞌaa jon na nndaꞌ chaꞌ ncüaaꞌ tsonꞌ ꞌnan na ntꞌue tsꞌon
jon yo ꞌuꞌ. Tji jon ꞌuꞌ chaꞌ nquii jnda jon na tajnan tsixuan,
ndyiaꞌhin, ndoꞌ mantyi na ndyiꞌ jñꞌoon na ntsinin jon nnonꞌ.
\v 15 Ee iꞌua jon tsꞌian nnonꞌ na ndui ꞌuꞌ tsꞌan na ncüjiꞌ jndyoyuꞌ
ndëë nnꞌan ntyja ꞌnaanꞌ ꞌnan na jndë jndyiaꞌ nnonꞌ yo jñꞌoon
na jndë jndyiꞌ na tso jon nnonꞌ.
\v 16 Ndoꞌ nanein, ¿Nin ncüiichen na minndoꞌ?
Quinanquintyjaꞌ ndoꞌ quindaꞌ yo xueeꞌ ta Jesús. Canꞌ nnon
jon na quitsintjuꞌ jon ꞌuꞌ yo jnan na tsixuanꞌ.”
\s Jñon Tyoꞌtsꞌon Pablo tondëë nnꞌan na
tachi judíos
\p
\v 17 Ndoꞌ tsontyichen Pablo: “Ndoꞌ xjen na jndyö ntcüꞌë
ntjoohin Jerusalén, tyjë vatsꞌon na tëtsinën nnon Tyoꞌtsꞌon.
Ndoꞌ juu xjenꞌñeen vaa ncüii nnon na jntyꞌia na siꞌmanhanꞌ
nnön.
\v 18 Quityquiiꞌ nanꞌñeen jntyꞌia nquii Jesús. Tso jon
nnön: “Quitsicje ꞌuꞌ na quinduiꞌ tsjoonvahin ee nnꞌan mꞌan
ntjoohin tyiꞌxeꞌquindyehan jñꞌoon na ncüjiꞌ jndyoyuꞌ ntyja
njan.
\v 19 Ndoꞌ tꞌa, tsjö: Nndaꞌ ta, joohan ngio jndaꞌhan na
tojöcꞌë quiiꞌ tsoñꞌen ntꞌaanꞌon ꞌnaanhan. Ndoꞌ mantyi ngiohan
na nque nnꞌan na vantyja nꞌon ꞌuꞌ, tocüjaꞌ jahan ndoꞌ tjuꞌhan
vancjo.
\v 20 Ndoꞌ mantyi juu xjen na jnanꞌcueeꞌ nnꞌan Esteban,
nquii tsan na tocüjiꞌ jndyoyu ntyja ꞌnanꞌ, mantyi ñꞌen ja yo
nanꞌñeen, ndoꞌ tancꞌuë na tui na nndaꞌ, ndoꞌ ndiaa joo nanꞌñeen,
maja tquën cüentahanꞌ xjen na jnanꞌcueeꞌhan jon.”
\v 21 Majoꞌ nquii ta Jesús, tꞌa jon ꞌndyö: “Quinduiꞌ ntjoohin, ee
tondëë nnꞌan na mañoon tsjan conduihan na tycya ndyuaa
tsjoonhan, joꞌ majñön ꞌuꞌ.”
\s Mꞌaan Pablo ntꞌö tsan na icoꞌxen sondaro
\p
\v 22 Ndoꞌ joo nnꞌan judíosꞌñeen na tjiꞌhin Pablo quiiꞌ
vatsꞌonꞌñeen, totquenhan cüenta joo jñꞌoon na sinin jon,
majoꞌ vi na jndë tso jon juu jñꞌoonvaꞌ, matavityiꞌhan nquenhan.
Taꞌhan jnanꞌxuaahan, jnduehan ndëë sondaroꞌñeen:
—Maninjon ro quinanꞌcueeꞌhoꞌ tsanvaꞌ ee tyiꞌquichuhanꞌ 
na ngüandoꞌchen juu.
\p
\v 23 Nanꞌñeen jndei tonanꞌxuaahan. Ndoꞌ tjiꞌhan ndiaahan ndoꞌ
totjueꞌhan joohanꞌ nandye, ndoꞌ jntꞌahin na nndaꞌ siꞌmanhanꞌ
na quindyaꞌ jndyi ngiohan. Ndoꞌ mantyi totjueꞌhan tsꞌojndë
nandye na tyiꞌcueeꞌ nꞌonhan jon.
\v 24 Yajoꞌ nquii tsanꞌñeen na icoꞌxen
sondaro, tꞌua jon tsꞌian na quitsayꞌonhan Pablo quiiꞌ vꞌaa
naijon na comꞌanhan. Ndoꞌ tꞌua jon tsꞌian na quitjaꞌhan Pablo yo
tjantsiꞌ chaꞌ nninjndaꞌ ndu na nndaꞌ vaa na jnanꞌxuaa nanꞌñeen
cjooꞌ jon.
\v 25 Majoꞌ vi na jndë na jnanꞌtyenhan jon na
ntjaꞌhanhin, ndoꞌ tso jon nnon juu capitán na minntyjeeꞌ joꞌ:
\p
—Juu ntji na icoꞌxenhan, ¿Aa ncyaahanꞌ na vanaan na ntjaꞌhoꞌ
tsꞌan na conduihin tsꞌan na mꞌaan nacjeꞌ ꞌnaanꞌ tsjoon Roma na 
min tyiꞌcovijndaꞌ na aa vaa jnaanꞌ juu?
\p
\v 26 Ndoꞌ juu capitánꞌñeen, vi na jndë jndyii jon jñꞌoonvaꞌ,
tëntyjaaꞌ jon na mꞌaan nquii tsanꞌñeen na icoꞌxen tsoñꞌen
sondaro. Itso juu nnon tsanꞌñeen:
\p
—¿Nchu vaa ntsaꞌ yo tsanvaꞌ? Ee conduihin tsꞌan na mꞌaan
ntyja ꞌnaanꞌ tsjoon Roma.
\p
\v 27 Ndoꞌ juu tsanꞌñeen, sindyooꞌhin
na mꞌaan Pablo. Taxeeꞌ tsanꞌñeen nnon jon:
\p
—¿Aa mayuuꞌ jñꞌoon na condui ꞌuꞌ tsꞌan cüentaaꞌ tsjoon Roma?
\p
Ndoꞌ tꞌa Pablo ꞌndyo tsanꞌñeen, itso jon:
\p
—Mayuuꞌhanꞌ.
\p
\v 28 Ndoꞌ juu tsanꞌñeen na icoꞌxen jon sondaroꞌñeen, itso jon:
\p
—Ja maya sꞌon tyiön chaꞌ ntsixuan ja tsꞌan na mꞌaan nacje 
ꞌnaanꞌ Roma.
\p
Ndoꞌ tꞌa Pablo ꞌndyo tsanꞌñeen:
\p
—Majoꞌ ntyjantyi xjen na tui ja, condui ja tsꞌan ntyja ꞌnaanꞌ tsjoon Roma.
\p
\v 29 Ndoꞌ nque sondaro na mavaa xjen na ntjaꞌhan Pablo,
ninñoonꞌ jntyꞌehan jon, tenaanhan nnon jon. Ndoꞌ mantyi nquii
tsan na icoꞌxen joohan na tꞌua jon tsꞌian na cüityen Pablo,
tyꞌue jndyi jon vi na jndë taaꞌ tsꞌon jon na condui tsanꞌñeen
tsꞌan na mꞌaan nacje ꞌnaanꞌ tsjoon Roma.
\s Minntyjeeꞌ Pablo tondëë nanmꞌannꞌian ꞌnaan
nnꞌan judíos
\p
\v 30 Majoꞌ nquii tsanꞌñeen na icoꞌxen sondaroꞌñeen, ninꞌcüaaꞌ
jndaꞌ tsꞌon jon nin ngꞌeꞌñeen na contꞌa nnꞌan judíos jnaanꞌ
Pablo. Ngꞌe joꞌ vi ya na tonco ncüiichen xuee, tꞌua jon tsꞌian na
nque ntyee na conintque ndëë ntyjehan nnꞌan judíos, yo
ninꞌtsoñꞌen nanmꞌannꞌian ꞌnaanhan, cancüihan. Ndoꞌ tjiꞌ jon
Pablo, tëyꞌoon jonhin tondëë nanmꞌannꞌianꞌñeen.
\c 23
\p
\v 1 Ndoꞌ Pablo jeꞌ, quii jndyiaaꞌ jon ndëë nanmꞌannꞌianꞌñeen.
Tso jon ndëëhan:
\p
—ꞌOꞌ ntyjë, ninvaa xuee na tëque ja, mavicjë quiiꞌ ñuan njan
na ninquiiꞌchen matsꞌa chaꞌxjen na iquenhanꞌ xjen na quitsꞌaa
tsꞌan na tonnon nquii Tyoꞌtsꞌon.
\p
\v 2 Ndoꞌ na tso Pablo na nndaꞌ, juu Ananías, nquii tyee na
conintque, tꞌua jon tsꞌian ndëë nnꞌan na minntyjeeꞌ ngiaaꞌ Pablo, 
na quituenꞌhan ndaꞌ ꞌndyo juu.
\v 3 Ndoꞌ na nndaꞌ, joꞌ tso Pablo nnon juu tyeeꞌñeen:
\p
—Nquii Tyoꞌtsꞌon mminꞌ jon ꞌnan ꞌuꞌ ee ve vaa na matsaꞌ. Ngꞌe
ꞌuꞌ tsixuanꞌ na ntcoꞌxenꞌ ja chaꞌxjen na coꞌxen nquii ntji na
tquen Moisés, majoꞌ saꞌ tsꞌian na quitjaꞌ nnꞌan ja min na
juu ntjiꞌñeen itsiquindyihanꞌ na tyiꞌcüanaan na ntsaꞌhanꞌ.
\p
\v 4 Ndoꞌ joo nnꞌan na mꞌan joꞌ, jnduehan nnon Pablo:
\p
—Nquii tyee na conintque na ityeꞌntjon jon nnon Tyoꞌtsꞌon,
tyiꞌquichuhanꞌ na matscüejnanꞌhin.
\p
\v 5 Ndoꞌ tꞌa Pablo, itso jon:
\p
—ꞌOꞌ ntyjë, tyiꞌcondyi ja na conduihin tyee na conintque, ee
mayuuꞌ macüiixjen vaa ntji na jndui na icoꞌxenhanꞌ na
tyiꞌntsinin tsꞌan jñꞌoon na ntscüejnaanꞌhanꞌ nquii tsan na
conintque ndëë nnꞌan tsjoonꞌ juu.
\p
\v 6 Ndoꞌ juu xjenꞌñeen,
tquen Pablo cüenta na nque nanmꞌannꞌianꞌñeen, ve tmaanꞌ
conduihan. Ee ñꞌen nanꞌñeen conduihan tmaanꞌ
nnꞌan judíos na jndyuhanꞌ saduceos. Ndoꞌ mañoon ntyjehan
conduihan tmaanꞌ fariseos. Ndoꞌ na nndaꞌ,
sue jon jndyeeꞌ jon, tso jon ndëëhan:
\p
—Nndaꞌ ntyjë, condui ja tsꞌan fariseo, ndoꞌ mantyi tsotyë. ꞌOꞌ
cotoxenhoꞌ ja veꞌ ngꞌe na vantyja tsꞌön na ntcüi nndaꞌ nnꞌan na
jndë tjë.
\p
\v 7 Ndoꞌ vi na jndë tso jon jñꞌoonvaꞌ, nque nanꞌñeen na
conduihan tmaanꞌ fariseos, taꞌhan jnanꞌjndyehan jndyuehan yo
ntyjehan na conduihan tmaanꞌ saduceos. Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ, ve vaa
na tomꞌaanꞌ nꞌonhan ntyja ꞌnaanꞌ jñꞌoon ꞌnaanꞌ jon.
\v 8 Ee nque nnꞌan saduceos conduehan na joo nnꞌan na jndë tjë,
tajeꞌquintcüi nndaꞌhan. Ndoꞌ mantyi conduehan na taꞌnan ángel,
min taꞌnan espíritu itsixuan tsꞌan. Majoꞌ nque fariseosꞌñeen,
vantyja nꞌonhan na mꞌan ángeles, ndoꞌ mantyi nanꞌxuan nnꞌan
espíritu, ndoꞌ nque nnꞌan na jndë tjë, mancüiixjen ntcüi
nndaꞌhan.
\v 9 Ndoꞌ nque nanꞌñeen na tëncüihan joꞌ, ticꞌuaa
jndyuehan ndëë ntyjehan na jnanꞌntjaꞌhan. Ndoꞌ vendye nnꞌan na
conduihan tmaanꞌ fariseosꞌñeen na conanꞌmanhan jñꞌoon na tquen
Moisés, jnanꞌquintyja nnonhan, jnduehan:
\p
—Juu tsanvaꞌ, taꞌnan jnaanꞌ juu. Tyiꞌnan ro na ncüii espíritu
sinin yohin oo aa ncüii ángel.
\p
\v 10 Ndoꞌ na nndaꞌ, tavijaaꞌntyichen na jnanꞌntjaꞌhan, ata nquii
tsanꞌñeen na conintque ndëë sondaro, tyꞌue jndyi jon na mavaa
xjen na nnanꞌcueeꞌ nanꞌñeen Pablo. Ngꞌe joꞌ tꞌua jon tsꞌian
ndëë sondaro ꞌnaanꞌ jon na yo naijndeiꞌhanꞌ quitsaquitjiꞌhan
tsanꞌñeen nduee nanꞌñeen ndoꞌ na quitsayꞌon ntcüeꞌhan jon vꞌaa
naijon na comꞌanhan.
\p
\v 11 Tijaan ncüiichen tsjon, nquii ta Jesús
tityincyooꞌhin nnon Pablo, itso jon nnon juu: “ꞌUꞌ Pablo,
cyonꞌ najnduꞌ ee chaꞌxjen na jndë tjiꞌ jndyoyuꞌ ntyja njan
ntjoohin Jerusalén, manndaꞌ vaa na icanhanꞌ na ntsininꞌ
ntyja njan ndëë nnꞌan tsjoon Roma.”
\s Conanꞌjndaꞌ nnꞌan judíos na nnanꞌcueeꞌhan
Pablo
\p
\v 12 Tonco ncüiichen xuee, vendye nnꞌan judíos tëncüihan yo
ntyjehan, ndoꞌ jnanꞌcüejonhan jñꞌoon na nnanꞌcueeꞌhan Pablo.
Jnduehan xe na aa ninvaa na tyiꞌconanꞌcueeꞌ jndyeehan jon ndoꞌ
na ntcüaꞌhan oo na ncüehan ndaa, quitscüje Tyoꞌtsꞌon joohan.
\v 13 Nnꞌan na taꞌ jndyuehan yo jñꞌoonvaꞌ, tenon vennꞌanhan.
\v 14 Joꞌ tyꞌehan naijon mꞌaan juu tyee na conintque ndëë ntyjehan
nnꞌan judíos yo ninꞌnnꞌan na conintque ndëë nanꞌñeen. Jnduehan:
\p
—Já jndë jnduë́ nnon Tyoꞌtsꞌon xe na aa tyiꞌnanꞌcuë́ꞌ
jndyë́ juu Pablo, ndoꞌ na ntcüꞌá oo na ncüë́ ndaa, quitscüje
jon já.
\v 15 Ndoꞌ nanein, ꞌoꞌ yo tsoñꞌen nanmꞌannꞌian njan jaa
nnꞌan judíos, quitanhoꞌ nnon nquii tsan na conintque ndëë
sondaro na ꞌio quitscüenon nndaꞌ jon tsanꞌñeen ndueehoꞌ. Veꞌ
quitꞌa nquehoꞌ na ninꞌquitaꞌxeeꞌntyihoꞌ ntyja ꞌnaanꞌ jon. Majoꞌ
vitjachen na ncüjeeꞌcya jon na mꞌanhoꞌ, ndoꞌ já jndë mꞌan cjë́
na nnanꞌcuë́ꞌhin.
\p
Manndaꞌ jñꞌoon na jndue nanꞌñeen.
\p
\v 16 Majoꞌ juu lu, jnda tsanscu tyje nquii Pablo, jndyii juu na
nndaꞌ vaa ninꞌquintꞌa nanꞌñeen. Joꞌ na tëqueeꞌ juu naijon
na ndyiiꞌ Pablo. Siquindyii juuhin na nndaꞌ vaa.
\v 17 Ndoꞌ vi na jndë jndyii Pablo jñꞌoonꞌñeen, tꞌman jon ncüii 
capitán. Itso jon nnon tsanꞌñeen:
\p
—Juu yusꞌa chjovahin, cayonꞌ chjohin na mꞌaan nquii tsan na conintque
ndëëhoꞌ ee vaa jñꞌoon naijndeiꞌhanꞌ na quitsiquindyii juu jon.
\p
\v 18 Joꞌ juu capitánꞌñeen, tayꞌoon jonhin naijon na mꞌaan
nquii tsan na conintque ndëëhan. Tso juu nnon tsanꞌñeen:
\p
—Juu Pablo, tsan na mꞌaan naviꞌ, tqueenꞌ juu ja, ndoꞌ tso juu na
quindyoyꞌön luva na mꞌanꞌ, ee vaa jñꞌoon na icanhanꞌ na ngitso
juu nnonꞌ.
\p
\v 19 Ndoꞌ nquii tsan na conintqueꞌñeen, vi na jndë jndyii jon
na nndaꞌ tso sondaroꞌñeen, tꞌuii jon ntꞌö luꞌñeen, sꞌaa jon vi
ntyja yohin. Taxeeꞌ jon nnon juu, itso jon:
\p
—¿Nin jñꞌoon na ninꞌquitsiquindyiꞌ ja?
\p
\v 20 Joꞌ tꞌa luꞌñeen, itso juu:
\p
—Nndaꞌ ta, nque nnꞌan judíos jndë jnanꞌjndaꞌhan na ngitanhan
vi nayaꞌñeen nnonꞌ na ꞌio quitscüenonꞌ Pablo nduee nanmꞌannꞌian
ꞌnaanhan. Veꞌ nntꞌa nquehan na ninꞌquinanꞌjndaꞌntyihan jñꞌoon
ntyja ꞌnaanꞌ jon.
\v 21 Majoꞌ ꞌuꞌ ta, tyiꞌngantyjaꞌ tsonꞌ na
nndaꞌ, ee nato na ncjaꞌ yo xiö Pablo, tenon vennꞌan ntyjehan na 
ntsaquindahin jon joꞌ. Ee nquehan jndë tquenviꞌhan na taꞌhan jndyuehan na
taxeꞌcüaꞌhan min taxeꞌcüehan ndaa ata xjen na jndë
jnanꞌcueeꞌhan jon. Ndoꞌ nanein jeꞌ, veꞌ vi jñꞌoon na ntsuꞌ,
na cominndooꞌhan.
\p
\v 22 Ndoꞌ nquii tsanꞌñeen na conintque ndëë sondaro, tyꞌiu
jon ꞌndyo luꞌñeen. Tso jon nnon juu: Minꞌncüii nnon tsꞌan,
tyiꞌntsininꞌ jñꞌoon na siquindyiꞌ ja.
\s Tson na tyeyꞌon sondaro na mꞌaan gobernador
Felix
\p
\v 23 Ndoꞌ juu tsanꞌñeen na conintque ndëë sondaro, tꞌman
jon ve capitán. Tꞌua jon tsꞌian ndëëhan na quinanꞌjndaꞌhan ve
ciento sondaro na cotsacaꞌ ngꞌe, ndoꞌ mantyi ndyennꞌan nchoꞌnqui
sondaro na ntaꞌntjo quitso yo maninꞌ mañoon ve ciento sondaro na
ngicho ncjo lantsa. Tquen jon jñꞌoon ndëëhan na ñjen na
majaan quinduiꞌhan na quitsayꞌonhan Pablo tsjoon Cesarea.
\v 24 Ndoꞌ mantyi tꞌua jon tsꞌian na quinanꞌjndaꞌhan quitso na
ngüantjo Pablo. Mantyi tquen jon jñꞌoon ndëë sondaroꞌñeen
na quitquen jndyihan cüenta Pablo chaꞌ ya ngueeꞌ juu na mꞌaan
nquii gobernado Felix.
\v 25 Ndoꞌ tji jon ncüii tson na tyincyaa
jonhanꞌ ndëëhan na quitsayꞌonhinhanꞌ nnon tsanꞌñeen.
Ndö vaa na itsohanꞌ:
\p
\v 26 “Maja Claudio Lisias mancya tsꞌon njan nnonꞌ ꞌuꞌ, ta
gobernado Felix, na njon jndyi condui ꞌuꞌ.
\v 27 Nque nnꞌan judíos
tyꞌonhan tsansꞌava, ndoꞌ mavaa xjen na nnanꞌcueeꞌhan juu. Majoꞌ
xjen na jndyi na conduihin tsꞌan na mꞌaan nacje ꞌnaanꞌ tsjoon Roma, tyjë
yo sondaro na macoꞌxën ndoꞌ tjiꞌ jahin nduee nanꞌñeen.
\v 28 Ndoꞌ ngꞌe na ninꞌcüaaꞌ tsꞌön nin jñꞌoon na conanꞌtjaꞌhin
nacjooꞌ juu, joꞌ na tëyꞌönhin ndëë nanmꞌannꞌian ꞌnaan
nanꞌñeen.
\v 29 Ndoꞌ joꞌ tyincya cüenta na veꞌ condue nanꞌñeen na
itsitjahin ntyja ꞌnaanꞌ juu jñꞌoon na conanꞌyꞌonhan na
icoꞌxenhanꞌhin. Majoꞌ siꞌman nquiiꞌhanꞌ na tyiꞌquitsixuan juu na
cueꞌ juu min na ntjohin vancjo.
\v 30 Majoꞌ vi na jndë jndyi na
conda nanꞌñeenhin na nnanꞌcueeꞌhanhin, mangꞌe joꞌ na
matscüenönhin na mꞌanꞌ. Ndoꞌ mantyi nque nnꞌan na contꞌa jnaanꞌ
juu, jndë tsjö ndëëhin na cꞌohan na mꞌanꞌ chaꞌ nnanꞌjndaꞌ
yahin juu jñꞌoonꞌñeen. Ntyjantyi ndö ro jñꞌoon na
matsiquindyi ꞌuꞌ.”
\p
\v 31 Ndoꞌ joo sondaroꞌñeen, jnanꞌquindëhan tsꞌian na tꞌua
tsanꞌñeen ndëëhan. Natsjon tyeyꞌonhan Pablo ata xjen na
squehan tsjoon Antípatris.
\v 32 Ndoꞌ tonco cüiichen xuee, joo
sondaro na cotsacaꞌ ngꞌe, ntcüeꞌ ntcüeꞌhan vꞌaa na
macüiixjen comꞌanhan, ndoꞌ nque ntyjehan na taꞌntjo quitso,
tyequiꞌndyecyahan Pablo na mꞌaan gobernador.
\v 33 Ndoꞌ xjen na
squehan Cesarea, tyincyahan juu tsonꞌñeen nnon gobernado ndoꞌ
mantyi nquii Pablo.
\v 34 Ndoꞌ vi na jndë sijnaanꞌ jon
juu tsonꞌñeen, taxeeꞌ jon nnon Pablo nin ndyuaa coxenhanꞌ naijon
na jnan juu. Ndoꞌ vi na jndë taaꞌ tsꞌon jon na jnan juu ndyuaa
Cilicia,
\v 35 Joꞌ tso jon nnon juu:
\p
—Nque nnꞌan na contꞌa jnanꞌ, quitsque jndyeehan, yajoꞌ nndyi
jñꞌoon ꞌndyoꞌ ndoꞌ ntsijntꞌahanꞌ.
\p
Jndë joꞌ tꞌua jon tsꞌian ndëë sondaro ꞌnaanꞌ jon na
quitquenhan cüenta Pablo quiiꞌ vatsꞌian na tꞌua Herodes tsꞌian
na jndëhanꞌ.
\c 24
\s Itsinchuꞌ Pablo jñꞌoon ꞌnaanꞌ nquii jon
nnon Felix
\p
\v 1 Vi na jndë tëca ꞌon xuee, juu tyee na conintque ndëë
nnꞌan judíos, tsan na jndyu Ananías, jnan jon Jerusalén,
tëcue jon tsjoon Cesarea. Ndoꞌ mantyi vendye nnꞌan na conintque
ndëë nnꞌan judíos tsjoon Jerusalén, tyenanꞌjonhan yo nquii
jon. Ndoꞌ mantyi juu Tértulo, tsan na vajnaanꞌntyi jñꞌoon na
ntsinin, tja jon yohan. Ndoꞌ vi na jndë squehan Cesarea, tyequeꞌhan
nnon gobernado na ninncyahin jnaanꞌ Pablo.
\v 2 Yajoꞌ nquii
gobernadoꞌñeen, tqueenꞌ jon Pablo. Ndoꞌ vi jndë joꞌ, taꞌ Tértulo
tyincyaa jon jnaanꞌ Pablo. Tso jon nnon gobernado:
\p
—Nndaꞌ ta gobernador, ngꞌe na jndaꞌ jndyi xquenꞌ, joꞌ na mꞌán na
taꞌnan ndyiaꞌ quiiꞌ ntꞌán. Jndye nnon tsꞌian matsinchuꞌ na
cotejndeihanꞌ nque nnꞌan na mꞌan ndyuaa tsjö́n.
\v 3 ꞌUꞌ ta
Felix na njon jndyi condui ꞌuꞌ ngiö́, cotquë́n cüenta tsoñꞌen
na matejndeiꞌ já. Ndoꞌ ncya ya jndyi ꞌuꞌ ntyja ꞌnaan
tsoñꞌenhanꞌ.
\v 4 Majoꞌ tyiꞌquichuhanꞌ na jndye jñꞌoon na
nnanꞌchjú ꞌuꞌ. Macꞌan vi nayaꞌñeen nnonꞌ na quindyiꞌ chjo
jñꞌoon na nnduë́ nnonꞌ min veꞌ chjoviꞌ xjen.
\v 5 Juu
Pablovahin, jndë jndiö́ na tyia jndyi tsixuan juu. Já nnꞌan
judíos, ncüii ncüii ndyuaa na mꞌán, ntyja ꞌnaanꞌ juu jñꞌoon
na incyaa juu, icꞌonhanꞌ já. Ndoꞌ manquii juu na conintquehin
quiiꞌ ntꞌan ntmaanꞌ nnꞌan na vantyja nꞌonhan yo tsan na jnan
Nazaret.
\v 6 Mantyi ata ninꞌcachu juu nnꞌan na tachito judíos
quityquiiꞌ vatsꞌon tꞌman nján. Ndoꞌ na nndaꞌ, sityꞌa juuhanꞌ.
Ndoꞌ veꞌ tsojnaanꞌ joꞌ na tyꞌö́nhin na ninꞌquitoxë́nhin ntyja
ꞌnaanꞌ juu jñꞌoon na tquen Moisés na conanꞌyꞌö́n.
\v 7 Majoꞌ
juu Claudio Lisias, tsan na conintque ndëë sondaro tsjö́n, tja
jon ntyja ꞌnaanꞌ juu, ndoꞌ yo naijndeiꞌhanꞌ, tjiꞌ jonhin nduë́.
\v 8 Ndoꞌ tso tsanꞌñeen na já na contꞌá jnaanꞌ tsanvahin,
ncyö́ na mꞌanꞌ. Ndoꞌ ncuꞌ ndëë ngüajndoꞌ Pablova ntyja
ꞌnaan tsoñꞌen joo jñꞌoon na cotquë́n nnonꞌ na mayuuꞌhanꞌ.
\p
\v 9 Ndoꞌ nque nnꞌan judíosꞌñeen na tyꞌe yo Tértulo, jnduehan
na juu jñꞌoon na sinin jon mayuuꞌhanꞌ.
\v 10 Ndoꞌ nquii
gobernado, sue jon ntꞌö jon na quitsinin Pablo. Ndoꞌ taꞌ
Pablo, itso jon:
\p
—Nndaꞌ ta, ntyji ya na jndye ndyu na macoxenꞌ ndyuaa nján. Joꞌ na
nën rö na incyaahanꞌ na vanaan na ntsinën ncüii ve ꞌndyo
jñꞌoon nnonꞌ na ngüañoonꞌhanꞌ ja.
\v 11 Ja xe jnda vjantyi
ninnchoꞌve xuee tëva Jerusalén na tëtsitꞌmanꞌ Tyoꞌtsꞌon, ndoꞌ
ꞌuꞌ ta, juu jñꞌoonꞌñeen mꞌan nnꞌan na nndëë nduehan nnonꞌ na
mayuuꞌhanꞌ.
\v 12 Ja tacotsintjaꞌ ja yo nnꞌan, min tacotyꞌi tyiaꞌ
nnꞌan vatsꞌon tꞌman, min nnꞌan na covatjon ntꞌaanꞌon quijndë,
min quiiꞌ ntꞌan nnꞌan quiiꞌ tsjoon, tyíꞌcotyꞌi tyiaꞌ.
\v 13 Ndoꞌ
juu jnan ja na jndë tquen nanminꞌ nnonꞌ, min jeꞌquindëë
nnanꞌmanhan na mayuuꞌhanꞌ.
\v 14 Majoꞌ xeꞌquitsiviꞌnnꞌan ꞌuꞌ, ta.
Nquii Tyoꞌtsꞌon na tonanꞌtꞌmaanꞌ nque ndochi ja na tomꞌan ndyu na
toxenꞌchen, majuuntyi jon matyentjön nnon. Majoꞌ juu nato xco
na condue nanminꞌ na tyiꞌxeꞌcüijntꞌuehanꞌ, mantyja ꞌnaanꞌhanꞌ na
matsijon ja. Ee tsoñꞌen jñꞌoon na tquen Moisés ndoꞌ mantyi joo
jñꞌoon na tji nnꞌan na toninncya jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ntyja nchu
vaa ꞌnan na nguaa, tsoñꞌen mavantyja tsꞌönhanꞌ.
\v 15 Ndoꞌ
nque nanminꞌ mantyi contyja nꞌonhan na joo nnꞌan na jndë tjë,
ntsintcüi nndaꞌ jonhan, min na aa conduihan nnꞌan na jndë
jntꞌahan ꞌnan na chuhanꞌ na tonnon Tyoꞌtsꞌon, ndoꞌ min na aa
nnꞌan na nanꞌxuan jnan. Ja cüejon vantyja tsꞌön jñꞌoonvaꞌ
chaꞌxjen nque nanminꞌ.
\v 16 Mangꞌe na nndaꞌ, tonnon Tyoꞌtsꞌon ndoꞌ na tondëë nnꞌan, maquen 
yantyi ja na juu na vicjeeꞌ ñuan njan, mꞌanhanꞌ na ntjuꞌ. 
\p
\v 17 “Ndoꞌ na nndaꞌ na condui ja, itsꞌaahanꞌ chuchen na tacoca
tsjoon na tëque ja. Ee joꞌ tyjë ntcüꞌëhanꞌ na ntejndei nnꞌan
tsjoonꞌñeen yo ꞌnan na icanhanꞌhin ndoꞌ mantyi yo ꞌnan na
tyincyaa cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon na sitꞌmanꞌ jahin ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ.
\v 18 Juu tsꞌianꞌñeen matsꞌahanꞌ tyquiiꞌ vatsꞌon tꞌman.
Chaꞌxjen costumbre na conanꞌyꞌö́n, joꞌ jndë
tquen jiꞌua ja na tonnon Tyoꞌtsꞌon. Majoꞌ chito nnꞌan jndye tꞌon
yo ja, min chito conanꞌntjaꞌhan. Juu xjenꞌñeen vendye nnꞌan
judíos na jnanhan ndyuaa Asia, jndiohan ja joꞌ.
\v 19 Joo
nanꞌñeen, xe na aa vaa jnan na ninꞌquitquenhan nnonꞌ, chuhanꞌ
na nquehan quindyoquinduehan nnonꞌ ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ.
\v 20 Ndoꞌ
xe na aa joo nanꞌñeen ndiquindëë ninncyohan ntjoohin, nque
nanminꞌ, quinduehan nin ꞌnan tijndaꞌ na sitja ja xjen na tomꞌan
ndëë nanmꞌannꞌian nján já nnꞌan judíos.
\v 21 Ninnquiiꞌchen
xe na ¿Aa cotjiꞌhan cüenta na juu jñꞌoon na ticꞌuaa ꞌndyö
tsiꞌmanhanꞌ na sitja ja? Juu xjenꞌñeen tsjö: Xeevahin minntyjëꞌ
ja tondëëhoꞌ na cotoxenhoꞌ ja tsojnaanꞌ na mavantyja tsꞌön na
nque nnꞌan na jndë tjë, ntandoꞌ xcohan.
\p
Nndaꞌ jñꞌoon na sinin Pablo.
\p
\v 22 Ndoꞌ nquii Felixꞌñeen, mancüiixjen ntyjii jndaꞌ jon ntyja
ꞌnaanꞌ nato xco ꞌnaanꞌ Tyoꞌtsꞌon. Joꞌ tatyiiꞌ jon xquen jon
jñꞌoon na tquenhan nnon jon ntyja ꞌnaanꞌ Pablo. Tso jon ndëë
nanꞌñeen:
\p
—Juu Lisias, tsan na coꞌxen sondaro, cüjeeꞌ jndyee jon, yajoꞌ
ntsijntꞌa jñꞌoon na cotquenhoꞌ nnön.
\p
\v 23 Ndoꞌ tꞌua Félix tsꞌian nnon juu capitán
na quitaꞌntyjeeꞌhan Pablo na ntjo jnan yahin, min tyiꞌngitëꞌhan
na joo ntyje tsanꞌñeen ntixeeꞌhan jon.
\p
\v 24 Ndoꞌ tyiꞌcovijndyeto xuee, nquii Félix tyjeeꞌ nndaꞌ jon yo
scuuꞌ jon, tsan na jndyu Drusila, juu tsanꞌñeen tsanscu judía.
Ndoꞌ sꞌaa Félix tsꞌian na quindyo Pablo, ndoꞌ jndyii Félix na
sinin juu ntyja ꞌnaanꞌ na ngantyja tsꞌon tsꞌan Jesucristo.
\v 25 Juu
xjenꞌñeen sinin Pablo na quitsꞌaa tsꞌan chaꞌxjen na chuhanꞌ na
tonnon Tyoꞌtsꞌon, ndoꞌ mantyi quen nquii tsꞌan xjen nchu va na
vamꞌaan juu, ndoꞌ mantyi ntyja ꞌnaanꞌ na ngüentyja xjen na ntcoꞌxen
Tyoꞌtsꞌon nnꞌan yo ꞌnan na conanꞌtjahan. Ndoꞌ juu Félix, xjen
na jndyii jon jñꞌoonꞌñeen, tyꞌue jndyi jon. Ndoꞌ tso jon nnon
Pablo:
\p
—Nanein cjaꞌ ntcüeꞌ, njntyꞌia ndoꞌcüan nninncyaantyichenhanꞌ
xjen na nnanꞌnën nntꞌa yo ꞌuꞌ.
\p
\v 26 Ndoꞌ mantyi nquii Félixꞌñeen, mantyja jndyi tsꞌon jon na
nninncyaa Pablo sꞌon nnon jon chaꞌ ntsiquindyaa jonhin. Ngꞌe na
nndaꞌ, jndye jnda toqueenꞌ jonhin na tonanꞌneinhan.
\v 27 Ndoꞌ
ngꞌe na nndaꞌ vaa, tenon ve chu na tꞌoon Pablo joꞌ. Juu
xjenꞌñeen, jnduiꞌ Félix tsꞌian na totsixuan jon, tëqueeꞌ tsan
na jndyu Porcio Festo. Ndoꞌ ngꞌe nquii Félix ntꞌue jndyi tsꞌon
jon na nque nnꞌan judíos quitjiꞌhan cüenta na ya tsꞌanhin yo
joohan, joꞌ na jntyꞌii jon Pablo na quintjohin naviꞌ.
\c 25
\s Itsinin Pablo nnon Festo
\p
\v 1 Xuee na jndë ndye na ntjo Festo tsꞌian, yajoꞌ jnduiꞌ jon
Cesarea, tja jon Jerusalén.
\v 2 Ndoꞌ nque ntyee na conintque
ndëë nnꞌan judíos yo ninꞌntyjehan na tꞌman conduihan quiiꞌ
ntꞌanhan, tyencyahan jnaanꞌ Pablo nnon tsanꞌñeen.
\v 3 Tanhan vi
nayaꞌñeen nnon jon na cjaquindyo Pablo. Nndaꞌ vaa na tanhan ngꞌe
na jnanꞌjndaꞌhan na nndahan jon nato chaꞌ nnanꞌcueeꞌhan jon.
\v 4 Majoꞌ nquii Festo sentcüeꞌ jon jñꞌoon ndëëhan, itso jon:
\p
—Juu Pablo mancüiixjen mꞌaan jon naviꞌ Cesarea, ndoꞌ ja mandyo
na nncjö ntcüꞌë joꞌ.
\p
\v 5 Ndoꞌ tsontyichen jon ndëëhan:
\p
—Joꞌ ꞌoꞌ na conintꞌmanhoꞌ quiiꞌ ntꞌan ntyjehoꞌ, cꞌohoꞌ Cesarea
yo ja. Ndoꞌ vi na jndë squehoꞌ joꞌ, nninncyahoꞌ jnaanꞌ tsanꞌñeen
xe na aa va nchu vaa ꞌnan na sitjahin.
\p
\v 6 Ndoꞌ juu Festo, ninnen oo nqui xuee ntjohin Jerusalén.
Ndoꞌ vi jndë joꞌ, tantcüeꞌ jon Cesarea. Ndoꞌ ya na tonco
ncüiichen xuee, tëcjo jon naijon na mancüiixjen ivequityen jon
ya na itsijndaꞌ jon jñꞌoon. Ndoꞌ tꞌua jon tsꞌian na
quindyoyꞌonhan Pablo joꞌ.
\v 7 Ndoꞌ vi na jndë tueeꞌ Pablo naijon na covijndaꞌ jñꞌoon,
joo nnꞌan judíosꞌñeen na jnanhan Jerusalén,
sananꞌndyooꞌhan ngiaaꞌ jon. Jnduehan na jndye nnon jñꞌoon
na sitjahin, na jaaꞌ jndyi jñꞌoonꞌñeen, majoꞌ joo
jñꞌoonꞌñeen tyiꞌcacüjiꞌhanꞌ joohanꞌ chaꞌxjen joo jñꞌoon
na jnduehan.
\v 8 Majoꞌ ndö vaa jñꞌoon na sintcüeꞌ Pablo na
tañoonꞌhanꞌhin:
\p
—Juu ntji na tquen Moisés, na conanꞌyꞌö́n já nnꞌan judíos,
tacotsitja ja ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ. Min tacotsitja ja ntyja ꞌnaanꞌ
vatsꞌon tꞌman nján, min ntyja ꞌnaanꞌ nquii ta tsanmꞌaantsꞌian
tꞌman César.
\p
\v 9 Majoꞌ juu Festo, ntꞌue jndyi tsꞌon jon na quitjiꞌ nnꞌan
judíos cüenta na ya jñꞌoon jon yohan, joꞌ tso jon nnon Pablo:
\p
—¿Aa ngüangueꞌ na ncꞌö Jerusalén ndoꞌ joꞌ ntsijntꞌa jñꞌoon
ꞌnanꞌ?
\p
\v 10 Ndoꞌ sintcüeꞌ Pablo jñꞌoon, itso juu nnon jon:
\p
—Nndaꞌ ta, nanein minntyjëꞌ na tonnonꞌ naijon na chuhanꞌ na
ntcoꞌxenꞌ ja, ee ꞌuꞌ vaa najnduꞌ na tsixuanꞌ na ntsaꞌ tsꞌianva
ngꞌe nquii ta tsanmꞌaantsꞌian tꞌman tsjoon Roma iꞌua jon
tsꞌianꞌñeen nnonꞌ. Ee tacotsitja ja ndëë ntyjë́ judíos, ndoꞌ
ꞌuꞌ mavaaꞌ tsonꞌ na mayuuꞌhanꞌ.
\v 11 Xe na aa mayuuꞌ vaa jnan na
tsixuan na cüꞌiö, jeꞌcüji ja. Majoꞌ ngꞌe tyiꞌyuuꞌ jñꞌoon na
cotjiꞌ nanminꞌ cjö, tyiꞌjeꞌncya na ninncyaa tsꞌan ja ndueehan.
Macꞌan na nquii ta tsanmꞌaantsꞌian tꞌman na quitsijndaꞌ
jon jñꞌoon njan.
\p
\v 12 Ndoꞌ veꞌ ngꞌe na nndaꞌ tso Pablo, sinin Festo yo nnꞌan na
conanꞌquiꞌmaanꞌhin, ndoꞌ vi jndë joꞌ, tso jon nnon Pablo:
\p
—Juu jñꞌoon na macanꞌ na nquii ta tsanmꞌaantsꞌian tꞌman tsjoon
Roma na quitsijndaꞌ jon jñꞌoon ꞌnanꞌ, conanꞌjntꞌa na ncjaꞌ joꞌ.
\s Itsinin Festo nnon Agripa ntyja ꞌnaanꞌ Pablo
\p
\v 13 Ndoꞌ tëca vendye xuee, ndoꞌ nquii Agripa, tsan na
tꞌman conduihin na icoꞌxen jon, tyjeeꞌ jon tsjoon Cesarea yo
tyje jon Berenice. Sancyahin tsꞌon ꞌnaanhin nnon nquii Festo.
\v 14 Ndoꞌ ngꞌe na tyiꞌndyo xuee na tomꞌan yahin joꞌ, juu Festo
sinin jon nnon Agripa ntyja ꞌnaanꞌ Pablo. Tso jon nnon tsanꞌñeen:
\p
—Ntjoo mꞌaan ncüii tsansꞌa na jntyꞌii Félix naviꞌ.
\v 15 Juu
xjen na tyjë Jerusalén, nque ntyee na conintque yo ninꞌjoo
ntyjehan na conintque ndëë nnꞌan judíos, tyincyahan jnaanꞌ juu
nnön ndoꞌ tanhan na cꞌua tsꞌian na cueꞌ juu.
\v 16 Majoꞌ
sintcüꞌë jñꞌoon ndëë nanꞌñeen na nquë́ nnꞌan na condui já
cüentaaꞌ tsjoon Roma, tyiꞌconcyá na veꞌ cueꞌto tsꞌan na mꞌaan
naviꞌ na tyiꞌcovijndaꞌ jnaanꞌ juu. Contꞌá na ngancüi jndyeehan
vatsꞌian na nduehan nin ꞌnan sitja juu tsan na mꞌaan naviꞌ, ndoꞌ
mantyi nquii juu ntsinin juu jñꞌoon na ngüañoonꞌhanꞌhin.
\v 17 Joꞌ ya na sque nanꞌñeen ntjoohin, tasichju ja. Tonco
ncüiichen xuee, tëcüetyën naijon na mancüiixjen mavaquityën
xjen na macoꞌxën jñꞌoon. Ndoꞌ tꞌua tsꞌian na caquindyo Pablo.
\v 18 Majoꞌ xjen na taꞌ nanꞌñeen na tyincyahan jnaanꞌ juu,
jñꞌoon na jnduehan, tyiꞌcacüjiꞌhanꞌ juuhanꞌ chaꞌxjen na
sitiu na nduehan.
\v 19 Tquën cüenta na xiaꞌntyi conanꞌvjehan juu ngꞌe
ntyja ꞌnaanꞌ jñꞌoon na conanꞌtꞌmaanꞌhan. Itꞌuiihanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ
tsoJesús, majoꞌ Pablo quii ꞌndyo juu na vandoꞌ nndaꞌ tsanꞌñeen.
\v 20 Majoꞌ ngꞌe tyiꞌquintji nchu ya ntsijntꞌa juu jñꞌoonva,
taxꞌë nnon juu xe na aa ngüangueeꞌ juu na ncja ntcüeꞌ juu
Jerusalén, ndoꞌ joꞌ ntsijntꞌa juu jñꞌoonꞌñeen.
\v 21 Majoꞌ
jndë tcan juu na nquii Augusto, ta tsanmꞌaantsꞌian tꞌman tsjoon
Roma na quitsijndaꞌ jon jñꞌoon ꞌnaanꞌ juu. Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ,
joꞌ jndë tꞌua tsꞌian na quintjohin naviꞌ ata na nninncyaahanꞌ
xjen na ntscüenönhin na mꞌaan nquii tsanꞌñeen.
\p
\v 22 Ndoꞌ juu Agripa tso jon nnon Festo:
\p
—Mantyi ja ninꞌquindyi jñꞌoon na itsinin juu.
\p
Ndoꞌ tꞌa Festo, tso jon nnon tsanꞌñeen:
\p
—ꞌIochen nndyiꞌ jñꞌoon ꞌndyo juu.
\p
\v 23 Ndö vaa ꞌnan na tui, ya na tonco ncüiichen xuee, juu Agripa yo
Berenice, na njon conduihan tyequeꞌhan vꞌaa naijon covancüi
nnꞌan xjen na condyehan jñꞌoon. Ndoꞌ nque nnꞌan na cotoxen
sondaro yo joo nnꞌan na conintque quii tsjoon, mantyi jnanꞌjon
nanꞌñeen yohan. Yajoꞌ tꞌua Festo tsꞌian na quitsacyꞌon sondaro
juu Pablo.
\v 24 Ndoꞌ vi na jndë tyjeeꞌ jon, itso Festo:
\p
—Nndaꞌ ta Agripa na condui ꞌuꞌ rey, yo tsoñꞌenhoꞌ na
conanꞌjonhoꞌ yo jaa xjenvahin, macojntyꞌiahoꞌ tsansꞌavahin. Juu
xjen na tyjë Jerusalén, nque nnꞌan judíos na mꞌanhan
tsjoonꞌñeen yo ninꞌntyjehan na mꞌan tsjoonvahin, cotquenhan
jnaanꞌ juu nnön. Conanꞌxuaahan yo na quii jndyuehan na cueꞌ juu.
\v 25 Majoꞌ mavaaꞌ tsꞌön na tanin ꞌnan itsꞌaa juu na tsixuan juu
na cueꞌ juu. Ndoꞌ ngꞌe nquii juu jndë tcan juu na nquii ta
tsanmꞌaantsꞌian tꞌman Augusto, quitsijndaꞌ jon jñꞌoon ꞌnaanꞌ
juu, joꞌ sijntꞌa na ntscüanönhin na mꞌaan jon.
\v 26 Majoꞌ
tajñꞌoon jndaꞌ nchji na ncüji nnon tson na ntscüenönhanꞌ na
mꞌaan nquii ta na taquintyja na conintquehin nnön. Mangꞌe na
nndaꞌ, joꞌ na jndyoyꞌönhin na tondëëhoꞌ, ndoꞌ majndeintyichen
nnonꞌ, ꞌuꞌ ta Agripa, na ndyiꞌ jñꞌoon na ntsinin juu, chaꞌ vi
na jndë jndyehoꞌ jñꞌoon na itsinin juu, vaa jñꞌoon na
ntscüenön ntyja ꞌnaanꞌ juu.
\v 27 Ee itsꞌaahanꞌ nchji ja ncüii
tsꞌan na ntscüenon jon ncüii tsꞌan na mꞌaan naviꞌ, min
tyiꞌcovijndaꞌ jnaanꞌ juu, tyiꞌquichuhanꞌ na nndaꞌ.
\c 26
\s Jñꞌoon na tañoonꞌhanꞌ Pablo nnon Agripa
\p
\v 1 Joꞌ tso Agripa nnon Pablo:
\p —Vanaan na ntsininꞌ jñꞌoon na ngüañoonꞌhanꞌ ꞌuꞌ.
\p Xjen na taꞌ Pablo na sinin jon ntyja ꞌnaanꞌ nquii jon, sive jon ntꞌö jon ndëëhan.
\v 2 Itso jon:
\p —Nndaꞌ ta Agripa, incyaahanꞌ na nën jndyi na ndyiꞌ juu jñꞌoon na ngüañoonꞌhanꞌ ja ntyja ꞌnaanꞌ juu jñꞌoon na nque ntyjë́ nnꞌan judíos na cotquenhan cjö.
\v 3 Tsoñꞌen costumbre nján já nnꞌan judíos, jndë mantyjiꞌ jndaꞌ joohanꞌ, ta. Mangꞌe na nndaꞌ, cyonꞌ na tꞌman tsonꞌ na ndyiꞌ chjo jñꞌoon na ntsjö nnonꞌ.
\s Ndö vaa na totsixuan Pablo vitjachen na ntcüeꞌ tsꞌon jon
\p
\v 4 Ndoꞌ tsontyichen Pablo: “Tsoñꞌen ntyjë́ nnꞌan judíos ngio jndaꞌhan ntyja na tojömꞌan tsjön, ndoꞌ mantyi Jerusalén, juu xjen na tondichjo ja ata xjen neinhin.
\v 5 Xe na aa nndue nanminꞌ nnonꞌ, mangio yahan na condui ja tsꞌan ntyja ꞌnaanꞌ tmaanꞌ fariseos, manquë́ na cojooꞌntyichen nꞌö́n na cotaꞌntcꞌuë́ tsoñꞌen na icoꞌxen juu jñꞌoon na tquen Tyoꞌtsꞌon.
\v 6 Ndyu na toxenꞌchen, nquii Tyoꞌtsꞌon tcoꞌ jon ꞌndyo jon ndëë ndochí na nque nnꞌan na jndë tjë, ntcüi nndaꞌhan. Ndoꞌ ngꞌe na mantyja tsꞌön na nndui na nndaꞌ, tsojnaanꞌ joꞌ na itꞌuiiviꞌhanꞌ ja.
\v 7 Já nnꞌan Israel condui já nchoꞌve tmaanꞌ, ndoꞌ ncüii cüii tmaanꞌ joohan manndaꞌ contyja nꞌonhan na ntcüi nndaꞌhan vi na jndë tjëhan. Mangꞌe joꞌ naxuee ndoꞌ natsjon, tyiꞌtsacüentyjeeꞌhan na conanꞌtꞌmaanꞌhan Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ ꞌuꞌ, ta Agripa, tsojnaanꞌ na mantyja tsꞌön na ntcüi nndaꞌ nnꞌan na jndë tjë, joꞌ cotquen nanminꞌ jñꞌoon cjö na vaa jnan.
\v 8 ¿Ndu na cotjiꞌhoꞌ cüenta na tyiꞌjeꞌquitsintcüi nndaꞌ Tyoꞌtsꞌon nnꞌan na jndë tjë?
\s Icüjiꞌ jndyoyu Pablo na tontyꞌe jon nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús
\p
\v 9 Ndoꞌ tsontyichen Pablo: “Nque nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús, tsan na jnan Nazaret, mancö totsitiu na tcanhanꞌ na quitsꞌavꞌi nanꞌñeen.
\v 10 Juu tsꞌianꞌñeen totsꞌahanꞌ Jerusalén. Nque ntyee na conintque ndëë ntyjehan nnꞌan judíos, tyincyahan najndö na joo nnꞌan na vantyja nꞌonhan Jesús, totyꞌihan vancjo. Ndoꞌ xjen na tijndaꞌ na cüje nanꞌñeen, mantyi totsijon ja na quindui na nndaꞌ.
\v 11 Majndye jnda toca tsoñꞌen ntꞌaanꞌon ꞌnaan ntyjë́ nnꞌan judíos, totsꞌavꞌihan chaꞌ yo naijndeiꞌhanꞌ quitji ntcüeꞌhan na vantyja nꞌonhan Jesús. Sincꞌuaaꞌ jndyihanꞌ ja, ata tyjë mañoon njoon na tycya na tontyꞌë nnꞌan na vantyja nꞌon jon.”
\s Itsinin nndaꞌ Pablo ntyja na ntcüeꞌ tsꞌon jon jnaanꞌ jon
\r (Hechos 9:1-19; 22:6-16)
\p
\v 12 Ndoꞌ tsontyichen Pablo: “Quityquiiꞌ juu tsꞌianꞌñeen, nque ntyee na conintque ndë́, tꞌuahan tsꞌian nnön na cjö Damasco.
\v 13 Ndoꞌ juu natoꞌñeen na ñjön, ta, chaꞌna yajminꞌ tyioo ncüii chon na xueentyichenhanꞌ, chichen juu ndoꞌcüjioonꞌ. Sixueehanꞌ cjö, ja ndoꞌ mantyi nnꞌan na tyenanꞌjon yo ja.
\v 14 Ndoꞌ na tui na nndaꞌ, tsoñꞌen já tycyaa tyuaa. Juu xjenꞌñeen jndyi jndyeeꞌ tsꞌan na tꞌman jon ja yo jñꞌoon hebreo. Tso jon nnön: ꞌUꞌ Saulo, ¿Ndu na mantyꞌeꞌ ja? ꞌUꞌ maꞌndyi viꞌ nquii ꞌuꞌ, ndoꞌ na nndaꞌ matsaꞌ, itsijonhanꞌ ntyja ꞌnanꞌ chaꞌvijon toro na ijuꞌ oꞌ ntsiuꞌ nnon tsontë na itsityuaaꞌ tsꞌan oꞌ.
\v 15 Ndoꞌ juu xjen na jndyi na nndaꞌ, tsjö: ¿Nin tsꞌan ꞌuꞌ, ta? Ndoꞌ tꞌa jon ꞌndyö, itso jon: “Mancö Jesús na mantyꞌeꞌ ja.”
\v 16 Majoꞌ quinanquintyjaꞌ, cüentyjeꞌ ee jndë tityincyo ja nnonꞌ na ncꞌua tsꞌian nnonꞌ na ntyentjonꞌ nnön ndoꞌ na ncüjiꞌ jndyoyuꞌ ntyja njan yo ꞌnan na jndë jndyiaꞌ nnonꞌ, ndoꞌ mantyi ntyja ꞌnaanꞌ na nnintyincyontyichen ja nnonꞌ.
\v 17 Ndoꞌ nque ntyꞌiuꞌ nnꞌan judíos, tsoñꞌen naviꞌ na ninꞌquintꞌahan ꞌuꞌ, yo nque nnꞌan na mañoon tsjan conduihan, ja ngüañönꞌ ꞌuꞌ. Ndoꞌ maꞌua ja tsꞌian nnonꞌ na cjancyaꞌ jñꞌoon naya njan ndëë nanꞌñeen.
\v 18 Ntꞌiön tsꞌianꞌñeen ꞌuꞌ chaꞌ ntyja ꞌnanꞌ ntsiꞌmanhanꞌ ndëë nanꞌñeen juu na condui ja, chaꞌ nndëë nnduiꞌhan ntyja ꞌnaanꞌ juu na condui najan ndoꞌ na nnanꞌjonhan ntyja ꞌnaanꞌ juu na condui naxuee. Maꞌua tsꞌianva nnonꞌ chaꞌ nndëë ndyaahan na mꞌanhan nacje ꞌnaanꞌ Satanás ndoꞌ na ncꞌonhan nacje ꞌnaanꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon. Juu tsꞌianva maꞌuahanꞌ nnonꞌ chaꞌ ngantyja nꞌonhan ja, ndoꞌ na nndaꞌ nndëë ntsitꞌman tsꞌon Tyoꞌtsꞌon jnanhan yo na ntsitjonꞌ jonhan quiiꞌ ntꞌan nnꞌan na iquen jonhan na conduihan ñuan nquiiꞌ ntyja ꞌnaanꞌ nquii jon.”
\s Tsiquindë Pablo tsꞌian na tꞌua Jesús nnon jon
\p
\v 19 Tsontyichen Pablo: “ꞌUꞌ ta Agripa, taꞌnan siqueꞌ tsꞌön yo juu jñꞌoonꞌñeen na tso Jesús nnön xjen na tityincyooꞌhin nnön.
\v 20 Na vejndyee ndëë nnꞌan tsjoon Damasco toninncyaa jñꞌoon na quintcüeꞌ nꞌonhan jnanhan ndoꞌ quinanꞌtꞌmaanꞌhan nquii Tyoꞌtsꞌon na vandoꞌ. Ndoꞌ mantyi tꞌua tsꞌian ndëëhan na quitsamꞌanhan chaꞌxjen na chuhanꞌ chaꞌ quitsiꞌmanhanꞌ na jndë ntcüeꞌ nꞌonhan. Ndë joꞌ maninjuuntyi jñꞌoon sinën ndëë nnꞌan tsjoon Jerusalén ndoꞌ mantyi ndëë nnꞌan judíos ninvaa ndyuaa Judea. Ndoꞌ majoꞌntyi totsjö jñꞌoonꞌñeen ndëë nnꞌan na chito tsjan nnꞌan judíos conduihan.
\v 21 Mangꞌe na matsiquindëë juu tsꞌianva, joꞌ na tyꞌon ntyjë́ nnꞌan judíos ja quiiꞌ vatsꞌon tꞌman na ninꞌquinanꞌcueeꞌhan ja.
\v 22 Majoꞌ ngꞌe nquii Tyoꞌtsꞌon ivañoonꞌ jon ja, joꞌ min ndëë nnꞌan na tꞌman conduihan, min tondëë nnꞌan na tyiꞌcondui tꞌmanhin, xiaꞌntyi mancya jñꞌoon na toninncyaa Moisés yo nque nanꞌñeen na toninncyahan jñꞌoon ntyja nchu vaa ꞌnan na nguaa. Tyíꞌcotscüantjöꞌchën jñꞌoonꞌñeen. Ata xjen neinhin itejndei Tyoꞌtsꞌon ja na matsꞌa tsꞌianva.
\v 23 Ee tondue nanꞌñeen na juu tsan na conduihin Cristo, chuhanꞌ na ngenon jon naviꞌ, ndoꞌ na ngueꞌ jon, ndoꞌ na nnincyaa Tyoꞌtsꞌon na juu jon conduihin tsan na vejndyee na ngüandoꞌ xco jon quiiꞌ ntꞌan nnꞌan na jndë tjë. Ndoꞌ ntyja ꞌnaanꞌ juu jñꞌoon na vandoꞌ xco jon, ndëë nnꞌan judíos ndoꞌ mantyi ndëë nnꞌan na chito tsjan nnꞌan judíos conduihan, nninncya nnꞌan jñꞌoon na itsinꞌman Tyoꞌtsꞌon ñuaanhan, ncüii na chaꞌvijon na itsixueehanꞌ chon ndëëhan.”
\s Itsichon Pablo na cantyja tsꞌon Agripa Cristo
\p
\v 24 Juu xjen na sinin Pablo jñꞌoonminꞌ na vañoonꞌhanꞌhin, jndei sixuaa Festo. Tso jon:
\p —ꞌUꞌ Pablo, tsanꞌ xquenꞌ. Tsojnaanꞌ na jndye sijnanꞌ, joꞌ na itsiꞌndaaꞌhanꞌ xquenꞌ.
\p
\v 25 Majoꞌ tꞌa Pablo ꞌndyo jon, itso juu:
\p —ꞌUꞌ ta Festo, na njon condui ꞌuꞌ, chito tsꞌan tsanꞌ xquen ja, jndaꞌ jñꞌoon na matsitiu ndoꞌ jñꞌoon mayuuꞌhanꞌ.
\v 26 Nquii Agripa, tsan na conduihin rey, ndö mꞌaan jon, ndoꞌ tsoñꞌen jñꞌoonminꞌ ntyjii ya jonhanꞌ, joꞌ mayꞌön najndö na matsinën nnon jon ee joohanꞌ chito veꞌ ntyꞌiu na tuihanꞌ.
\v 27 ꞌUꞌ ta Agripa, ¿Aa vantyja tsonꞌ jñꞌoon na totji nnꞌan na toninncya jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ntyja nchu vaa ꞌnan na nguaa? Ja ntyji na vantyja tsonꞌ jñꞌoonꞌñeen.
\p
\v 28 Ndoꞌ tꞌa Agripa ꞌndyo Pablo, tso jon:
\p —Aa xeꞌ ꞌuꞌ nndaꞌ Pablo, ꞌuꞌ matsitiuꞌ na veꞌ yo chjo jñꞌoon na matsininꞌ nnön, ntsꞌaahanꞌ na maninꞌñoonꞌ na ngantyja tsꞌön Cristo.
\p
\v 29 Ndoꞌ tꞌa Pablo ꞌndyo tsanꞌñeen, tso jon:
\p —Macꞌan nnon Tyoꞌtsꞌon, min na aa cje ro, ndoꞌ aa jndye xuee, ꞌuꞌ ndoꞌ mantyi yo tsoñꞌenhoꞌ na condyehoꞌ na matsinën xeevahin, ngüentyja xjen na nnanꞌxuanhoꞌ tonnon Tyoꞌtsꞌon chaꞌxjen na matsixuan ja, veꞌ tyiꞌquityenhoꞌ yo carena chaꞌxjen na tyen ja.
\p
\v 30 Ndoꞌ vi jndë sinin Pablo jñꞌoonminꞌ, juu Agripa, tsan na conduihin rey, yo tsan na condui gobernado yo Berenice, sacüentyjeeꞌhan yo ninꞌtsoñꞌen nnꞌan na teꞌndyuaa yohan.
\v 31 Ndoꞌ vi na jndë jntꞌahin vi ntyja nnon Pablo, jnanꞌneinhan jñꞌoon ꞌnaanꞌ jon yo ntyjehan. Jnduehan:
\p —Juu tsansꞌava, minncüii ꞌnan tacotsitjahin na tsixuan juu na ngueꞌ juu oo min na ntjohin naviꞌ.
\p
\v 32 Ndoꞌ tso Agripa nnon Festo:
\p —Xe na aa juuhanꞌ taꞌnan tcan juu na nquii tsanmꞌaantsꞌian tꞌman tsjoon Roma na quitsijndaꞌ jon jñꞌoon ꞌnaanꞌ juu, ndëë ndyaahin.
\c 27
\s Conanꞌcüenonhan Pablo tsjoon Roma
\p
\v 1 Ndoꞌ nque nanmꞌannꞌianꞌñeen, vi na jndë jnanꞌjndaꞌhan
na nnanꞌcüanonhan Pablo ndyuaa Italia yo mañoon nnꞌan na mꞌan
naviꞌ, tyincyahan cüentahin ntꞌö juu tsꞌan na coxen cüii tmaanꞌ
sondaro. Julio jndyu tsanꞌñeen. Juu tmaanꞌ sondaro na coꞌxen
jon, jndyuhanꞌ Augusto, xueeꞌ nquii ta tsanmꞌaantsꞌian tꞌman
tsjoon Roma. Ndoꞌ ja Lucas, tyjë yo Pablo.
\v 2 Sacuá vꞌaandaa
na jnanhanꞌ ndyuaa Adramitio na vjahanꞌ njoon na mꞌanhanꞌ ꞌndyo
juu ndaandue ndyuaa Asia. Juu Aristarco, tomꞌaan jon yo já. Jon
tsꞌan tsjoon Tesalónica ndyuaa Macedonia. Ndoꞌ vi na jndë tuá
juu vꞌaandaaꞌñeen, matyꞌö́n, tosá.
\v 3 Ndoꞌ cüiichen xuee squë́ tsjoon Sidón. Ndoꞌ juu Julio, sꞌaa 
juu na ya tsꞌanhin yo Pablo, ee tyincyaa juu na tëquindyiaaꞌ 
ya Pablo nnꞌan na ya jñꞌoonhin na tixeeꞌ nanꞌñeen jon.
\v 4 Jndë joꞌ sacuá nntꞌá
vꞌaandaa. Jnán Sidón, sacüenö́n tondye ndyuaa Chipre. Juu
ndyuaaꞌñeen mꞌaan ndaandue xiꞌjndiohanꞌ. Tondyeeꞌ juu
Chipreꞌñeen tyiꞌjndeichen totyion jndye sta vꞌaandaa.
\v 5 Sacüenö́n tocjeeꞌ ndyuaa Cilicia yo Panfilia. Joꞌ squë́ tsjoon
Mira ndyuaa Licia.
\p
\v 6 Juu tsjoonꞌñeen, joꞌ ntjii capitánꞌñeen ncüiichen
vꞌaandaa na jnanhanꞌ tsjoon Alejandría na vjahanꞌ ndyuaa Italia.
Tꞌua tsanꞌñeen tsꞌian na cuá quiiꞌ vꞌaandaaꞌñeen.
\v 7 Majndye
xuee nion ro nion ro totsá. Yo ncꞌua yo ncꞌua satsquë́ tonnon
tsjoon Gnido. Ee ninvaa na totyion jndye sta vꞌaandaaꞌñeen, joꞌ
na tandiquindëë na ngitsácyá ndyuaa Salmón. Joꞌ na
sacüenö́n tocjeeꞌ ndyuaa Creta na mantyi mꞌaan ndaandue xiꞌjndiohanꞌ.
\v 8 Ndoꞌ yo ncꞌua jndyi tenö́n ngiaaꞌviꞌ juu ndyuaaꞌñeen, joꞌ
squë́ ncüii joo na ndyo tsjoon Lasea na jndyu Buenos Puertos
naijon na tandyiiꞌ ndaandue.
\p
\v 9 Ndoꞌ ngꞌe na tyiꞌya mꞌaan jndye, joꞌ jndye xuee na
toquiñjö́n nato yo juu vꞌaandaaꞌñeen. Ndoꞌ xjenꞌñeen jndë
tentyja na toncuuꞌ na ncjantyichen vꞌaandaa, ee jndë tyꞌoonhanꞌ
ngueesuaꞌ. Mangꞌe joꞌ, siquiꞌmaanꞌ Pablo nnꞌan na cotsayꞌon
vꞌaandaaꞌñeen.
\p
\v 10 Itso jon ndëëhan:
\p
—ꞌOꞌ nnꞌan, ndö jñꞌoon na matsiquiꞌmanꞌ ja ꞌoꞌ, xe na aa
ncꞌöntyë, ngenön natëꞌ ndoꞌ tꞌman ngitsu. Ndoꞌ chito xiaꞌntyi
quichu na ngitsu, mantyi ngitsu juu vꞌaandaavahin yo ninꞌnquë.
\p
\v 11 Majoꞌ juu capitánꞌñeen, siuꞌ jon jñꞌoon na tso tsan
na vayꞌoon vꞌaandaa yo juu tsan na ꞌnaanꞌhanꞌ. Min tatyiiꞌ jon
xquen jon jñꞌoon na tso Pablo.
\v 12 Ndoꞌ ngꞌe juu tyuaaꞌñeen
tyiꞌya vaahanꞌ naijon na ntsacüentyjeeꞌ ntꞌaandaa, jnaanꞌ joꞌ
tyiꞌninꞌcüenon nanꞌñeen ngueesuaꞌ, ee majndyentyihan
jnanꞌtiuhan na yantyi na ncꞌochenhan na tonnon, ee tontyja
nꞌonhan na aa nndëë ntsquehan tsjoon Fenice naijon ya jndyi vaa
na cotsacüentyjeeꞌ ntꞌaandaa, joꞌ ngüenonhan ngueesuaꞌ. Juu
tsjoon Feniceꞌñeen mꞌaanhanꞌ ndyuaa Creta na xiꞌjndiohanꞌ
mꞌaan ndaandue.
\s Jndei tyio jndye nnon ndaandue
\p
\v 13 Nion ro nion ro tomꞌaan jndye, joꞌ jnanꞌtiu nanꞌñeen na
nndëë ntꞌahan chaꞌxjen na tjooꞌ jñꞌoonhan. Ndoꞌ juu xjo na
cotjueꞌhan quityquiiꞌ ndaa chaꞌ na ngüentyjeeꞌtyen vꞌaandaa,
jnanꞌvehinhanꞌ, jntꞌuí, tyꞌö́n, tosá. Sacüenö́n ngiaaꞌviꞌ
juu ndyuaa Creta.
\v 14 Majoꞌ tyiꞌcovijndye na sá, ndoꞌ
tontyja na conduiꞌ ncjuu ntyqueꞌ, joꞌ jnan ncüii jndye na tenon
ntyja xjen na jndei jndyohanꞌ, totyiohanꞌ juuhanꞌ cjooꞌ
vꞌaandaaꞌñeen.
\v 15 Juu jndyeꞌñeen tovayꞌoontohanꞌ juu
vꞌaandaaꞌñeen. Ndoꞌ ngꞌe na ndiquindëë ntꞌá na ntsayꞌö́nhanꞌ
na tonnon, joꞌ jntyꞌë́tö́ na cayꞌoon nquiihanꞌ tontyja na ntꞌue
tsꞌonhanꞌ.
\v 16 Tenö́n tocjeeꞌ ncüii ndyuaa chjo na jndyuhanꞌ
Cauda na mꞌaan ndaandue xiꞌjndiohanꞌ, juu ntyjaꞌñeen
tyiꞌjndeichen mꞌaan jndye, joꞌ yo ncꞌua jndyi na tꞌuë́ istjö
cüentaaꞌ juu vꞌaandaa tꞌman, na tyꞌíhanꞌ joꞌ.
\v 17 Ndoꞌ vi na
jndë tjuë́ꞌ istjöꞌñeen quiiꞌ vꞌaandaaꞌñeen, joꞌ jnanꞌtyë́n
juu vꞌaandaa yo ntꞌua tꞌio chaꞌ tyiꞌntsityuiiꞌ ndaanduehanꞌ.
Jntꞌá na nndaꞌ ee ncyá jndyí xe na aa ngacüꞌahanꞌ ncüii joo
na jndyuhanꞌ Sirte naijon na jndye teiꞌ mꞌaan. Jndë joꞌ nque
nnꞌan na contꞌa tsꞌian yo vꞌaandaaꞌñeen, jnanꞌcyaahan ndiaa
ntuein na ityionhanꞌ jndye chaꞌ ntsixjenhanꞌ najndei ntyque
jndyehanꞌ. Jndë joꞌ majntyꞌehan na tovantyqueto jndyehanꞌ.
\v 18 Ndoꞌ vi na tonco ncüiichen xuee, nin vaa jndei na ntyque jndye
juu vꞌaandaaꞌñeen. Joꞌ taꞌ nanꞌñeen na totjiꞌhan quichu,
totjueꞌhinhanꞌ quiiꞌ ndaandue chaꞌ ntsixjenhanꞌ na ja
vꞌaandaaꞌñeen.
\v 19 Ndoꞌ xee na jndë ndye, nquë́ totjíꞌ
ntꞌötsꞌian cüentaaꞌ juu vꞌaandaaꞌñeen, totjuë́ꞌhanꞌ tyquiiꞌ
ndaandue.
\v 20 Majndye xuee na tyíꞌquijntyꞌiá min
ndoꞌcüjioonꞌ min ncjuu. Ndoꞌ ninvito jndei totyionhanꞌ jndye
tꞌman juu vꞌaandaaꞌñeen, ata tonanꞌtiú na mꞌán na ntꞌoo já.
\p
\v 21 Ndoꞌ ngꞌe jndë tijndye xuee na tacocüꞌá, joꞌ
tëcüentyjeeꞌ Pablo quiiꞌ ntꞌan nanꞌñeen. Itso jon ndëëhan:
\p
—ꞌOꞌ nnꞌan, juu xjen na ninvaa mꞌan Creta, tsjö ndëëhoꞌ na
tyiꞌninncyö. Xe na aa juuhanꞌ tyiꞌhoꞌ nquenhoꞌ jñꞌoon na tsjö,
tyiꞌxeꞌquitjön naviꞌva, min tyiꞌxequitsu quichu.
\v 22 Majoꞌ
naneinhin, matsiquiꞌmanꞌ jahoꞌ na tyiꞌndyuehoꞌ. Cꞌonhoꞌ na
quinanꞌxuanhoꞌ ñuaanhoꞌ ee minꞌncüii jaa xeꞌcüjë, xiaꞌntyi juu
ro vꞌaandaa ndyuiiꞌhanꞌ.
\v 23 Ee ja condui cüentaaꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon ndoꞌ matyeꞌntjön
nnon jon. Ee tsjon jñon jon ncüii ángel cüentaaꞌ jon na
mꞌan.
\v 24 Juu ángelꞌñeen itso jon nnön: “Nndaꞌ Pablo, tyiꞌntꞌueꞌ,
ee mancüiixjen ngueꞌ tsjoon Roma naijon na mꞌaan ta
tsanmꞌaantsꞌian tꞌman. Ndoꞌ joo nnꞌan na ñjon nato yo ꞌuꞌ,
minꞌncüiihan xeꞌncyaa Tyoꞌtsꞌon na nncüjehan.”
\p
Ndöꞌ vaa na tso ángelꞌñeen nnön.
\v 25 Mangꞌe joꞌ, cꞌonhoꞌ
na quinanꞌxuanhoꞌ ñuaanhoꞌ ee ja vantyja tsꞌön na ntsiquindë
Tyoꞌtsꞌon chaꞌxjen na jndë tso juu ángelꞌñeen nnön.
\v 26 Majoꞌ
ngantyqueꞌhanꞌ jaa ncüii tyuaa chjo na mꞌaan ndaandue
xiꞌjndiohanꞌ.
\p
\v 27 Jndë tueeꞌ chaꞌna quinꞌon xuee na ndoꞌvanjan vayꞌoon jndye
juu vꞌaandaaꞌñeen na tomꞌán juu ndaandue Adriático. Ndoꞌ ndö
vaa ꞌnan na tui. Chaꞌna xoncüe tsjon, nque nnꞌan na contꞌa
tsꞌian yo juu vꞌaandaaꞌñeen, taaꞌ nꞌonhan na mandyo ntsquë́
ncüii tyuaa.
\v 28 Joꞌ tjueꞌhan ꞌnan na ntjiꞌhan xjen nchu xjen
na njoon juu ndaandue, ndoꞌ taaꞌ nꞌonhan na njoonhanꞌ chaꞌ vi
ntcyu nchoꞌnqui vantjoꞌ yon metros. Ndoꞌ vi na jndë tyꞌentyihan,
tjiꞌ nndaꞌhan xjen, ndoꞌ taaꞌ nꞌonhan na njoonhanꞌ chaꞌna ntcyu
nchoꞌntyqueꞌ metros.
\v 29 Ndoꞌ ngꞌe na ncyaa jndyihan na
ngaquiñjon vꞌaandaaꞌñeen ntjöꞌ, joꞌ tjueꞌhan ninnque xjo totsꞌaan
vꞌaandaaꞌñeen chaꞌ ngacüentyjeeꞌhanꞌ. Ndoꞌ ntꞌue jndyi nꞌonhan
na nninxuee.
\v 30 Ndë joꞌ nque nnꞌan na contꞌa tsꞌian yo juu
vꞌaandaaꞌñeen, jnanꞌtiuhan na nnanꞌnonhan. Juu tontyja sta
vꞌaandaaꞌñeen, veꞌ jntꞌa yahan na mañoon ncjo cotjueꞌhan
quityquiiꞌ ndaandue na ntꞌahanꞌ na cacüentyjeeꞌchenhanꞌ. Majoꞌ
tyiꞌyuuꞌ na joꞌ ntꞌahan ee istjö cotjueꞌhan nnon ndaandue chaꞌ
ndëë nnanꞌnon nquehan.
\v 31 Majoꞌ itso Pablo nnon Julio yo
sondaro ꞌnaanꞌ tsanꞌñeen:
\p
—Xe joo nanminꞌ tyiꞌquintjohan quiiꞌ vꞌaandaa, min ꞌoꞌ
xeꞌquindëë nꞌmanhoꞌ.
\p
\v 32 Ndoꞌ sondaroꞌñeen jeꞌ, vi na jndë jndyehan jñꞌoonꞌñeen,
tꞌuahan tsꞌua na tyen istjöꞌñeen, mana jntyꞌehan na tëvjahanꞌ.
\p
\v 33 Ndoꞌ xjen na vandixuee, siquiꞌmaanꞌ Pablo nanꞌñeen na
cüaꞌhan. Itso jon:
\p
—Jndë nginꞌon xuee ndyiiꞌ jndyi nꞌonhoꞌ na aa nꞌmanhoꞌ, min
tatyincyaahanꞌ xjen na ntcüaꞌhoꞌ.
\v 34 Ngꞌe joꞌ na matsjö
ndëëhoꞌ na cüaꞌhoꞌ chaꞌ nninncyaahanꞌ najndëhoꞌ ee
minꞌncüiihoꞌ xeꞌcüjehoꞌ, tsoñꞌenhoꞌ nꞌmanhoꞌ quiiꞌ naviꞌva.
\p
\v 35 Ndoꞌ vi na jndë tso jon na nndaꞌ, yajoꞌ tyꞌon jon tyooꞌ.
Tondëë tsoñꞌen nanꞌñeen tyincyaa jon na ncya ya ta Tyoꞌtsꞌon
ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ. Ndë joꞌ tyjee jon tanꞌhanꞌ, ndoꞌ taꞌ jon na
icüaꞌ jon tondëëhan.
\v 36 Ndoꞌ na sꞌaa jon na nndaꞌ, tjiꞌhanꞌ
nanꞌñeen quiiꞌ jñꞌoontiu na tomꞌanhan, mantyi taꞌhan tcüaꞌhan.
\v 37 Ndoꞌ tsoñꞌen já na mꞌán quiiꞌ vꞌaandaaꞌñeen, quindë ve
ciento vantjoꞌ ndyennꞌan nchoꞌnqui vantjoꞌ yon já.
\v 38 Ndoꞌ vi
na jndë tëcjohan na tcüaꞌhan, yajoꞌ juu quichu ntquen trigo,
totjueꞌhinhanꞌ tyquiiꞌ ndaandue chaꞌ quitsixjenhanꞌ na jaꞌ juu
vꞌaandaaꞌñeen.
\s Tëquitycüii vꞌaandaa ndoꞌ na tiꞌndaaꞌhanꞌ
\p
\v 39 Ndoꞌ vi na jndë tixuee, nque nnꞌan na cotyentjonhan ntyja
ꞌnaanꞌ juu vꞌaandaaꞌñeen, tyíꞌquitaꞌjnꞌaanhan juu ndyuaaꞌñeen.
Majoꞌ jntyꞌiahan ncüii joo naijon tëndyiiꞌ ndaandue na mꞌaan
tsꞌoteiꞌ. Jnanꞌjndaꞌhan na njntyꞌiahan na aa nndëë ngaqueeꞌhanꞌ
joꞌ.
\v 40 Ndoꞌ joo ncjoꞌñeen na jndë tjueꞌhinhanꞌ quiiꞌ
ndaandue chaꞌ ngacüentyjeeꞌchenhanꞌ, tꞌua sondaroꞌñeen ntꞌua na
ñjonhanꞌ, joꞌ ntjohanꞌ quiiꞌ ndaa. Ndoꞌ vi na jndë joꞌ, nque
nanꞌñeen na contꞌahan tsꞌian yo vꞌaandaaꞌñeen, jnanꞌquinanꞌhan
nꞌoon pala na jndë jnanꞌtyenhinhanꞌ. Joo palaꞌñeen tsꞌiaanꞌ na
covijntꞌuehanꞌ na ngantyquehanꞌ vꞌaandaa yuu va na ntꞌue nꞌonhan.
Ndoꞌ mantyi jnanꞌntyjahan ndiaa na tostahanꞌ na ndyionhanꞌ
jndyehanꞌ chaꞌ ngantyquehanꞌ vꞌaandaa. Jndë na tui na nndaꞌ,
tyeꞌ na vjahanꞌ naijon na tëndyiiꞌ ndaandue.
\v 41 Majoꞌ
tueeꞌhanꞌ ncüii joo naijon na ityionhanꞌ ndye ndaa. Mana
tëquitycüii sta vꞌaandaaꞌñeen quiiꞌ teiꞌ naijon na ñjen
mꞌaan ndaa. Tavijndëë sꞌiihanꞌ. Ndoꞌ tsojnaanꞌ najndei na jndyoju
ndaa tꞌman, joꞌ tyeꞌ na tëtyuiiꞌ tsꞌaanhanꞌ.
\p
\v 42 Ndoꞌ joo sondaroꞌñeen, jnanꞌjndaꞌhan na nnanꞌcüjehan
nnꞌan na mꞌan naviꞌ na chohan chaꞌ tyiꞌntsataꞌntjooꞌhan
ndaa ndoꞌ nnanꞌnonhan.
\v 43 Majoꞌ juu capitánꞌñeen,
ninꞌcüañoonꞌ jon juu Pablo, joꞌ taꞌnan tyincyaa jon na
nnanꞌcüje sondaroꞌñeen nnꞌan na chohan na mꞌan naviꞌ. Joꞌ
tsoñꞌen nanꞌñeen, tso jon ndëëhan na joo nnꞌan na ya
cotaꞌntjooꞌ ndaa, joohan quitjueꞌ jndyeehan quiiꞌ ndaa chaꞌ ya
ntsquehan tyuaa tcüi.
\v 44 Ndoꞌ ndëë minndyechenhan nnꞌan na
jntyꞌiihanꞌ, tso jon na cꞌohan cjooꞌ ntcaaꞌ ꞌnaanꞌ vꞌaandaa yo
ntanꞌ na tyuiiꞌhanꞌ. Ndoꞌ na jntꞌá na nndaꞌ, tsoñꞌen já
jnꞌmán.
\c 28
\s Tomꞌaan Pablo tyuaa chjo Malta na mꞌaan
ndaandue xiꞌjndiohanꞌ
\p
\v 1 Ndoꞌ vi na jndë jnꞌmán já juu naviꞌñeen, yajoꞌ taaꞌ
nꞌö́n na juu tyuaaꞌñeen jndyuhanꞌ Malta.
\v 2 Nque nnꞌan
ndyuaaꞌñeen jntꞌahan na ya nnꞌanhan yo já. Ee jnanꞌntjonhan
chon ndoꞌ jnduehan na quitꞌö́n chon, ngꞌe tein jndyi na covaꞌ.
\v 3 Ndoꞌ Pablo, sincüi jon cüii sëëꞌ nonjnein. Majoꞌ
xjen na tëquityion jonhanꞌ nnon chon, jndiꞌnon ncüii quitsu na
inannon oꞌ juu chonꞌñeen. Tyen tꞌa oꞌ ntꞌö jon.
\v 4 Ndoꞌ nque nnꞌan ndyuaaꞌñeen, xjen na jntyꞌiahin na
tyiꞌninꞌquitsiquindyaa oꞌ ntꞌö jon, jnanꞌnein nquehan yo
ntyjehan. Jnduehan: “Juu tsanvahin, tyiꞌnan ro na conduihin
tsꞌan na iscüje juu nnꞌan, ee min na tatueꞌ jon quiiꞌ
ndaandue, majoꞌ juu na itꞌuiihanꞌ tsꞌan ntyja na itsitjahin,
tyiꞌquiꞌndyiihanꞌhin na ngüandoꞌntyichen jon.”
\p
\v 5 Majoꞌ juu Pablo, sitoncüiiꞌ jon ntꞌö jon, mana tyioo
juu choꞌñeen tyquiiꞌ chon, min taꞌnan natëꞌ tjon jon.
\v 6 Ndoꞌ
nanꞌñeen jeꞌ, tominndooꞌhan na aa ndyiiꞌhanꞌ tcooꞌhin, oo aa na
ngiootohin na mana ngueꞌ jon. Ndoꞌ tja xjen na cominndooꞌhan,
ndoꞌ jntyꞌiahan taꞌnan tjon jon, yajoꞌ scüejndyohanꞌ na
mꞌaanꞌ nꞌonhan ntyja ꞌnaanꞌ jon, taꞌhan jnduehan na conduihin
ncüii tyoꞌtsꞌon.
\p
\v 7 Ndoꞌ naijon na totꞌö́n chon, mandyo joꞌ na mꞌan tyuaa
cüentaaꞌ juu tsan na conintquehin tyuaaꞌñeen na mꞌan ndaandue
xiꞌjndiohanꞌ. Juu tsanꞌñeen jndyu jon Publio. Tyꞌoon jon cüenta
já vaaꞌ jon ndoꞌ tixeeꞌ jon já chaꞌ vi ndye xuee.
\v 8 Ndoꞌ
sijonhanꞌ na nquii tye juu tsanꞌñeen, viiꞌ jon. Iyꞌoon tjuenꞌhin ndoꞌ
iteiiꞌ jon neonꞌ. Joꞌ na tëquindyiaaꞌ Pablohin. Sinin jon nnon
Tyoꞌtsꞌon ntyja ꞌnaanꞌ tsanꞌñeen, ndë joꞌ tyio jon ntꞌö jon
cjooꞌ tsanꞌñeen, sinꞌman jonhin.
\v 9 Ndoꞌ vi na jndë tui na
nndaꞌ, mañoon nnꞌan vꞌi na mꞌanhan juu ndyuaaꞌñeen, tyꞌehan na
mꞌaan Pablo ndoꞌ mantyi sinꞌman jonhan.
\v 10 Ndoꞌ nanꞌñeen jeꞌ,
jndye nnon naya na jntꞌahin já, ndoꞌ juu xjen na mantꞌuí yo
vꞌaandaa na ngitsá nntꞌá, tyincyahan ꞌnan na tcanhanꞌ na
tijntꞌue viochen xjen na toquiñjö́n nato yo vꞌaandaa.
\s Tueeꞌ Pablo tsjoon Roma
\p
\v 11 Jndë na tënon ndye chiꞌ na squë́ juu ndyuaa Maltaꞌñeen, jntꞌuí 
joꞌ yo ncüiichen vꞌaandaa. Juuhanꞌ tsjoon Alejandría jnanhanꞌ. 
Juu ndyuaa Maltaꞌñeen, joꞌ jndë ntjo ya vꞌaandaaꞌñeen nguesuaꞌ. 
Stahanꞌ joꞌ chuuꞌ ndëë ntyꞌö Cástor yo Pólux.
\v 12 Sá, squë́ tsjoon Siracusa naijon na cotsacüentyjeeꞌ ntꞌaandaa,
tsjoonꞌñeen tomꞌán yá vi ndye xuee.
\v 13 Jntꞌuí joꞌ,
santyë́chë́n, ngiaaꞌviꞌ ndyuaa sacüenö́n ata squë́ tsjoon
Regio. Ndoꞌ tonco ncüiichen xuee, tyioo vi jndye na jnanhanꞌ
tontyja na conduiꞌ ncjuu tsonjnꞌaan. Juu jndyeꞌñeen tëntyquehanꞌ
vꞌaandaa tontyja na cotsá. Ndoꞌ xee na jndë ve, squë́ tsjoon
Puteoli. Joꞌ jntꞌuí vꞌaandaaꞌñeen.
\v 14 Juu tsjoonꞌñeen, joꞌ
jndiö́ vendye nnꞌan na vantyja nꞌon Cristo. Jndue nanꞌñeen na
quintjo ya já yohan ncüii nen xuee. Vi jndë joꞌ,
santyë́chën, ndoꞌ squë́ juu tsjoon Roma.
\v 15 Ndoꞌ nque nnꞌan
Romaꞌñeen na vantyja nꞌonhan Tyoꞌtsꞌon, xjen na jndyehan na
ñjö́n nato, jnduiꞌhan, jndyoquitjonhan já xenꞌ tsjoon Foro de
Apio ndoꞌ mañoon ntyjehan jndyoquitjonhan já ncüii joo na
jndyu Tres Tabernas. Ndoꞌ juu Pablo, xjen na jndyiaaꞌ jonhan,
tyincyaa jon na ncya ya Tyoꞌtsꞌon ndoꞌ tꞌoon jon na xoncüii
tsꞌon jon.
\v 16 Ndoꞌ juu xjen na squë́ tsjoon Roma, juu
capitánꞌñeen tyincyaa jon cüenta nnꞌan na mꞌan naviꞌ ntꞌö
nquii tsan na tëquintyja na coꞌxen tsoñꞌen sondaro. Majoꞌ juu
Pablo, tyincyahan na vanaan na ncꞌoon ndyaꞌ jon yo ncüii
sondaro na ntquen tsanꞌñeen cüentahin.
\s Tsjoon Roma toninncyaa Pablo jñꞌoonꞌ
Tyoꞌtsꞌon
\p
\v 17 Xuee na jndë ndye na squë́ Roma, ndoꞌ tqueenꞌ Pablo nnꞌan na 
conintque quiiꞌ ntꞌaanꞌon ꞌnaan nnꞌan judíos juu tsjoonꞌñeen. Ndoꞌ 
vi na jndë tëncüi nanꞌñeen na mꞌaan jon, tso jon ndëëhan:
\p
—ꞌOꞌ ntyjë, minꞌncüii tacotsitja ja ndëë ntyjëëhë nnꞌan
judíos, min ntyja ꞌnaanꞌ costumbre na tquen ndochiihi na tomꞌan
ndyu na toxenꞌchen. Majoꞌ min na nndaꞌ, tsjoon Jerusalén
tyꞌonhan ja ndoꞌ tyincyahan cüenta ja nduee nnꞌan tsjoonvahin.
\v 18 Ndoꞌ nanꞌñeen jeꞌ, tanhan na ncö quitsjö nin ꞌnan na sitja
ja. Ndoꞌ vi na jndë jndyehan jñꞌoon na sinën, ninꞌquinanꞌquindyaahan 
ja, ee taaꞌ nꞌonhan na tanin ꞌnan sꞌaa na chuhanꞌ na cüꞌiö.
\v 19 Majoꞌ nque ntyjëëhë nnꞌan
judíosꞌñeen, ninvito taꞌhan na tyíꞌquintjo ngiohan na ndyaa
ja. Joꞌ na tcꞌan na nquii ta tsanmꞌaantsꞌian tꞌman tsjoonvahin
ntsijndaꞌ jon jñꞌoon njan. Majoꞌ chito na jndyö ntjoo na
ntquën nnꞌan ndyuaa tsjön nnon tsꞌian.
\v 20 Mangꞌe joꞌ tquënꞌ
ꞌoꞌ na ntyꞌia ꞌoꞌ ndoꞌ na ntsinën yohoꞌ. Ee jaa nnꞌan judíos,
contyja nnꞌön na nncüjeeꞌ nquii jon na conduihin na ntsinꞌman
jon ñuan njanhan. Ndoꞌ ja ndö, vantyja tsꞌön na jndë jndyo
jon. Tsojnaanꞌ joꞌ na tyen tyen carenamin ntꞌö.
\p
\v 21 Ndoꞌ tꞌa nanꞌñeen ꞌndyo jon, jnduehan:
\p
—Nque ntyjëëhë nnꞌan ndyuaa Judea, minꞌncüii tson
taconanꞌcüenonhan ntjoohin ntyja ꞌnanꞌ, min xjen na squehan
ntjoohin, minꞌncüii jñꞌoonviꞌ taconanꞌneinhan cjoꞌ.
\v 22 Majoꞌ
ntyja ꞌnaanꞌ juu jñꞌoon xco na vantyja nꞌonhoꞌ, já ninꞌquindyë́
nchu vaa na mavaaꞌ tsonꞌhanꞌ, ee mangiö́ na tsoñꞌen nnꞌan
conduehan na juu na vantyja nꞌonhoꞌ Jesús, tyiꞌxeꞌcüijntꞌuehanꞌ.
\p
\v 23 Ndoꞌ juu xjenꞌñeen jnanꞌjndaꞌhan nin xuee na ngancüii
nndaꞌhan, ndoꞌ ya tueeꞌ juu xueeꞌñeen, jndye jndyi nanꞌñeen
tëncüihan juu vꞌaa na mꞌaan ya Pablo. Vitsjoon taꞌ jon na
sinin jon ndëëhan ata xjen tman. Jñꞌoon na siquiꞌmaanꞌ jonhan
na ncyahan na nquii Tyoꞌtsꞌon ntyeꞌntjon jonhan ntyja na
cotsamꞌanhan. Sinin jon ndëëhan jñꞌoon na tquen Moisés yo
jñꞌoon na toninncya nnꞌan na tonanꞌnein jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon
ntyja ꞌnaanꞌ nchu vaa ꞌnan na nguaa. Tijntꞌuehin joo jñꞌoonꞌñeen na
ninꞌcüantjon jon nnꞌan judíosꞌñeen na cantyja nꞌonhan na nquii
Jesús conduihin Cristo.
\v 24 Ndyiiꞌ nanꞌñeen na tëntyja
nꞌonhan jñꞌoon na sinin jon, majoꞌ vendyehan tyíꞌcantyja
nꞌonhinhanꞌ.
\v 25 Ndoꞌ tsojnaanꞌ na tyiꞌninꞌncüii na
jnanꞌtiuhan ntyja ꞌnaanꞌ jñꞌoon na jndyehan, joꞌ na tyeꞌ na
tycyahan. Majoꞌ sinin jndyee Pablo ndëëhan ncüii jñꞌoon,
itso jon:
\p
—Mayuuꞌ jñꞌoon na siꞌman Espíritu Santo nnon Isaías tsan na
toninncyaa jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ntyja nchu vaa ꞌnan na nguaa. Juu
tsanꞌñeen sinin jon jñꞌoonꞌñeen ndëë ndochiihi na tomꞌan
ndyu na toxenꞌchen. Tso jon:
\q
\v 26 Joo nnꞌan ndyuaavahin, ndö jñꞌoon na cjaꞌquitsuꞌ ndëëhan:
\q
“Min na jndye jnda na condyehoꞌ jñꞌoon na
matsiquiꞌmanꞌ jahoꞌ, majoꞌ xeꞌcüaaꞌ nꞌonhoꞌhanꞌ.
\q
Ndoꞌ min na jndye nnon na matsꞌa na cojntyꞌia
ndëëhoꞌ, majoꞌ xeꞌquitquenhoꞌ cüenta
ꞌnan na itsiꞌmanhanꞌ.
\q
\v 27 Nndaꞌ vaa na coquenon nanminꞌ ngꞌe
nquehan jndë jnanꞌqueꞌ nꞌonhan.
Itsijonhanꞌhin chaꞌvijon nnꞌan quita,
chaꞌvijon nnꞌan tëꞌ ndëë.
\q
Nndaꞌ vaa na coquenonhan chaꞌ tyiꞌntquenhan
cüenta ꞌnan na cojntyꞌiahin na matsꞌa,
min na ncüaaꞌ nꞌonhan nchu vaa itsiquindyi
juu jñꞌoon na matsiquiꞌmanꞌhan.
\q
Ee xee na aa ntquenhan cüenta ndoꞌ na ncüaaꞌ
nꞌonhinhanꞌ, yajoꞌ ntcüeꞌ nꞌonhan jnanhan
na tonnön, ndoꞌ na ntsinꞌman ja ñuaanhan.”
\p
\v 28 Ndoꞌ tsontyichen Pablo ndëë nnꞌan judíosꞌñeen:
—Joꞌ ꞌoꞌ ntyjë, juu jñꞌoonvahin ntyja na itsinꞌman Tyoꞌtsꞌon
ñuaan nnꞌan, cüaaꞌ nꞌonhoꞌ na itscüenon jonhanꞌ ndëë
nnꞌan na mañoon tsjan conduihan yo ꞌoꞌ. Joo nanꞌñeen
nnanꞌvehinhanꞌ.
\p
\v 29 Ndoꞌ joo nnꞌan judíosꞌñeen, vi
na jndë jndyehan jñꞌoonvaꞌ, jnduiꞌhan. Jndye jñꞌoon na
tyíꞌcüijon na tonanꞌneinntyichenhan yo ntyjehan.
\p
\v 30 Ndoꞌ Pablo, quindë ve chu na tomꞌaan ya jon ncüii vꞌaa na
veꞌ chiꞌ ro chiꞌ ro totyion jonhanꞌ. Ndoꞌ
tsoñꞌen nnꞌan na totsaquijntyꞌiahan jon, joꞌ chu jon cüentahan.
\v 31 Toninncyaa jon jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ na ityeꞌntjon Tyoꞌtsꞌon nnꞌan
ntyja na cotsamꞌanhan. Ndoꞌ mantyi totsiꞌman jon jñꞌoon ntyja
ꞌnaanꞌ ta Jesucristo. Tꞌman vaa na tyincyaahanꞌ na totsiꞌman jon
jñꞌoonꞌñeen ndëë nnꞌan ndoꞌ minꞌncüii tsꞌan tasitsanꞌhin.
